Unatoč značajnom napretku u posljednja tri desetljeća, žene s invaliditetom i dalje imaju ograničen pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenim uslugama
Poslušaj članak
Žene s invaliditetom posebno su osjetljiva društvena skupina. Nalaze se u neravnopravnom položaju u odnosu na žene bez invaliditeta, ali i na muškarce s invaliditetom.
S ciljem jačanja svijesti o važnosti ravnopravnosti, uključenosti i osnaživanja žena s invaliditetom u društvu, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u partnerstvu s Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom organizirala je obilježavanje Međunarodnog dana žena pod nazivom ‘Za sve žene i djevojčice: Pravo – Jednakost – Osnaživanje’, koje je održano u četvrtak u Tribini Grada Zagreba.
Ovim događajem željelo se istaknuti kako nije dovoljno samo jednom godišnje obilježiti Međunarodni dan žena, već je nužno kontinuirano govoriti o položaju i ulozi žena, osobito žena s invaliditetom. Događaj je organiziran u sklopu kampanje ‘Aktivne i uključene’.
U prigodnom obraćanju predsjednica SOIH-a Marica Mirić govorila je o Pekinškoj deklaraciji, iznimno značajnom dokumentu donesenom 1995. godine, koji obuhvaća i prava žena s invaliditetom.
– Cilj ovog dokumenta je uklanjanje prepreka za potpunu ravnopravnost žena u 12 ključnih područja. Dokument ističe kako se žene s invaliditetom suočavaju s višestrukom diskriminacijom. Kada govorimo o višestrukoj diskriminaciji, ona nije samo rodna, već i unutar same skupine žena s invaliditetom – izjavila je Mirić.
Naglasila je kako se ove godine obilježava 30. godišnjica Pekinške deklaracije, a unatoč značajnom napretku u protekla tri desetljeća, žene s invaliditetom i dalje imaju ograničen pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenim uslugama. Stoga je ova obljetnica prilika za osvještavanje i unapređenje položaja žena s invaliditetom.
– Obljetnica predstavlja važan trenutak za obnovu predanosti borbi za rodnu ravnopravnost, s posebnim naglaskom na osnaživanje i inkluziju žena s invaliditetom – pojasnila je Mirić. Dodala je kako će program SOIH-a povodom 30. obljetnice Pekinške deklaracije uključivati interaktivne aktivnosti usmjerene na dijalog, osvještavanje i konkretne korake prema rodnoj ravnopravnosti, a dodijelit će se i nagrada Mandica Knežević.
Statistika o ženama s invaliditetom u Hrvatskoj
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kako u Hrvatskoj danas živi više od 295 tisuća žena s invaliditetom, što čini 44,6% od ukupnog broja osoba s invaliditetom. Žene s invaliditetom čine oko 14,9% ukupnog ženskog stanovništva Republike Hrvatske.
Najveći broj žena s invaliditetom, njih 152.836 (52%), pripada dobnoj skupini starijih od 65 godina, dok 110.503 (37%) žena s invaliditetom spada u radno-aktivnu dob od 20 do 64 godine.
– Žene s invaliditetom suočene su s brojnim preprekama i diskriminacijom u ostvarivanju svojih prava u različitim područjima života. Također su često žrtve nasilja, uključujući obiteljsko nasilje. To se mora promijeniti, a moguće je samo kroz stalnu edukaciju i osnaživanje žena s invaliditetom – naglasio je Jurišić.
Dodao je kako su osobe s invaliditetom općenito nedovoljno zastupljene u obrazovanju i zapošljavanju.
– Velik broj osoba s invaliditetom završio je samo osnovnu ili srednju školu, dok je vrlo mali postotak onih koji završe višu ili visoku školu. To pokazuje da sustav obrazovanja još uvijek nije dovoljno otvoren prema osobama s invaliditetom, pa tako ni prema ženama s invaliditetom – rekao je Jurišić.
Napomenuo je i kako je u Hrvatskoj vidljiv porast zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali su pomaci i dalje mali, dok su žene s invaliditetom suočene s trostrukom diskriminacijom – kao žene, kao osobe s invaliditetom i kao potencijalne zaposlenice.
– Moramo potaknuti poslodavce da razmišljaju o zapošljavanju žena s invaliditetom. Poslodavci koji se odluče na taj korak često su iznimno zadovoljni svojim zaposlenicama. Osobe s invaliditetom su zahvalne na pruženoj prilici i nastoje se dokazati, osobito ako poslodavac razumije njihove potrebe – istaknuo je Jurišić.
Govoreći o pristupu zdravstvenim uslugama, Jurišić je istaknuo kako žene s invaliditetom u ruralnim područjima imaju problema s dostupnošću određenih zdravstvenih usluga, osobito onih vezanih uz reproduktivno zdravlje i primarnu zdravstvenu skrb.
Panel rasprava o obrazovanju i zapošljavanju žena s invaliditetom
U sklopu obilježavanja Dana žena održana je i panel rasprava o obrazovanju i zapošljavanju žena s invaliditetom.
Senada Halilčević iz Udruge za samozastupanje naglasila je kako je situacija posebno teška za žene s intelektualnim teškoćama na tržištu rada.
– Ove žene su diskriminirane. Ne mogu potpisati ugovor o radu i teško pronalaze posao jer nemaju kvalitetno obrazovanje. Poslodavci često traže poznavanje stranih jezika, no osobe s intelektualnim teškoćama to u školovanju nisu učile i ne mogu zadovoljiti te kriterije. Osim toga, često im izostaje podrška obitelji i okoline – rekla je Halilčević.
Nikolina Kušterbajn iz Hrvatskog saveza slijepih, koja je i sama slabovidna osoba, istaknula je da situacija sa zapošljavanjem žena s oštećenjem vida nije zadovoljavajuća.
– Zapošljavanje je jedan od ključnih čimbenika socijalnog uključivanja, a u Hrvatskoj je stopa zapošljivosti osoba s oštećenjem vida i dalje niska. Ipak, s vremenom su vidljivi pomaci – povećava se pristupačnost, raste informiranost, a poslodavci postaju svjesniji prednosti zapošljavanja osoba s oštećenjem vida. No, predrasude i stereotipi i dalje predstavljaju veliku prepreku – pojasnila je Kušterbajn.
Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, istaknula je kako se najviše gluhih žena zapošljava u zaštitnim radionicama, primjerice u tekstilnoj industriji, ali su danas, uz pomoć prevoditelja, sve više prisutne i u drugim zanimanjima.
Prva pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak, podijelila je svoje iskustvo studiranja s tetraplegijom, naglašavajući kako su prijevoz i pristupačnost okoline predstavljali najveće prepreke.
Publika će kroz ovu predstavu imati priliku zaviriti u svijet autistične osobe, upravo onakav kakav on zapravo jest
Iako se 2. travnja obilježava Dan svjesnosti o autizmu Sisak je odlučio i dalje pričati i baviti se temom autizma.
Upravo zato, ove subote, 18. travnja u koncertnoj dvorani Centra Sisačko-moslavačke županije (Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 26) održat će se edukativna monodrama pod nazivom ‘Kako razumjeti mene sa autizmom’ Autor ove monodrame koja priča o gorućoj temi autizma, je glumac i redatelj Jasmin Salkić.
Ovu monodramu kojom će se publici približiti svijet osoba s autizmom, organizira Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije
Publika će kroz ovu predstavu imati priliku zaviriti u svijet autistične osobe, upravo onakav kakav on zapravo jest za osobe iz spektra autizma. To je tako jer Jasmin magistar društvenih znanosti koji za kruh zarađuje kao defektolog – oligofrenolog pa je tek nakon toga odličan glumac.
Kroz svoju monodramu Jasmin će povezati svoje stečeno stručno znanje i umjetničko stvaralaštvo koje na edukativan način podiže svijest duboko utječući na promjenu stavova publike koja pogleda ovu predstavu. Kroz monodramu “Kako razumjeti mene sa autizmom” kroz opis dnevnih tema isprepleće se satira i koja bez obzira na to zadržava toplu notu kroz poruke, poštovanja, razumijevanja i zahvalnosti.
Ova edukativna monodrama namijenjena je različitoj publici – liječnicima, roditeljima, djelatnicima koji rade u odgojno-obrazovno sustavu, svima onima koji žele pobliže shvatiti autizam i život osoba koje se s njim bore.
Ako i vi želite pobliže saznati kako što osobe s autizmom prolaze svaki dan, ali i što prolazi roditelj osobe s autizmom ili oni čiji je posao briga za djecu iz autističnog spektra, onda je ovo predstava za vas.
S obzirom na to da je broj mjesta za gledanje ove hvalevrijedne predstave ograničen, rezervacije za karte treba podnijeti unaprijed. Svoje mjesto možete rezervirati pozivom na broj telefona 091/4050 533, radnim danom, u vremenu od 9 do 15 sati. Karte se mogu preuzeti i platiti na licu mjesta u sjedištu Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije (Jelene Babić 18 – Mala kuća).
Također, karte se mogu preuzeti i na dan predstave 18. travnja, sat vremena prije predstave u Sisku, u zgradi bivše Komande (Ulici Ivana Kukuljevića Sakcinskog 26).
Nakon predstave organizirat će se i kraći razgovor s autorom i glumcem Jasminom Salkićem koji će rado odgovoriti na sva stručna i roditeljska pitanja vezana uz poremećaje iz spektra autizma.
Projekt SPONA ima za cilj uspostaviti održiv model tranzicijske podrške osobama s invaliditetom u prijelazu prema odraslom životu
CeDePe Zagreb i Udruga Spektar pokreću novi projekt kojim se pokušava postići da osobe s invaliditetom dobiju podršku u razdoblju tranzicije između edukacije odnosno radnog osposobljavanja i prelaska u odrasli život.
Projekt SPONA provode dvije udruge koje imaju dugogodišnje iskustvo u pružanju socijalnih usluga osobama s invaliditetom. Ovaj projekt provodit će se na području Zagreba i Splita u trajanju od 36 mjeseci.
Zahvaljujući njihovom iskustvu kroz projektne aktivnosti nastoje pružiti podršku odraslim osobama s invaliditetom koje izlaze iz institucionalne skrbi nakon navršene 21. godine života te u prelasku između sustava, ostaju bez kontinuirane koordinirane individualne podrške bez koje nisu navikli funkcionirati, te ‘padaju’ na brigu svojim roditeljima i svojim bližnjima.
Upravo takve okolnosti povećavaju rizik od socijalne isključenosti, gubitak stečenih vještina, izolacije iz društva, te rizik od ponovnog vraćanja pod brigu institucionalne skrbi.
Projekt SPONA se provodi kako se takav scenarij ne bi dogodio. Naime, projekt kroz strukturirani model procjene, razvoja i usmjeravanja korisnika prema adekvatnim oblicima podrške u zajednici, pokušava spriječiti nastanak navedenih problema.
Kako bi se korisnike ne bi ostavilo bez adekvatne podrške pri velikoj promjeni u tranzciji u život odraslih, projekt SPONA ima za cilj uspostaviti održiv i prenosiv model tranzicijske podrške osobama s invaliditetom u prijelazu prema odraslom životu.
U sklopu projekta osigurat će se individualizirana stručna procjena korisnika, izrada plana podrške za korisnika, razvoj njegovih funkcionalnih i socijalnih vještina, te će korisnik dobiti završno stručno mišljenje sa smjernicama za daljnje uključivanje u sustav socijalnih usluga, zapošljavanje ili druge oblike podrške.
Planirano je pružanje podrške za 120 korisnika, po 60 u svakom gradu. Svake godine planira se uvesti 40 novih korisnika u projekt. (po 20 u svakom gradu).
Posebna inovacija projekta je razvoj i primjena senzorne integracije za odrasle osobe s invaliditetom, razvijene u suradnji sa Zdravstvenim veleučilištem Zagreb, čime se dodatno unaprjeđuje kvaliteta procjene, samoregulacije i svakodnevnog funkcioniranja korisnika.
Projekt će funkcionirati na temelju šest područja rada u kojima će se raditi s korisnicima – stručna procjena i individualni plan, aktivnosti svakodnevnog života, senzorna integracija, samozastupanje, slobodno vrijeme i socijalna participacija, te AT-AAC podrška.
Korisnici će u sklopu svake radne cjeline proći deset radionica koje će uključivati pojedine aktivnosti.
Što se tiče senzorne integracije ona će obuhvaćati samoregulaciju, senzoričku obradu i pripremu korisnika za sudjelovanje. Kroz radionice u cjelini aktivnosti svakodnevnog života sudionici će naučiti kako si organizirati dan, učit će se samostalnosti i stjecanju routine. Što se tiče AT-AAC radionice korisnici će se učiti komunikaciji, korištenju asistivne tehnologije, te učiti o digitalnoj podršci.
Isto tako, kroz kreativne i slobodne aktivnosti korisnici će se učiti izražavanju, korištenju slobodnog vremena, te će se raditi na socijalnoj uključenosti korisnika.
Konačno, kroz radionice samozastupanja korisnici će razvijati komunikacijske i socijalne vještine te će se učiti donošenju odluka.
Po završetku ciklusa radionica radi se procjena funkcionalnih sposobnosti, analiza napretka, procjena razine samostalnosti korisnika, radi se senzorički profil i preporuke, te se daju smjernice za daljnje uključivanje u adekvatne oblike podrške.
Inače, projekt uključuje suradnju sa sustavom, a u to ulazi identifikacija korisnika, preporuka za uključivanje, razmjenu relevantnih informacija i planiranje kontinuiteta podrške.
Bio je ovo tjedan podrške u učenju, zavičajnih priča i radionica o tradiciji, kreativnih radionica i još mnogo čega poučnog
ANA -Udruga za pomoć djeci i obiteljima proteklog je tjedna imala aktivnosti diljem lijepe naše. Kroz ovaj tjedan bilo je kreativnih radionica u Matuljima, zavičajne priče u Novalji, radionice o tradiciji u Koprivnici, te podrške u učenju u Splitu i Ludbregu. Cilj je bio pružiti djeci prostor za učenje, stvaranje, razvoj i osjećaj pripadnosti
U Matuljima su djeca zaronila u kroz kreativnu radionica za djecu pod nazivom ‘Morski svijet’, Djecu su radila radove od raznih materijala na temu mora. Tu su se mogle naći šarene ribice, hobotnice i drugi razni morski motivi. Svaki je crtež bio jedinstven i poseban na svoj način, a djeca su na kreativan i zanimljiv način kreirali jedinstveni morski svijet razvijajući svoju kreativnost i maštu. Pokazujući međusobno radove, razmjenjivali su ideje razvijali su suradnju, te osjećaj pripadnosti i sigurnosti.
Vrijednost radionica prepoznala je i Općina Matulji koja je cijeloj ovoj kreativnoj priči dala podršku.
-Radionice poput ove imaju veliku vrijednost jer djeci omogućuju da kroz igru i kreativnost razvijaju maštu, samopouzdanje i osjećaj zajedništva. Djeca su prirodno znatiželjna i kreativna, a kada im damo prostor za stvaranje, nastaju prekrasni radovi i još ljepši trenuci. Posebno nas raduje vidjeti koliko su djeca bila posvećena i ponosna na ono što su izradila. Od srca zahvaljujemo Općini Matulji na podršci programu i na tome što prepoznaje koliko su aktivnosti za djecu važne za svaku zajednicu – istaknula je predsjednica Udruge Ana, Ana Duga.
Protekli tjedan u Novalji bio je ispunjen ponavljanjem školskog gradiva, taman da djeca utvrde gradivo prije kraja školske godine. Posebno zanimanje učenika privukla je radionica pod nazivom ‘Paška Atlantida’, gdje su djeca nakon čitanja priče o njihovom kraju, razmjenjivala dojmove o tome kako je grad nekada izgledao. Kroz likovni dio radionica djeca su razvijala svoju kreativnost, crtajući podvodni grad bojama i flomasterima. Kroz ove radionice djeca su razvijala interes za povijest i geografiju te se dublje povezivali sa svojim krajem.
U Splitu su održane dvoje aktivnosti. Jedna aktivnost odvijala se pod nazivom ‘Dajmo im šansu’. Kroz taj program djeca su dobila toplu podršku u učenju van školskog sustava. Za djecu to znači bolje razumijevanje školskog gradiva, manje stresa, više samopouzdanja i zdraviji odnos prema učenju.
Kroz ovakav rad djeca ne dobivaju samo odgovore na zadatke nego i vrijeme da razmisle na koji način da do njega dođu. Izvaninstitucionalna podrška zato ima veliku važnost jer otvara prostor u kojem dijete može učiti svojim tempom, pitati bez srama i razvijati sigurnost bez pritiska. Dodajmo kako su podršku u učenju dobila i djeca u Ludbregu.
Druga aktivnost održana u Splitu je radionica pod nazivom ‘Sedam Kaštela’ kroz koju su djeca kroz priču, razgovor i likovni rad upoznala svih sedam Kaštela.
U Koprivnici pak, su djeca sudjelovala u kreativno-edukativnoj radionici ‘Tradicija naših starih kroz dječje oči’ gdje su kroz druženje i crtanje spoznali kako su živjeli naši djedovi i bake.
Osim svih ovih aktivnosti, predsjednica Udruge ANA preuzela je ugovor u Gradu Sisku kojim se potvrđuje suradnja s Gradom Siskom gdje će se ovakve edukativne aktivnosti odvijati u budućnosti.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
in MREŽAPrije 3 dana
KulturaPrije 3 dana
VijestiPrije 7 dana
VijestiPrije 2 dana