Čelnica demokratskih snaga Venezuele i oporbeni kandidat na srpanjskim predsjedničkim izborima dobit će Nagradu Saharov za slobodu mišljenja 2024.

­Predsjednica Parlamenta Roberta Metsola objavila je u četvrtak imena dobitnika Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2024., nakon sjednice Konferencije predsjednika na kojoj je donesena odluka.

– Nagrada Saharov za slobodu mišljenja 2024. dodjeljuje se Maríji Corini Machado i novoizabranom predsjedniku Edmundu Gonzálezu Urrutiji za njihovu hrabru borbu za ponovnu uspostavu slobode i demokracije u Venezueli. U svojoj potrazi za pravednom, slobodnom i mirnom tranzicijom vlasti, neustrašivo su podupirali vrijednosti koje su tako drage milijunima Venezuelaca i Europskom parlamentu: pravdu, demokraciju i vladavinu prava. Europski parlament stoji uz narod Venezuele te uz Maríju Corinu Machado i novoizabranog predsjednika Edmunda Gonzáleza Urrutiju u njihovoj borbi za demokratsku budućnost njihove zemlje. Ova je nagrada namijenjena njima – Metsola je izjavila.

María Corina Machado izabrana je 2023. za predsjedničku kandidatkinju venezuelske oporbe u ime ‘Jedinstvene demokratske platforme’, ali ju je Nacionalno izborno vijeće pod kontrolom režima kasnije diskvalificiralo.

Edmundo González Urrutia, diplomat i političar koji ju je naslijedio na mjestu kandidata ‘Jedinstvene demokratske platforme’, osudio je venezuelsku vladu jer nije objavila službene rezultate predsjedničkih izbora te je osporio proglašenu pobjedu Nicolása Madura. González Urrutia napustio je zemlju u rujnu, nakon što je izdan nalog za njegovo uhićenje.

U rezoluciji usvojenoj 19. rujna 2024. zastupnici su naglasili da su međunarodne misije za promatranje izbora jasno rekle da predsjednički izbori u Venezueli nisu bili u skladu s međunarodnim standardima izbornog integriteta. Priznali su Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika zemlje, a Maríju Corinu Machado kao čelnicu demokratskih snaga. Parlament je osudio ‘izbornu prijevaru’ te teška i sustavna kršenja ljudskih prava počinjena protiv demokratske oporbe, venezuelskog naroda i civilnog društva.

Prema podacima venezuelske vlade, tijekom prosvjeda koji su uslijedili nakon izbora uhićeno je 2400 osoba, a nevladine organizacije izvijestile su da su umrle 24 osobe. María Corina Machado i dalje se skriva, dok je Edmundo González Urrutia pobjegao u Španjolsku, koja mu je 7. rujna odobrila politički azil.

U rezoluciji iz rujna 2024. Parlament je pozvao EU da produlji postojeće i primijeni ciljane sankcije protiv Nicolása Madura i njegovih najbližih suradnika, u okviru globalnog mehanizma sankcija EU-a u području ljudskih prava. Prije izbora, Europski parlament je pozvao države članice da zadrže sankcije nametnute Madurovu režimu te je kritizirao neustavnu odluku koja je onemogućila kandidaturu istaknutim političkim oporbenim liderima, kao što je María Corina Machado.

Svečanost dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja održat će se 18. prosinca u Strasbourgu tijekom plenarne sjednice Parlamenta.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, koja je dobila ime po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najviša je nagrada EU-a za ljudska prava. Utemeljena je 1988., a Parlament je svake godine dodjeljuje pojedincima ili organizacijama kao priznanje za njihov rad u jednom od sljedećih područja: obrana ljudskih prava i temeljnih prava, sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog prava, razvoj demokracije i obrana vladavine prava.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Zastupnici su u utorak dali zeleno svjetlo za izvanredni zajam Ukrajini u iznosu do 35 milijardi eura, koji će se otplatiti budućim prihodima od zamrznute ruske imovine

S 518 glasova za, 56 protiv i 61 suzdržanih, Parlament je podržao novu makrofinancijsku pomoć Ukrajini za borbu protiv okrutne ratne agresije Rusije. Taj je zajam dio paketa skupine G7 dogovorenog u lipnju, kojim se Ukrajini osigurava financijska potpora u iznosu do 50 milijardi USD (otprilike 45 milijardi EUR). Konačni iznos doprinosa EU-a mogao bi biti niži, ovisno o veličini zajmova koje daju drugi partneri iz skupine G7.

Ukrajinskim mehanizmom za kreditnu suradnju, novouspostavljenim okvirom, Ukrajini će se staviti na raspolaganje budući prihodi od zamrznute imovine ruske središnje banke koja se nalazi u EU-u. Ta će sredstva pomoći Ukrajini da servisira i otplati zajam EU-a za makrofinancijsku pomoć te zajmove drugih partnera iz skupine G7. Sredstva mehanizma mogu se upotrijebiti za servisiranje i otplatu zajmova, ali Kijev može dodijeliti sredstva makrofinancijske pomoći i prema vlastitom nahođenju.

Nova sredstva makrofinancijske pomoći isplaćivat će se do kraja 2025. Zajam je uvjetovan kontinuiranom predanošću Ukrajine očuvanju učinkovitih demokratskih mehanizama, poštovanju ljudskih prava i daljnjim uvjetima politike koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju. Osim toga, sustavi upravljanja i kontrole navedeni u Planu za Ukrajinu, zajedno s posebnim mjerama za sprečavanje prijevara i drugih nepravilnosti, primjenjivat će se na zajam makrofinancijske pomoći.

– Ukrajina se i dalje odupire ruskoj agresiji, a njezini hrabri građani bore se ne samo za vlastitu egzistenciju i slobodu, već i za obranu demokracije, ljudskih prava, slobode i međunarodnog prava za sve nas. Potreba za financijskom potporom golema je i hitna. Rusija mora platiti za napade na Ukrajince i okrutno uništavanje ukrajinske infrastrukture, gradova, sela i domova. Teret obnove Ukrajine snosit će oni koji su odgovorni za njezino uništenje, odnosno Rusija – rekla je izvjestiteljica Karin Karlsbro (Renew, Švedska).

Vlade EU-a već su podržale prijedlog, a Vijeće planira donijeti uredbu pisanim postupkom nakon glasanja Parlamenta. Uredba će stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu EU-a.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Komisija je jučer u okviru programa LIFE za okoliš i djelovanje u području klime dodijelila više od 380 milijuna eura za 133 nova projekta širom Europe

Dodijeljeni iznos predstavlja više od polovine ukupnih potreba za ulaganjima u te projekte u iznosu od 574 milijuna EUR, a ostatak će uložiti tijela nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, javno-privatna partnerstva, poduzeća i organizacije civilnog društva.

Projekti LIFE pridonose postizanju brojnih klimatskih, energetskih i okolišnih ciljeva europskog zelenog plana, uključujući cilj EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan te da do 2030. zaustavi i preokrene trend gubitka bioraznolikosti uz istodobno osiguravanje dugoročnog blagostanja Europe. Ta će ulaganja imati trajan učinak na naš okoliš, gospodarstvo i dobrobit svih Europljana.

Projektima će biti obuhvaćena sva područja programa LIFE, pri čemu će se mobilizirati: 143 milijuna EUR (od čega će EU osigurati 74 milijuna EUR) za doprinos kružnom gospodarstvu i poboljšanju kvalitete života u okviru 26 projekata za smanjenje potrošnje vode, industrijskog i kućanskog otpada, onečišćenja zraka i onečišćenja bukom, kao i za dokazivanje poslovne isplativosti smanjenja potrošnje, ponovne uporabe i recikliranja; gotovo 216 milijuna EUR (144,5 milijuna EUR doprinosa EU-a)za projekte u području prirode i bioraznolikosti za obnovu slatkovodnih, morskih i obalnih ekosustava i staništa te poboljšanje stanja očuvanosti ptičjih vrsta, kukaca, gmazova, vodozemaca i sisavaca; oko 110 milijuna EUR (gotovo 62 milijuna EUR doprinosa EU-a) za otpornost na klimatske promjene, ublažavanje klimatskih promjena te upravljanje i informiranje; 105 milijuna EUR (99 milijuna EUR doprinosa EU-a) za upravljačka i tržišna rješenja kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju.

Projekti važni za Hrvatsku

Kako bi se osigurao prelazak na čistu energiju, u okviru 59 najavljenih novih projekata trogodišnjim programom digitalnog osposobljavanja u vrijednosti od 1,25 milijuna EUR LIFE DiVirtue izgradit će se kapaciteti za učinkovitiji i inovativniji sektor građevinske i građevinske industrije.

Valja naglasiti da se u projektu upotrebljava virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR) kako bi se studentima i stručnjacima u građevinarstvu pomoglo u izgradnji zgrada i provedbi obnove s nultim emisijama u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj.

U međuvremenu, projekt Enercom FACILITY, vrijedan gotovo 10 milijuna EUR, osigurat će izravna bespovratna sredstva za 140 novih energetskih zajednica širom Europe kako bi se potaknula ulaganja u održivu energiju. Dodatno će podupirati energetske zajednice u razvoju njihovih poslovnih modela materijalima za osposobljavanje i izgradnju kapaciteta, čime će se utrti put poslovnim modelima koji se mogu reproducirati i dugoročno su održivi.

Izvor: Europska komisija