Iza svakog uspješnog predsjednika ili predsjednice udruge stoje timovi koji pokazuju suradnju, inventivnost i odgovornost, poručila je u svom obraćanju Marica Mirić, predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske
Poslušaj članak
Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP), Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) i Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH), u okviru provedbe Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade, koja se provodi uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (NZRCD) u 2025. godini, zajednički su organizirali Konferenciju za inovaciju znanja za udruge članice HSUCDP-a, HSUTI-ja i SDDH-a.
Konferencija, namijenjena zaposlenicima udruga članica s ciljem unapređenja razumijevanja izazova i jačanja kapaciteta u radu, održana je 10. travnja 2025. godine u hotelu Diplomat. Prisustvovali su predstavnici više od 25 udruga članica.
– Ova konferencija za zaposlenike udruga je važna kako bismo razumjeli tko ima koju ulogu i kakve su te uloge. Danas ćemo najprije, s razine saveza, teoretski prikazati kako mi vidimo, želimo i osjećamo stvari, a zatim ćemo održati fokus grupe u koje vas pozivam da se uključite jer su vaša mišljenja iznimno važna – vi ste ti koji oblikuju percepciju o udrugama. Iza svakog uspješnog predsjednika ili predsjednice udruge stoje timovi koji pokazuju suradnju, inventivnost i odgovornost – poručila je u svom obraćanju Marica Mirić, predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske.
Sve prisutne pozdravili su i Ivica Bašić, predsjednik Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize, te Jozefina Kranjčec, predsjednica Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim invaliditetom. Nakon njih, okupljenima su se obratili i uvaženi gosti: Helena Beus iz Vladinog ureda za udruge i Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Tijekom konferencije predstavljeni su rezultati istraživanja provedenog među zaposlenicima udruga članica triju organizatora. O rezultatima su za In Portal govorile Mirjana Markovinović, izvršna direktorica HSUCDP i Mirna Plećaš Ilić iz SDDH.
Cilj istraživanja bio je dobiti bolji uvid u zaposlenike udruga članica, jer njihovu dubinsku strukturu vodstvo često ne poznaje. Bez toga nema kvalitetne podrške, ciljanih edukacija ni mogućnosti učinkovitog jačanja kapaciteta zaposlenika u korist korisnika u lokalnoj zajednici.
Nažalost, svi ciljani zaposlenici nisu ispunili upitnik. Ipak, iz dobivenih podataka vidljivo je da većina zaposlenika ostaje raditi u udrugama od 6 do 15 godina. Podjednako su zastupljeni zaposlenici sa srednjom i visokom stručnom spremom, a zatim slijedi viša stručna sprema.
Većinom su zadovoljni odnosom s upravnim tijelom, dok kao glavni izazov najčešće navode komunikaciju, što je područje koje zahtijeva najveću pažnju. Pokazalo se da zaposlenici trebaju redovite timske sastanke te jasno postavljanje zadataka i odgovornosti. Također, izrazili su želju za češćim team buildinzima i povećanjem kadrovskih kapaciteta kako bi se smanjilo opterećenje postojećih zaposlenika.
Nekoliko zaposlenika izjavilo je da doživljava mobing od korisnika koji znaju biti neugodni, dok su neki naveli mobing od kolega, uključujući nepridržavanje i neostvarivanje zadanih ciljeva.
Kad je riječ o zadovoljstvu primanjima, 60 posto zaposlenika je zadovoljno, dok bi 40 posto bilo zadovoljno da su primanja veća.
Prisutan je i osjećaj nezadovoljstva zbog činjenice da zaposlenici često sami kreiraju svoje zadatke, umjesto da ih delegira vodstvo, zbog čega ‘drže udrugu na svojim leđima’. Osim toga, preopterećeni su poslom i pogođeni financijskom nestabilnošću.
Na pitanje gdje se vide za pet godina, 60 posto zaposlenika navodi da se i dalje vidi u udruzi, manji dio u mirovini, a 25 posto izvan udruge.
Kao najveće prednosti rada u udrugama zaposlenici ističu timsku suradnju, dobru komunikaciju i podršku kolega, uz fleksibilno radno vrijeme i mogućnost samostalnog kreiranja zadataka i odnosa prema poslu.
Za kraj, važno je istaknuti da je ovo bila prva konferencija namijenjena isključivo zaposlenicima udruga. Nadamo se da neće biti i posljednja. Bit cijele inicijative je povezivanje ljudi i njihovo međusobno upoznavanje. Zaposlenici udruga čine malu zajednicu, ali mogu imati veliku snagu ako djeluju kao tim – kao kolege.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju
Poslušaj članak
Postoji mjesto na kojem djeca ne strahuju od pogreške, gdje ih nitko ne ispravlja zbog krivo pročitane riječi i ne procjenjuje koliko su uspješna. Na tom mjestu pažljivo ih sluša pas.
Upravo na toj jednostavnoj, ali snažnoj ideji temelji se međunarodni program R.E.A.D. (Reading Education Assistance Dogs), koji djeci pomaže razviti ljubav prema čitanju uz pomoć posebno educiranih pasa i njihovih voditelja.
Program u Hrvatskoj već godinama provodi Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, a među njegovim dugogodišnjim provoditeljima je i Sergej Jonke, koji R.E.A.D. više od deset godina provodi u školama, knjižnicama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Djeca često osjećaju pritisak kada čitaju pred učiteljem, roditeljem ili razredom. Boje se pogriješiti, biti ismijana ili ocijenjena. Pas, međutim, ne poznaje kritiku. Mirno sluša, strpljivo čeka i prihvaća dijete upravo onakvo kakvo jest.
U takvom okruženju nestaje napetost, a raste samopouzdanje. Nerijetko se događa da dijete koje je prije izbjegavalo čitanje nakon nekoliko susreta samo traži novu knjigu koju će pročitati svom četveronožnom prijatelju.
Iako je cilj programa unaprijediti čitalačke vještine, njegove su dobrobiti mnogo šire. Namijenjen je djeci osnovnoškolske dobi, posebno onoj koja imaju teškoće u čitanju, disleksiju, probleme s koncentracijom ili jednostavno nemaju dovoljno vjere u vlastite sposobnosti. Redovitim susretima djeca razvijaju sigurnost u izražavanju, bogate rječnik, bolje razumiju pročitano i uče da je pogreška sastavni dio učenja.
Jednako važan je i emocionalni učinak programa. Druženje sa psom smanjuje napetost, razvija empatiju, odgovornost i osjećaj prihvaćenosti. Zato mnoga djeca R.E.A.D. ne doživljavaju kao još jednu školsku obvezu, nego kao vrijeme kojem se iskreno raduju.
Najveći uspjeh programa ne vide se u statistikama, nego u malim, ali važnim promjenama. Roditelji često ističu da njihova djeca ponovno posežu za knjigama, s ponosom pokazuju svoj napredak i s veseljem čekaju novi susret sa psom. Slično primjećuju i stručni suradnici, koji kod djece uočavaju veću motivaciju, opušteniji pristup čitanju i više samopouzdanja.
R.E.A.D. nije zamjena za podršku učitelja, logopeda ili edukacijskih rehabilitatora, već vrijedna nadopuna njihovu radu jer djeci pruža sigurno okruženje u kojem mogu učiti bez straha od pogreške.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju. Jer ponekad je za veliki napredak potrebno samo jedno – netko tko će strpljivo slušati. A psi poput Ruby to rade najbolje.
Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života
Poslušaj članak
U restoranu Stara ložiona u Orahovici prošlog je tjedna održana završna konferencija projekta ‘Odmori se, imaš podršku’, koji je provodila Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Jaglac Orahovica u partnerstvu s Udrugom Veličanka iz Velike i Centrom za unaprjeđenje kvalitete života Niteo iz Slavonskog Broda.
Projekt je bio usmjeren na pružanje inovativne socijalne usluge odmora od skrbi roditeljima njegovateljima i njegovateljima djece s teškoćama u razvoju te osoba s invaliditetom. Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života.
Tijekom provedbe projekta usluga je bila dostupna korisnicima s područja Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije, a podršku je dobilo ukupno 27 roditelja njegovatelja i njegovatelja te njihove obitelji.
Na samom početku projekta organizirana je edukacija za zaposlene obiteljske asistente, dok je stručni tim za svakog korisnika izradio individualni plan skrbi prema kojem su asistenti pružali podršku.
Uz redovitu skrb za članove obitelji kojima je pomoć bila potrebna, tijekom projekta održane su i grupne radionice podrške za roditelje njegovatelje i njegovatelje, s četiri susreta na svakoj od lokacija – u Orahovici, Velikoj i Slavonskom Brodu. Organizirane su i tjedne grupne aktivnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, dok su za obiteljske asistente redovito održavani online mentorski sastanci.
Na završnoj konferenciji predstavljene su provedene aktivnosti, ostvareni rezultati te iskustva i izazovi s kojima su se tijekom provedbe susretali korisnici, pružatelji usluge i projektni partneri.
Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva pruženom uslugom. Korisnice su posebno istaknule osjećaj sigurnosti, povjerenja i olakšanja koje im je projekt donio. Kao najvažnije učinke usluge naveli su mogućnost predaha od svakodnevnih obveza skrbi, više vremena za vlastite potrebe, smanjenje stresa i umora te pozitivan utjecaj na kvalitetu obiteljskog života.
Provedena evaluacija još je jednom potvrdila koliko su ovakve usluge važne za očuvanje mentalnog zdravlja, snage i kvalitete života roditelja njegovatelja i njegovatelja, ali i za dobrobit cijele obitelji.
Projekt ‘Odmori se, imaš podršku’ završava s vrijednim iskustvima, konkretnim rezultatima i jasnom porukom o važnosti razvoja dostupnih, fleksibilnih i korisnicima prilagođenih socijalnih usluga u zajednici.
Iz Udruge Jaglac zahvalili su svim korisnicima, partnerima, suradnicima i sudionicima koji su svojim povjerenjem, angažmanom i podrškom pridonijeli uspješnoj provedbi projekta.
Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške
Poslušaj članak
Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin svečano je obilježio sedmu obljetnicu djelovanja, potvrdivši svoju važnu ulogu u pružanju socijalnih usluga i podrške najranjivijim skupinama građana. Od osnutka 15. srpnja 2019. godine, kada je Grad Varaždin Odlukom Gradskog vijeća osnovao ustanovu, Centar je prerastao u nezaobilazno mjesto pomoći i podrške u lokalnoj zajednici.
Svečanosti obilježavanja rođendana prisustvovali su brojni partneri, suradnici i prijatelji Centra. Uzvanicima se uvodnim govorom obratio gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo važnost ovakvih ustanova za kvalitetu života građana te podsjetio na razvojni put Centra od njegova osnutka do danas. Ravnatelj Centra tom je prigodom predstavio usluge koje se trenutačno pružaju korisnicima i planove za daljnji razvoj.
Iako su prvi korisnici, odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem koje koriste uslugu poludnevnog boravka, u Centar stigli 2020. godine, razvoj ustanove odvijao se iznimno dinamično. Tijekom 2024. godine otvoren je poludnevni boravak za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, dok je godinu dana kasnije s radom započeo i poludnevni boravak za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima.
Značajan iskorak ostvaren je i pokretanjem projekta PREDAH, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), kojim se roditeljima njegovateljima omogućuje prijeko potrebna usluga predaha i odmora od svakodnevne skrbi.
Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške i koliko je Centar postao važan oslonac mnogim obiteljima.
Nakon službenog dijela programa i razgledavanja izložbe radova korisnika, organizirana je prigodna proslava uz glazbu, ples i druženje, čime je dodatno naglašena zajednička i uključiva atmosfera koja obilježava rad Centra.
Pogled prema budućnosti donosi i nove projekte. Tom je prilikom najavljen II. regionalni Olimpijski dan inkluzije i zajedništva, koji će se održati 10. rujna 2026. godine u Sportskoj dvorani Graberje u Varaždinu.
Na sportski susret već se prijavilo 177 osoba s invaliditetom iz 15 ustanova i udruga s područja Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, zajedno sa svojim stručnim djelatnicima.
Sedma obljetnica Centra bila je i prilika za zahvalu svim partnerima, donatorima i suradnicima koji su svojim radom, podrškom i predanošću pridonijeli razvoju ustanove, pretvarajući je u mjesto u kojem se poštuju i uvažavaju potrebe svakog pojedinca.