In Metropola
Međunarodni dan svjesnosti o glasu na Cvjetnom trgu
Poremećaj glasa često se javlja kod osoba koje ga koriste u profesionalne svrhe, ali i kod opće populacije u svakoj životnoj dobi. S obzirom na to da je glas dio osobnosti, ne smije se zanemariti briga o njemu
Poslušaj članak
Na važnost prevencije, rane dijagnostike i liječenja poremećaja glasa u subotu se na Cvjetnom trgu ukazalo javnozdravstvenom akcijom ‘Osnaži svoj glas’. Akciju je organizirao Grad Zagreb u suradnji s Poliklinikom Suvag, Hrvatskim logopedskim društvom i Referentnim centrom za fonijatriju KBC-a Zagreb, povodom Međunarodnog dana svjesnosti o glasu.
U sklopu akcije Zagrepčani su od fonijatrijskih i logopedskih stručnjaka mogli dobiti informacije o poremećaju glasa i prevenciji tog poremećaja, a održane su i demonstracije pregleda i procjene glasa.
Otorinolaringolog i fonijatar s KBC-a Zagreb, Ratko Prstačić, rekao je da se javnozdravstvenom akcijom ‘Osnaži svoj glas’ želi podići svijest o važnosti glasa u svakodnevnom životu.
– Poremećaj glasa javlja se znatno češće nego što se očekuje. Kod govornih profesionalaca poremećaj glasa javlja se kod 15 do 20 posto njih. Radi se o širokom krugu ljudi kao što su učitelji, profesori, glumci, pjevači, političari pa i novinari. Poremećaj glasa javlja se i u dječjoj dobi, već od treće godine života, i taj poremećaj treba ozbiljno shvatiti. Ako je dijete duže promuklo, to nije nešto što treba ignorirati, nego dijete treba odvesti liječniku na pregled. Najčešći uzrok promuklosti kod djece su sitni čvorići – kao nažuljanja na glasnicama – nastali zbog neadekvatne upotrebe glasa. Pregledom moramo isključiti druge razloge, kao što su izrasline, papilomi – pojasnio je Prstačić.
Naglasio je da uzroci poremećaja glasa mogu biti organski i funkcionalni.
– Kod organskih poremećaja glasa vidljive su promjene na glasnicama, kao što su čvorići, polipi, ciste ili tumori. Funkcionalni poremećaji glasa čine veliku skupinu – nije vidljiva promjena na glasnicama, a osoba je promukla. Ovi poremećaji dijagnostički su kompliciraniji, a najčešće je u podlozi neadekvatna uporaba mišića grkljana i vrata prilikom proizvodnje glasa, tj. fonacije. Tada nastaje prejako, prekomjerno udaranje glasnica prilikom govora, što opterećuje govorni aparat i dovodi do promuklosti – pojasnio je Prstačić. Poremećaj glasa može biti i simptom nekih bolesti. Tako promuklost, primjerice, može ukazivati na gastroezofagealnu refluksnu bolest i na neke neurološke bolesti.
– Osobe koje duže imaju promuklost, od dva do tri tjedna, trebaju se javiti obiteljskom liječniku koji će ih uputiti otorinolaringologu-fonijatru. Postoje fonijatrijski centri na više lokacija u Hrvatskoj gdje se može napraviti kompletna dijagnostika poremećaja glasa i odrediti koji je optimalan način liječenja. Liječenje poremećaja glasa uglavnom je uspješno, ovisno o kojoj se dijagnozi radi. Ukoliko se radi o organskim poremećajima, liječenje je kirurško, a kod funkcionalnih poremećaja provode se glasovne terapije koje provode logopedi kao dio fonijatrijskog tima – objasnio je Prstačić.
Upozorio je na zabrinjavajuću činjenicu da velik broj ljudi svoju promuklost smatra normalnom, s time su naučili živjeti, ali promuklost nije nešto što je normalno.
Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Karolina Lice rekla je kako se procjenjuje da je poremećaj glasa prisutan kod 1,4 do 6 posto djece, dok je pojavnost kod odraslih veća – više od 7 posto. Naglasila je da se kod djece poremećaj glasa javlja zbog zlouporabe glasnica, primjerice zbog preglasnog govora, ali uzrok može biti i organski.
– Kod odraslih, posebno starije populacije, sve je češća pojavnost poremećaja glasa kod neuroloških oboljenja – moždanih udara, nakon traumatskih ozljeda mozga – a kod neurodegenerativnih bolesti javljaju se promjene u glasu koje mogu biti među prvim simptomima bolesti – rekla je Lice.
Kao prevenciju poremećaja glasa navela je pravilnu i adekvatnu upotrebu glasa, odnosno izbjegavanje vikanja, govorenja u buci, pročišćavanja grla, pretjeranog korištenja glasa kada je osoba umorna ili bolesna, kao i imitiranje drugih osoba ili likova. Također je važno izbjegavati pušenje, alkohol, kofein, hladne i vruće napitke, jela koja iritiraju sluznicu i prehrambene proizvode s mentolom.
Magistra logopedije Maja Siladi iz Poliklinike Suvag opisala je ulogu logopeda vezanu uz poremećaj glasa.
– U slučaju poremećaja glasa prvo dijagnosticiramo glas, gledamo njegove karakteristike – je li prehrapav, prešuman, slab, napet. Snimamo glas, radimo akustičku analizu, a na temelju toga planiramo terapiju. Nakon završene terapije ponovno snimamo glas i gledamo koliki su pomaci u toj terapiji, koliko je kvaliteta glasa bolja. Najčešći poremećaj glasa je distrofija, uzrokovana pretjeranom mišićnom napetošću mišića larinksa, ali i paralaringealnih mišića – onih koji ne bi trebali sudjelovati u procesu stvaranja glasa i govora – pojasnila je Siladi.
Godišnje na dijagnostiku i terapiju glasa u Polikliniku Suvag kod logopeda dolazi stotinjak osoba s poremećajem glasa, ali više ih dolazi fonijatru zbog medikamentoznog ili kirurškog liječenja.
Siladi je rekla da je uspješnost terapije koju provodi logoped kod osoba s poremećajem glasa 60 do 70 posto, jer ona ovisi o volji pojedinca. Naime, pojedinac mora promijeniti svoje životne navike, a vježbe treba provoditi kontinuirano. Ove vježbe kod logopeda provode se dva puta tjedno po pola sata, ako je potrebno i više, ali se očekuje da pacijent vježba svakodnevno.
– Logoped konkretno u tim vježbama radi na mijenjanju mehanizma disanja, fonacije i rezonancije – dakle, mijenja se način na koji se govori. To bi bio abdominalni način govora koji osoba teško može naučiti sama, ali uz vođenje logopeda može ga savladati – pojasnila je Siladi. Naglasila je da su njezini pacijenti osobe između 30 i 50 godina, a najčešće se radi o ženama koje su verbalno aktivne u svom poslu. Međutim, na govornu terapiju u Suvag dolazi i oko 30 posto djece s poremećajem glasa, a terapija se više bazira na igri, primjerice da kroz igru imitiraju neki lik – ali bez pretjerivanja.
Održavanje javnozdravstvene akcije ‘Osnaži svoj glas’ pohvalila je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović.
– Svi znamo da je jako važno očuvati svoj glas, a ovakve akcije nas na to podsjećaju. To je jedna sjajna akcija i prvi put se održava na Cvjetnom, što je važno da prolaznici postanu svjesni kako mogu upravljati svojim glasom, kako imati bolji i jači glas – rekla je Vidović. Poručila je da je glas važan u komunikaciji, ali i za očuvanje identiteta te općeg zdravlja.
Akciju je svojim dolaskom podržala i operna pjevačica Sandra Bagarić.
– Moj glas je vrlo izdržljiv i zbog moje genetike. O tome najbolje govore nekadašnje svakodnevne predstave. Međutim, imam zdrave životne navike – ne pijem, ne pušim, zdravo se hranim. No važan je i unutarnji glas – ako nije zdrav, to se reflektira i na glas koji čujemo – rekla je Bagarić. Naglasila je da neke njezine kolege, nažalost, zbog svoje profesije imaju poremećaj glasa te je pozvala sve građane da vode brigu o svom glasu.
Umirovljenicima preporučujemo da odaberu psa treće dobi koji će biti mirniji i koji neće tražiti previše kretanja – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba
Poslušaj članak
Korisnici zagrebačkog Doma za starije osobe Centar i njegova Gerontološkog centra svjesni su da kućni ljubimci imaju velik pozitivan utjecaj na osobe treće dobi. Potvrdili su to na radionici „Za mene je sreća… prijatelj koji maše repom” koju su u domu u sklopu Europskog tjedna mobilnosti održali djelatnici Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba i komunalnog redarstva.
– Kućni ljubimci djeluju blagotvorno na fizičko i mentalno zdravlje umirovljenika. Psi umirovljenike potiču na kretanje i boravak na otvorenom. Znanstvena istraživanja dokazala su da to kod ljudi, među ostalim, poboljšava zdravlje srca i krvnih žila te utječe na njihovu pokretljivost, održavanje tjelesne težine i zdrav san. Psi umirovljenicima prave društvo, a tijekom boravka vani povezuju ih s drugim ljudima. Ljubimci također ljudima poboljšavaju raspoloženje. Zbog svega toga dobro je da osoba starije dobi ima ljubimca, ali pri njegovu nabavljanju ne smije precijeniti svoje mogućnosti. Preporučujemo im da odaberu psa treće dobi koji će biti mirniji i koji neće tražiti previše kretanja – kazala je Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba.
Umirovljenike je razveselio susret s edukacijskom kujicom Pumom te Herom, kujicom koja u Skloništu čeka udomljenje. Hera ima šest mjeseci, a u Dumovec je došla s bratom. Odlazak u središte grada bilo joj je prvo razdvajanje od njega.
– Komunalno redarstvo svjesno je da umirovljenici iz centra grada imaju veliko srce za životinje. Lijepo je vidjeti i koliko su odgovorni u brizi za pse – mikročipiraju ih, javnim ih površinama šeću na povodcu te sa sobom nose vodu za pse i vrećice za pseći izmet. Neki se uključuju i u brigu o slobodnoživućim mačkama. Važno je da pritom znaju kako je te mačke nužno sterilizirati. U protivnom dolazi do nekontroliranog razmnožavanja mačaka – istaknula je Helena Cindrić, voditeljica Odsjeka za nadzor držanja i postupanja sa životinjama Odjela komunalnog redarstva u Sektoru za civilnu zaštitu i sigurnost Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost.
Korisnici Doma za starije osobe Centar i njegova Gerontološkog centra rekli su da u domovima umirovljenika nije moguće imati ljubimca, ali da i danas mlađim članovima svojih obitelji znaju pomoći u brizi za njihove ljubimce – katkad samo na nekoliko sati, a ako je potrebno, i nekoliko dana.
Dumovečkim njuškicama darovali su poslastice i keramičke zdjelice koje su sami izradili, te im poželjeli da čim prije dobiju svoje ljude i trajni dom.
Ekipu iz Zajednice zatekli smo ispred gradske uprave na Trgu Stjepana Radića, dobro raspoloženu i motiviranu da ovom vrstom aktivizma napokon osvijesti vozače da nije primjereno, nije ljudski i dostojanstveno, parkirati na mjesta rezervirana za osobe s invaliditetom
Kad bi kojim slučajem nesavjesni vozači znali koje probleme uzrokuju osobama s invaliditetom kada se pakriraju na mjestima označenim invalidskim kolicima, vjerojatno nikada ne bi poželjeli da i sami imaju pravo na to parkirno mjesto.
Jer to je mjesto i moralno i zakonski, rezervirano za osobe koje imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti i uglavnom se kreću u invalidskim kolicima. Parkirati se na mjesto njima namijenjeno može se, bez pretjerivanja, označiti tek jednom rječju – svinjarija!
Upravo zbog takvih, bahatih vozača Zajednica spinalno ozlijeđenih drugu je godinu zaredom pokrenula akciju “Vraćam se za 5 minuta”, u partnerstvu s Gradom Zagrebom i povodom Europskog tjedna mobilnosti.
Ekipu iz Zajednice spinalno ozlijeđenih zatekli smo ispred gradske uprave na Trgu Stjepana Radića, dobro raspoloženu i motiviranu da ovom vrstom aktivizma napokon osvijesti vozače da nije primjereno, nije ljudski i dostojanstveno parkirati na mjesta rezervirana za osobe s invaliditetom. Na nekoliko su praznih prakirališnih mjesta ostavili prazna invalidska kolica te na njih stavili velike natpise – Vraćam se za pet minuta.
Koliko je stvar ozbiljna, pokazuje i primjer jednog vozača koji je nonšalantno maknuo njihova invalidska kolica, gurnuo ih u stranu i bez imalo srama tu parkirao svoje vozilo.
– U pravu ste kada kažete da nam nesavjesni vozači stvaraju goleme probleme kada parkiraju na mjestima namijenjenima osobama s invaliditetom – kaže nam predsjednica Zajednice spinalno ozlijeđenih Tatjana Varga.
– Ni sama ne znam koliko sam puta morala dugo kružiti oko parkinga jer je nepoznati netko na moje mjesto parkirao vozilo s natpisom “Vraćam se za pet minuta”. Ili vozači dostavnih vozila, primjerice, koji uključe sva četiri žmigavca sugerirajući da će se brzo vratiti, no to “brzo” ponekad potraje i po pola sata. Mi jesmo osobe s invaliditetom i krećemo se u kolicima, ali također i ljudi koji se trude voditi normalne živote, zajedno sa svojim obvezama i odgovornostima. Nebrojeno smo puta i ja i moji prijatelji iz zajednice upravo zbog takvih vozača kasnili na dogovorene sastanke ili liječničke preglede. Kasnili odraditi svoje poslove koje smo imali u tom trenutku. Stoga ovom akcijom takvim vozačima želimo poručiti: “Sada je dosta, ako želite uzeti moje parkirno mjesto, onda uzmite i moj invaliditet” kategorična je Varga.
Na Dan bez automobila građani će moći besplatno koristiti javni prijevoz i sustav javnih bicikala Bajs, čime se građane dodatno potiče da automobil zamijene održivim oblicima prijevoza
Tijekom Europskog tjedna mobilnosti, koji će se u Zagrebu održati od 16. do 22. rujna, na nekoliko će se lokacija privremeno prostor ustupiti ljudima umjesto automobilima.
Kroz prometna zatvaranja i uspostavu privremenih pješačkih zona građani će moći iskusiti drugačiji način korištenja gradskih ulica te sudjelovati u brojnim besplatnim programima posvećenima održivoj mobilnosti, zdravijem okolišu i kvalitetnijem životu u gradu.
Od srijede, 16. rujna od 8:00h, do utorka, 22. rujna 2026. do 20:00h:
– za motorna vozila privremeno će biti zatvorene Gajeva ulica od Berislavićeve do Tesline ulice, Teslina ulica od Gajeve do Zrinjevca te Martićeva ulica od Smičiklasove do Trga hrvatskih velikana. Time se građanima ponovno omogućuje da dio gradskog prostora dožive bez dominantne uloge automobila, uz više prostora za pješake, bicikliste i druge održive načine kretanja. Ove će ulice dodatno biti oplemenjene zelenilom, čime će se stvoriti ugodniji i kvalitetniji javni prostor za boravak građana;
– uz pješačku zonu u središtu Zagreba, bit će zatvoreno i parkiralište na Trgu Dragutina Domjanića u Sesvetama, od srijede, 16. rujna u 9:00h do utorka, 22. rujna 2026. do 22h.
U sklopu aktivnosti ‘Trakošćanska za sve’, u nedjelju, 20. rujna od 8:00h do 20:00h, za promet će biti zatvorena Trakošćanska ulica. Posjetitelje očekuju brojni sadržaji za sve generacije. Istoga dana, u sklopu festivala Ilica Q’ART, za sav promet bit će zatvorena Ilica, od Frankopanske do Krajiške ulice, u vremenu od 7:00 do 18:00h.
Ujedno, u nedjelju, u sklopu centralnog događanja koje će održati na Trgu Petra Preradovića i pješačkom dijelu Masarykove i Preradovićeve, s lokacije ‘Mačke’ održat će se i dvije vožnje – rolanje gradskim ulicama ‘Zagreb rola’ u 16:00h te biciklistička vožnja ‘Zagrebačka žbica’ u 17:00h. Za vrijeme održavanja vožnji doći će do kratkotrajnih prekida prometa.
Tradicionalno, Dan bez automobila održat će se u utorak, 22. rujna 2026. godine od 8:00 do 20:00h. Za motorna vozila bit će zatvoreno šire područje Gornjeg i Donjeg grada. Promet će biti ograničen na području omeđenom ulicama Tomislava Mikleušića, Zvonarničkom, Ribnjakom, Palmotićevom, Ulicom Radoslava Boškovića, Hebrangovom, Gundulićevom, Ilicom i Mesničkom, uključujući Mesničku ulicu sjeverno od Streljačke te pristup s Ilirskog trga.
Na Dan bez automobila građani će moći besplatno koristiti javni prijevoz i sustav javnih bicikala Bajs, čime se građane dodatno potiče da automobil zamijene održivim oblicima prijevoza.
Europski tjedan mobilnosti i Dan bez automobila prilika su da se središte Zagreba na nekoliko dana prepusti prvenstveno pješacima, javnom prijevozu i drugim održivim oblicima mobilnosti te da građani izravno iskuse kako gradske ulice mogu izgledati i funkcionirati s manje automobilskog prometa.
Izvor: Zagreb.hr
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni