Osobe s invaliditetom
Potiču li asistenti na radnom mjestu produktivnost zaposlenika s invaliditetom ili skrivaju nedostatke i neznanje?
Asistenti na radnom mjestu predstavljaju ključnu podršku zaposlenicima s invaliditetom omogućavajući im veću učinkovitost pri obavljanju i organizaciji radnih zadataka te lakšu integraciju u radno okruženje
Poslušaj članak
Njihova uloga obuhvaća širok spektar aktivnosti koje osobi s invaliditetom osiguravaju neometan rad. Bilo da se radi o podršci arhitektonske prirode odnosno fizičke mobilnosti od točke stanovanja do točke radnog mjesta ili pak o socijalnoj integraciji unutar kolektiva, važno je da se svi segmenti potrebni za uspješnu radnu produktivnost međusobno nadopunjuju.
Međutim, voljela bih ovom prilikom otvoriti temu postavljanja izuzetno tanke granice između tehničke podrške koja omogućuje da zaposlenik s invaliditetom, brže, efikasnije i kvalitetnije odradi svoje dnevne radne zadatke i iskorištavanja asistenta koji će nešto odraditi umjesto nas.
Kako bih se unaprijed ogradila od reakcija koje će, vjerujem, ovaj tekst izazvati, želim naglasiti da pišem isključivo iz svoje perspektive i u skladu s vlastitim mogućnostima, odnosno nemogućnostima. S obzirom na to da se ne mogu postaviti u cipele čitatelja, ma koliko se trudila, želim reći da je za mene uistinu tanka granica između podrške i pomoći.
Što zapravo to znači?
Ako sam ja zaposlenik koji se izuzetno dobro izražava slažući svoje misli, stavove i mišljenja u jedan ovakav smislen i konzistentan tekst, no zbog moga mi je stanja onemogućeno brzo i efikasno tipkanje ili pisanje što me dodatno usporava i onemogućuje odrađivanje većeg broja zadataka u jednom radnom danu, logično je da će mi podrška druge osobe osigurati potreban ‘vjetar u leđa’. Svojom će brzinom tipkanja po tastaturi brže prenijeti moje misli na papir, a ja ću dobiti više vremena za fokus na druge poslovne izazove. Tako bi to barem u teoriji trebalo biti – no je li u praksi zaista tako?
Promatrajući situaciju koju sam ranije opisala iz svoje točke gledišta, osoba koja bi mi pružala podršku ne smije imati znanja o navedenoj vještini pisanja ili bi svoje potencijalno znanje o istom trebala zatomiti za vrijeme rada kako ne bi došlo do distrakcije u tijeku moje spisateljske misli koja se isprepliće s mišlju moga asistenta. Znam što ćete sada reći – ‘važna je komunikacija i jasno postavljanje granica’. No što je s onima koji ne znaju ili ne mogu odrediti granicu? Kako će je tek poslodavac moći odrediti?
Nadalje, važno mi je da znate da suradnja s osobom koja pruža podršku u izvršavanju zadataka koji su isključivo i samo vaši, zahtjeva dodatnu pripremu kao i detaljne upute o tome kako i oko čega konkretno trebate, odnosno želite podršku. To znači da svaki radni zadatak stavljen pred nas zahtjeva prethodnu pripremu oko načina izvršavanja istog, koju je također potrebno dobro verbalizirati.
Jasno je da svaki zaposlenik, neovisno o tome imao ili ne radnog asistenta, mora planirati izvršavanje zadatka, no potencijalna opasnost leži u prenošenju želja o realizaciji na drugu osobu. Činjenica je da takva priprema zahtjeva dodatno uloženo vrijeme te može, ali i ne mora, uzrokovati potencijalne šumove u komunikaciji, odnosno nerazumijevanje.
S druge pak strane, ukoliko sam ja osoba kojoj asistent na radnom mjestu treba pružiti podršku prilikom uključivanja zaposlenika u kolektiv zbog otežane komunikacije, malo je vjerojatno da će se ostali članovi kolektiva obraćati isključivo svom kolegi ili kolegici s invaliditetom. Vjerujem da ste mnogo puta doživjeli da svi razgovaraju s vašom pratnjom umjesto s vama, iako ste prisutni te možda čak i nemate teškoća u komunikaciji.
Iako su, dakle, ranije navedene situacije razlozi mog osobnog opreza kada govorimo o asistentima na radnom mjestu, treba reći da usluga podrške unutar radne okoline uvelike može doprinijeti profesionalnom rastu i razvoju zaposlenika s invaliditetom te omogućiti vlastiti iskorak u karijeri, a time i iskorak društva u pogledu na zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom.
Također, činjenica je da u Republici Hrvatskoj još uvijek imamo izraženu stopu nezaposlenosti među populacijom osoba s invaliditetom te je najprije taj izazov potrebno riješiti kako bismo mogli govoriti o svojevrsnoj nadogradnji po pitanju radnih asistenata.
O politikama i mjerama za zapošljavanje već sam govorila u prijašnjim tekstovima, no mi smo očigledno društvo kojemu bitne stvari treba ponavljati; kako odgovornima za zapošljavanje ove ciljane skupine, tako i samim osobama s invaliditetom.
Priča o mogućnostima i zastupljenosti radnih asistenata i dalje je ‘level up’.
Marijana Maljković/Centar za razvoj vrijednosti
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Stipendije su namijenjene pokrivanju troškova studiranja, uključujući školarinu, nabavu literature, opreme i drugih troškova povezanih s obrazovanjem
Poslušaj članak
DOMinvest je raspisao javni natječaj za dodjelu dviju stipendija studentima s invaliditetom koji pohađaju tehničke fakultete i visoka učilišta u Republici Hrvatskoj.
Program stipendiranja, nazvan ‘Gradimo prilike’, dio je društveno odgovornog poslovanja tvrtke i usmjeren je na pružanje podrške studentima koji svoje obrazovanje grade u područjima povezanima s građevinom, arhitekturom, strojarstvom i srodnim tehničkim strukama.
Kroz ovaj program DOMinvest će dodijeliti dvije stipendije u iznosu od 250 eura mjesečno tijekom akademske godine 2026./2027. Stipendije su namijenjene pokrivanju troškova studiranja, uključujući školarinu, nabavu literature, opreme i drugih troškova povezanih s obrazovanjem.
Na natječaj se mogu prijaviti redovni studenti tehničkih studija koji su upisani u Hrvatski registar osoba s invaliditetom te imaju hrvatsko državljanstvo ili boravište u Republici Hrvatskoj.
Prilikom odabira kandidata uzimat će se u obzir akademski uspjeh, motivacija, socijalno-ekonomske okolnosti i godina studija, s posebnim naglaskom na pružanje podrške studentima kojima je ona najpotrebnija.
Prijave za stipendije otvorene su do 6. rujna 2026. godine i šaljete ih na info@dominvest.hr.
Rezultati natječaja bit će objavljeni najkasnije do 30. rujna 2026. godine. Odabrani stipendisti potpisat će ugovor o stipendiranju nakon dostave potrebne dokumentacije i potvrde o redovitom studentskom statusu.
-Kako DOMinvest raste, želimo da s njim raste i naš doprinos zajednici. Programom stipendiranja studentima s invaliditetom želimo pružiti konkretnu i stabilnu podršku tijekom studija, kako bi se mogli sigurnije posvetiti obrazovanju i svom profesionalnom razvoju.
-Vjerujem da uspješne tvrtke imaju odgovornost dio svog uspjeha vratiti zajednici – izjavio je Dean Perko, direktor DOMinvesta.
Program ‘Gradimo prilike’ predstavlja još jedan korak u nastojanju DOMinvesta da kroz svoje poslovanje aktivno doprinosi stvaranju jednakih mogućnosti u obrazovanju te mladim ljudima omogući lakši put prema profesionalnom razvoju i uspješnoj karijeri.
Više informacija doznajte ovdje.
Uz prijavu potrebno je priložiti dokaz o invaliditetu, potvrdu o redovnom školovanju te motivacijsko pismo ili kratki video u kojem učenik može predstaviti svoje ciljeve, želje i razloge prijave
Poslušaj članak
PIA Automation Hrvatska raspisala je natječaj za dodjelu dviju stipendija učenicima s invaliditetom koji pohađaju redovno srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Svaka stipendija iznosi 230 eura mjesečno i isplaćivat će se tijekom 12 mjeseci, počevši od rujna 2026. godine.
Tvrtka PIA Automation Hrvatska dio je međunarodne PIA Grupe koja već više od 50 godina razvija automatizirana rješenja za industriju. Sjedište tvrtke nalazi se u Zagrebu, u Sesvetama, a njezini stručnjaci rade na razvoju i izradi automatiziranih proizvodnih linija za automobilsku industriju.
Pravo na prijavu imaju redovni učenici srednjih škola u Hrvatskoj koji imaju status osobe s invaliditetom i ne primaju neku drugu stipendiju. Uz prijavu potrebno je priložiti dokaz o invaliditetu, potvrdu o redovnom školovanju te motivacijsko pismo ili kratki video u kojem učenik može predstaviti svoje ciljeve, želje i razloge prijave.
Prijave se zaprimaju do 15. kolovoza 2026. godine, a potrebno ih je poslati na e-mail adresu andja.blazevic@piagroup.com s naslovom ‘STIPENDIJA – ime i prezime’. U prijavi je potrebno navesti i kontakt broj telefona.
Odluka o dobitnicima stipendije bit će donesena 25. kolovoza 2026. godine, nakon čega će odabrani učenici biti pozvani na potpisivanje ugovora o stipendiranju.
Dodjelom ovih stipendija PIA Automation Hrvatska želi pomoći učenicima s invaliditetom u njihovom školovanju i pružiti im dodatnu podršku u ostvarivanju njihovih obrazovnih i životnih ciljeva. Za sve učenike koji ispunjavaju uvjete, ovo je prilika koju treba iskoristiti.
Tko su Purger i Purgerica?
EPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
KOKAIN PREDNJAČI ‘Bijela pošast’ i ostale droge haraju Europom
Osobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
VijestiPrije 3 danaGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Anita bez cenzurePrije 13 satiOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
in MREŽAPrije 2 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 1 danRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
in MREŽAPrije 5 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
IntervjuPrije 4 danaFran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom
-
Civilno društvoPrije 5 danaR.E.A.D. program mijenja dječji odnos prema čitanju