Cilj ovogodišnje teme je istaknuti važnost ranog preventivnog djelovanja za zdravlje pluća. Održavanje zdravlja pluća sastavni je dio budućeg zdravlja i dobrobiti – sada je važnije nego ikad djelovati što prije
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je bolest koja se može spriječiti i liječiti, uzrokuje nedostatak daha, kronični kašalj i iskašljavanje, a razvija se polako i obično postaje očita nakon 40 ili 50 godina starosti.
KOPB je visoko rasprostranjen u općoj populaciji i trenutno je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, procjenjuje se da tri milijuna ljudi godišnje umre od KOPB-a. Očekuje se da će se taj broj povećati zbog starenja i stalne izloženosti populacije čimbenicima rizika. Izloženost duhanskom dimu i drugim udahnutim toksičnim česticama i plinovima glavni su čimbenici rizika za KOPB.
Kako bolest napreduje, dnevne aktivnosti, poput hodanja stubištem, nošenja kovčega, te aktivnosti samozbrinjavanja, oboljelima postaju teške i naporne. Također, bolest postaje znatan financijski teret zbog ograničenja učinkovitosti na radnom mjestu i kod kuće, te dovodi do povećanja ukupnih troškova liječenja.
Mnogi slučajevi KOPB-a mogu se spriječiti izbjegavanjem ili ranim prestankom pušenja. Kronična opstruktivna plućna bolest ne može se izliječiti, međutim dostupni medicinski i fizikalni tretmani mogu pomoći u ublažavanju simptoma, poboljšanju kvalitete života, te smanjenju rizika od smrti. Najučinkovitiji i najisplativiji dostupni tretman za oboljele od KOPB-a koji i dalje puše je prestanak pušenja. Prestanak pušenja može usporiti napredovanje bolesti. Predviđa se da će se u narednih 10 godina ukupna smrtnost od KOPB-a povećati za više od 30 posto ako se ne poduzmu hitne mjere za smanjenje osnovnih čimbenika rizika, posebice – uporabe duhana.
Ne postoji lijek za KOPB, ali rana dijagnoza i liječenje važni su za usporavanje napredovanja simptoma i smanjenje rizika od novih pogoršanja bolesti. Postoji nekoliko radnji koje osobe s KOPB-om mogu poduzeti kako bi poboljšale svoje cjelokupno zdravlje i pomogle u kontroli KOPB-a:
– prestati pušiti;
– provoditi redovitu tjelesnu aktivnost i plućnu rehabilitaciju;
– cijepiti se protiv upale pluća, gripe i koronavirusa;
– pravilno koristiti propisane inhalacijske terapije.
Zbog svega gore navedenog, Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu bolest pluća (engl. The Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD) organizira Svjetski dan KOPB-a u suradnji sa zdravstvenim stručnjacima i grupama pacijenata oboljelim od KOPB-a širom svijeta. Prvi Svjetski dan KOPB-a održan je 2002.godine. Svake godine organizatori u više od 50 zemalja širom svijeta provode javnozdravstvene aktivnosti među općom populacijom, zdravstvenim djelatnicima i bolesnicima.
Tema Svjetskog dana KOPB-a 2023. je ‘Disanje je život – djelujte ranije’ i održava se 15. studenoga. Cilj ovogodišnje teme je istaknuti važnost ranog preventivnog djelovanja za zdravlje pluća. Održavanje zdravlja pluća sastavni je dio budućeg zdravlja i dobrobiti – sada je važnije nego ikad djelovati što prije.
U organizaciji Hrvatskog torakalnog društva i Hrvatske kuće disanja domaći će stručnjaci danas istaknuti rizične čimbenike, važnost pravovremene dijagnoze i liječenja, ali i druge važne segmente brige o zdravlju pluća.
Pridružite im se na panel diskusiji u 11 sati na adresi Hrvatskog torakalnog društva Dukljaninova 3/2, 10000 Zagreb.
U panel diskusiji sudjeluju: Miroslav Samaržija, predsjednik Hrvatskog torakalnog društva, Željka Vlašić Lončarić, Andrea Vukić Dugac, Jelena Ostojić, Gordana Pavliša, Latinka Basara, Radovan Zrilić i Ivana Rubil
Iako danas znamo da, osim pušenja, postoje i mnogi drugi, okolišni čimbenici koji mogu pridonijeti razvoju KOPB-a, a koji djeluju od najranije životne dobi, održavanje zdravlja pluća sastavni je dio cjelokupne brige o zdravlju. Vrlo rijetko, međutim, govori se o rizičnim čimbenicima koji djeluju u najranijoj životnoj dobi, a pridonose razvoju KOPB-a, poput respiratornih infekcija u dječjoj dobi i izloženosti duhanskom dimu. Uz prevenciju navedenog, rana dijagnostika i rano liječenje KOPB-a značajno mogu popraviti kvalitetu života bolesnika s KOPB-om, kao i ukupno preživljenje.
Na panel diskusiji predstavit će se sve aktivnosti unutar projekta ‘Zdrava pluća’ (‘Green Lung’) posvećenog upravo važnosti skrbi o zdravlju pluća kao sastavnog dijela cjelokupne brige o zdravlju i dobrobiti pojedinaca.
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike
Poslušaj članak
Ljeto je uvijek asocijacija na odmor, putovanja, više vremena na otvorenom i opušteniji ritam života, ali za osobe koje imaju kateter ili stomu ono donosi i neke dodatne izazove o kojima je važno razmišljati unaprijed.
Visoke temperature, pojačano znojenje, promjene rutine, duža putovanja i boravak izvan kuće mogu povećati rizik od infekcija, iritacija kože, dehidracije i neugodnih komplikacija koje se često zanemaruju dok se ne pojave prvi problemi.
Kod osoba s urinarnim kateterom ljetne vrućine posebno povećavaju mogućnost razvoja infekcija mokraćnog sustava. Tijelo se više znoji, gubi tekućinu, a urin postaje koncentriraniji, što pogoduje razvoju bakterija.
Zato je tijekom ljeta iznimno važno unositi dovoljno tekućine, čak i kada osoba nema osjećaj žeđi. Treba paziti i na redovito pražnjenje vrećice te održavanje higijene područja oko katetera, osobito nakon kupanja, znojenja ili duljeg sjedenja tijekom putovanja.
Kateter i cjevčice ne smiju biti savijeni ili pritisnuti jer se tijekom vožnje i dugog sjedenja lako može usporiti protok mokraće, što povećava rizik od komplikacija.
Osobe sa stomom tijekom ljeta često imaju problema s odljepljivanjem podloga zbog znojenja i vlage. Koža oko stome tada postaje osjetljivija, crvenija i sklonija iritacijama. Važno je koristiti proizvode koji dobro prijanjaju uz kožu i po potrebi češće mijenjati podlogu.
Nakon kupanja u moru ili bazenu preporučuje se pažljivo osušiti područje oko stome jer vlaga koja ostane ispod podloge može izazvati oštećenje kože ili slabije prianjanje. Mnogi se boje odlaska na plažu ili nošenja laganije odjeće, ali uz dobru pripremu i kvalitetna pomagala moguće je bez većih ograničenja uživati u ljetnim aktivnostima.
Dulja putovanja zahtijevaju dodatnu organizaciju. Nikada nije dobro nositi samo minimalnu količinu potrebnog materijala jer tijekom puta može doći do kašnjenja, gubitka prtljage ili neočekivanih situacija.
Preporučuje se uvijek imati barem dvostruko više potrošnog materijala nego što se procjenjuje da će biti potrebno. Rezervne vrećice, podloge, kateteri, dezinfekcijska sredstva, zaštitne maramice i dodatna odjeća trebali bi biti pri ruci, a ne spremljeni duboko u kofer.
Tijekom ljetnih putovanja posebno treba paziti gdje se materijal čuva jer visoke temperature u automobilu mogu oštetiti ljepila, plastiku i sterilna pakiranja.
Jedna od skrivenih opasnosti ljeta je upravo osjećaj sigurnosti kada sve djeluje stabilno. Ljudi tada često zanemare prve znakove problema poput peckanja, neugodnog mirisa urina, promjene boje kože oko stome, sitnog curenja ili blage boli.
Međutim, upravo ti simptomi mogu biti prvi znak infekcije ili oštećenja kože koje se po vrućinama može vrlo brzo pogoršati. Dugotrajno sjedenje tijekom putovanja također povećava rizik od pritiska na područje stome ili katetera, a kod starijih i slabije pokretnih osoba može dovesti i do rana na koži.
Važno je misliti i na prehranu. Ljeti se češće konzumira laganija hrana, gazirana pića, sladoledi i voće, ali neke namirnice mogu pojačati stvaranje plinova, proljev ili neugodne mirise, što osobama sa stomom može stvarati dodatnu nelagodu.
Dehidracija je posebno opasna kod ileostome jer tijelo tada gubi više tekućine i elektrolita nego inače. Zato nije dovoljno piti samo vodu, već treba voditi računa i o unosu minerala i soli, osobito tijekom velikih vrućina.
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike.
Ljeto može biti ugodno i sigurno razdoblje i za osobe s kateterom ili stomom, ali samo ako se na vrijeme razmišlja o stvarima koje drugi često uzimaju zdravo za gotovo. Važnu ulogu u cijeloj priči jasno ima i kvaliteta, funkcionalnost pomagala.
Iz Ministarstva poručuju kako povremeno ili ranije zaposlenje osobe s invaliditetom samo po sebi ne dovodi do gubitka prava na obiteljsku mirovinu. Svaki slučaj ovisi o utvrđenom statusu radne sposobnosti i ispunjavanju zakonskih uvjeta
Poslušaj članak
Redakciji In Portala javilo se dvoje čitatelja s invaliditetom koji su dobili priliku za zaposlenje, ali istovremeno ih brine hoće li zbog rada jednog dana izgubiti pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja. Riječ je o pitanju koje vjerojatno brine još osoba s invaliditetom i njihove obitelji jer se često u javnosti mogu čuti različite informacije i tumačenja zakona.
Kako bismo razjasnili situaciju, odgovor smo zatražili od nadležne institucije, a iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pojasnili su da samo zaposlenje osobe s invaliditetom ne znači automatski gubitak prava na obiteljsku mirovinu.
Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, dijete kojem je utvrđen status osobe s invaliditetom uz preostalu radnu sposobnost može se zaposliti i prije i nakon smrti roditelja, a da pritom ne izgubi pravo na obiteljsku mirovinu. Drugim riječima, mogućnost rada i ostvarivanja prihoda ne isključuje automatski pravo na ovu vrstu mirovine.
Štoviše, iz Ministarstva naglašavaju kako osoba može i nakon ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu raditi do polovice punog radnog vremena, pri čemu se mirovina i dalje isplaćuje u punom iznosu. To je važna informacija za mnoge osobe s invaliditetom koje žele biti aktivne na tržištu rada, steći radno iskustvo i povećati svoju financijsku sigurnost bez straha da će ostati bez prava koja im pripadaju.
Ipak, postoje određene razlike ovisno o vrsti utvrđenog invaliditeta i radne sposobnosti. Drugačiji uvjeti primjenjuju se kada se pravo na obiteljsku mirovinu priznaje na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti. U takvim slučajevima pravo može ovisiti o tome je li roditelj uzdržavao dijete te koliki su vlastiti prihodi osobe koja ostvaruje pravo.
Iz Ministarstva zato poručuju kako povremeno ili ranije zaposlenje osobe s invaliditetom samo po sebi ne dovodi do gubitka prava na obiteljsku mirovinu. Svaki slučaj ovisi o utvrđenom statusu radne sposobnosti i ispunjavanju zakonskih uvjeta.
Ova pojašnjenja mogla bi ohrabriti brojne osobe s invaliditetom koje zbog straha od gubitka budućih prava odustaju od zaposlenja ili ga odgađaju.
Ključni dokument za pokretanje postupka je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili, u slučajevima kada ostavinski postupak nije proveden, dokaz o njegovu pokretanju
Poslušaj članak
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je nedavno upute za nasljednike osoba koje su za života podnijele zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, ali su preminule prije donošenja konačne odluke.
Nasljednicima je omogućeno da zatraže nastavak ili obnovu postupka kako bi se utvrdilo je li preminula osoba ostvarivala pravo na navedeni dodatak.
Ključni dokument za pokretanje postupka je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili, u slučajevima kada ostavinski postupak nije proveden, dokaz o njegovu pokretanju. Budući da Hrvatski zavod za socijalni rad nema podatke o nasljednicima preminulih osoba, postupak se ne može pokrenuti bez odgovarajuće dokumentacije.
Nasljednici se potom obraćaju nadležnom područnom uredu Zavoda prema mjestu prebivališta preminule osobe, pri čemu rješenje o nasljeđivanju služi kao dokaz pravnog interesa i statusa nasljednika.
Zakonom o općem upravnom postupku propisani su i rokovi za pokretanje postupka. Subjektivni rok iznosi 30 dana od trenutka kada je nasljednik saznao za mogućnost nastavka ili obnove postupka, dok objektivni rok iznosi najviše tri godine od početka postupka.
Postupak se dovršava na temelju postojeće medicinske dokumentacije kako bi se utvrdilo je li preminula osoba ispunjavala uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak.
Ako se utvrdi da je pravo postojalo, donosi se rješenje kojim se priznaje inkluzivni dodatak za razdoblje od podnošenja zahtjeva do dana smrti osobe. Nasljednici potom to rješenje prijavljuju kao naknadno pronađenu imovinu ako je ostavinski postupak već proveden, odnosno kao dio ostavinske mase ako postupak još nije dovršen. Nakon toga, s pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju obraćaju se nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi isplate potraživanja.
U slučaju nezadovoljstva donesenim rješenjem, nasljednici imaju pravo na žalbu. Postupci se odnose na situacije u kojima je zahtjev bio predan, ali nije riješen prije smrti podnositelja, kao i na slučajeve u kojima nisu podnesene žalbe niti pokrenuti upravni sporovi, uključujući i one u tijeku pred Upravnim sudom.
Radi bolje dostupnosti informacija građanima, uspostavljen je besplatni info telefon Hrvatskog zavoda za socijalni rad 0800 200 090 koji je dostupan radnim danom od 8 do 15 sati.
Ministarstvo je najavilo i da će kroz provedbu postupaka prikupljati iskustva iz prakse kako bi se, prema potrebi, dodatno unaprijedilo postupanje i kvaliteta usluga, nastavljajući pritom politiku otvorenosti i suradnje s korisnicima.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Vaše pričePrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
Civilno društvoPrije 4 dana
RibolovPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana