Connect with us

Civilno društvo

Stručno-znanstvena konferencija ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’

Objavljeno

/

Panel od četvero ljudi koji sjede za stolom ispred ekrana s prezentacijom. Tema konferencije je "Sport i zdravlje", a jedan od govornika, žena, drži govor s govornice, dok ostali panelisti sjede i slušaju.
Foto: Hrvatska udruga socijalnih pedagoga

U suvremenom društvu, izazovi održivog razvoja postaju sve kompleksniji, zahtijevajući nove pristupe i rješenja koja će osigurati pravednije i održivije zajednice

Stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ održana je u Narodnom sveučilištu Sesvete.

Ova konferencija okupila je niz stručnjaka, edukatora i lokalnih dionika s ciljem razmjene znanja i iskustava o tome kako sport, zdravlje i inkluzija mogu doprinijeti održivom razvoju.

Sudionici su se usredotočili na ključne aspekte koji povezuju sport s jačanjem socijalne kohezije, promocijom zdravlja i potporom inkluzivnim praksama.Otvorenje konferencije ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ započelo je s uvodnim govorima uglednih članova društveno-političke zajednice. Ovi lideri istaknuli su ključnu ulogu lokalnih zajednica u poticanju sportskih aktivnosti i zdravog načina života, naglašavajući kako sport može djelovati kao snažan alat za izgradnju socijalne kohezije i promicanje zdravlja.

Konferenciju je otvorila vijećnica Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Zorica Gregurić, koja je istaknula važnost lokalne zajednice u poticanju sportskih aktivnosti. Željko Blažinović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, naglasio je u svom govoru ključnu ulogu lokalnih dionika u stvaranju uvjeta za aktivno sudjelovanje svih građana, uključujući i osobe s invaliditetom. Luka Holjevac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, također je ukazao na potrebu za suradnjom među različitim sektorima kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i inkluzije. Marko Gotovac, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, iznio je snažnu poruku o potrebama inkluzije osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života, posebno u sportu. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, obogatila je raspravu osvrtom na pravni okvir koji podržava inkluziju i održivi razvoj.

Moderatori Sara Markus i Ana Gabud, osigurale su strukturirani i inkluzivan pristup temama, potičući aktivnu interakciju među sudionicima.

Nakon uvodnih obraćanja, konferencija je nastavila s plenarni izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme. Sara Markus otvorila je plenarni dio izlaganja temom ‘Održivi razvoj kroz sport: Priprema djece s teškoćama u razvoju za samostalan život’, ističući kako sport može igrati ključnu ulogu u razvoju životnih vještina. Vedran Habel, predsjednik Udruge UNUO, predstavio je projekt ‘CUPID’S SPOON’, međunarodno gastro natjecanje za osobe s invaliditetom, koji pokazuje kako kulinarstvo može poslužiti kao platforma za inkluziju. Izlaganje Tihomira Prusine, Centar za rehabilitaciju Zagreb, s temom o sportu osoba s intelektualnim teškoćama dodatno je naglasilo važnost kinezoterapeuta u održivom razvoju. Martina Trnčević i Ivana Pišćanec, Škola za medicinske sestre Vinogradska, predstavile su modele suradnje između odgojno-obrazovnih ustanova i ustanova socijalne skrbi, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja.

U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja o individualizaciji obrazovanja, suradnji među institucijama i važnosti sporta i zdravlja u kontekstu održivog razvoja.

Jedno od ključnih izlaganja održale su Katarina Magzan i Dunja Plazonja iz Športske gimnazije Zagreb. Njihovo izlaganje o individualizaciji u poučavanju učenika kategoriziranih sportaša naglasilo je važnost prilagodbe nastavnih metoda prema specifičnim potrebama svakog učenika, što je preduvjet za društvenu inkluziju i jednakost. Istaknule su da individualizirani pristupi ne samo da pomažu učenicima da postanu uspješniji sportaši, već ih i osnažuju da postanu aktivni članovi društva.

Iva Bojčić i Mate Sabol iz Industrijske strojarske škole u Zagrebu govorili su o  utjecaju sportskih aktivnosti na čitalačku kulturu mladih. Njihovo istraživanje pokazuje kako sport može pozitivno utjecati na razvoj čitalačkih vještina među mladima, čime se promiče jednakost i inkluzivnost. Ova izlaganja postavljaju temelje za integraciju sportskih programa s književnim aktivnostima, stvarajući holistički pristup obrazovanju.

Natalija Kirčenkova iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke istaknula je važnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u kontekstu održivog razvoja. Prikazala je kako ove aktivnosti mogu potaknuti angažman učenika i zajednice, osiguravajući da se školski život ne svodi samo na učionicu. Održivi razvoj zahtijeva aktivnu participaciju svih članova zajednice, a izvannastavne aktivnosti pružaju savršen okvir za to.

Željka Novačić iz Učeničkog doma ‘Dora Pejačević’ govorila je o mogućnostima suradnje odgojno-obrazovnih ustanova s lokalnom zajednicom. Ova suradnja može poslužiti kao ključni faktor održivog razvoja, gdje škole i zajednice rade zajedno na projektima koji obogaćuju obrazovni proces i jačaju veze unutar zajednice.

Mirta Balog Lovreković i Ana Novotny iz Osnovne škole dr. Vinka Žganca govorile su o integraciji sporta i igre u školske kurikulume. Njihovo izlaganje naglašava da je fizička aktivnost ne samo važna za zdravlje, već i ključna za razvoj zajednice. Kroz igre i sport, učenici uče vrijednosti kao što su suradnja, disciplina i fair play, što je od vitalnog značaja za izgradnju socijalne kohezije.

Džoni Marinčić iz Prehrambeno-tehnološke škole također se bavio temom održivog razvoja u kontekstu suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Njegova izlaganja pokazala su da suradnja između različitih sektora može značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja i društvene usluge, čime se postiže održiviji i inkluzivniji razvoj.

Zaključno, Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, održala je izlaganje o ulozi lokalne zajednice, posebno vijeća gradskih četvrti, u promociji sporta i zdravlja. U svom govoru istaknula je ključnu važnost zajednice u stvaranju poticajnog okruženja koje potiče sport i zdravlje, te predstavila različite programe i inicijative koje lokalne zajednice mogu implementirati kako bi aktivno doprinosile promociji zdravlja i sportskih aktivnosti. Naglasila je da aktivna participacija građana može značajno ojačati socijalnu koheziju i potaknuti ljude na sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Također, povezala je temu inkluzije i sporta s Strategijom razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, ističući da su integracija i dostupnost sportskih aktivnosti za sve ključni za ostvarenje dugoročnih ciljeva razvoja i univerzalne prevencije. Marcetić je pozvala sve prisutne da se angažiraju u stvaranju podržavajuće zajednice koja će promicati zdravlje, sport i inkluziju na svim razinama.

Konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ pružila je jedinstvenu priliku za stjecanje novih znanja i vještina, ali i za povezivanje različitih dionika, uključujući nastavnike, predstavnike lokalnih zajednica te stručnjake iz sektora socijalne skrbi i zdravstva. Kroz zajednički rad i razmjenu ideja, sudionici su doprinijeli razvoju održivih i pravednih zajednica, gdje sport, zdravlje i inkluzija zauzimaju središnje mjesto u postizanju tih ciljeva.

Ova inicijativa ne samo da ističe važnost sporta i zdravlja u društvenom kontekstu, već također otvara vrata budućim suradnjama i projektima koji će podržavati izgradnju inkluzivnijeg i zdravijeg društva. Uspostavljanje i jačanje suradnje među različitim sektorima potiče stvaranje zajednica temeljenih na jednakosti i solidarnosti, a poseban naglasak stavlja se na prava i uključivanje marginaliziranih skupina.

Konferenciju su organizirali Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, uz koordinaciju Andreje Marcetić i Zorice Gregurić. Zahvaljujući njihovom predanom radu, konferencija je okupila različite stručnjake i aktere iz zajednice, omogućivši im da zajednički rade na rješavanju važnih društvenih pitanja.

Sponzori i suradnici poput A2O d.o.o., Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Agronomske škole Zagreb, Prehrambeno-tehnološke škole, Srednje škole Jelkovec i Turističke zajednice Grada Zagreba bili su ključni za uspjeh ovog događaja. Njihova financijska i institucionalna podrška omogućila je uspješnu organizaciju konferencije i širenje njenih ciljeva, dok su Otvorena televizija Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba osigurali značajnu medijsku podršku, podižući svijest o važnosti sporta, zdravlja i inkluzije. Ova inicijativa otvara vrata za buduće suradnje i projekte koji će doprinijeti izgradnji inkluzivnijeg i zdravijeg društva, jačajući socijalnu koheziju kroz edukaciju o pravima osoba s invaliditetom i osiguranje jednakih prilika za sve.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

‘Vremeplov za sve’ i inkluzija u Muzeju krapinskih neandertalaca

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana konferencija za medije ili javno predstavljanje projekta održano u Muzeju krapinskih neandertalaca. U prvom planu nalazi se publika koja sjedi na crvenim stolicama i prati izlaganje, dok za stolom ispred okupljenih sjede tri osobe uključene u predstavljanje projekta. U pozadini dominira veliki multimedijski zaslon na kojem je prikazana prezentacija s naslovom „Provedba i vrijednost projekta“. Na zaslonu su istaknuti osnovni podaci o projektu, uključujući ukupnu vrijednost od 135.202,43 eura, iznos bespovratnih sredstava te razdoblje provedbe od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Uz tekstualne informacije prikazane su i fotografije sudionika te logotipi institucija uključenih u provedbu projekta. Prostor u kojem se događanje održava dio je stalnog postava Muzeja krapinskih neandertalaca, što je vidljivo po izloženim ilustracijama, dokumentima, fosilnim nalazima i edukativnim sadržajima na zidovima. S lijeve strane nalaze se promotivni panoi projekta „Vremeplov za sve“, dodatno naglašavajući temu predstavljanja. Atmosfera fotografije odaje dojam službenog i edukativnog događanja posvećenog predstavljanju projekta usmjerenog na povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja i razvoj inkluzivnih programa.
Foto: Muzej krapinskih neandertalaca

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću

Poslušaj članak

Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.

Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.

Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.

Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.

Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.

Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.

Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.

Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.

Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Konferencija o podršci osobama s invaliditetom u Vodicama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi naslovna stranica promotivnog materijala za stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom „Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.“. U gornjem lijevom kutu nalazi se logotip Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, dok je u gornjem desnom kutu oznaka financijske podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Središnji dio fotografije ispunjen je velikim naslovom konferencije i podnaslovom „poziv za prijave“. U pozadini se nalaze ilustracije ruku koje sastavljaju puzzle, simbolizirajući suradnju, uključivost i zajedničko stvaranje podrške za osobe s invaliditetom. Dizajn koristi nježne pastelne tonove sive, zelene i plave boje te djeluje profesionalno i edukativno.
Foto: Inkluzija Šibenik

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.’, koja će se održati od 10. do 12. studenoga 2026. godine u Hotelu Olympia u Vodicama.

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom.

Cilj događanja je razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse s naglaskom na razvoj kvalitetnijih usluga u zajednici.

Program konferencije obuhvatit će niz aktualnih tema, među kojima su mentalno zdravlje, neovisno življenje, zakonska regulativa, osobno i obiteljski usmjereno planiranje podrške te rana razvojna podrška.

Sudionici će moći aktivno sudjelovati kroz usmena izlaganja, poster prezentacije, radionice i tematske simpozije.

Organizatori pozivaju zainteresirane autore na dostavu sažetaka do 30. lipnja 2026. godine putem e-mail adrese inkluzija.sibenik1@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju radova bit će poslana do 1. rujna 2026. godine.

Konferencija će biti prijavljena profesionalnoj komori radi stručnog bodovanja, a sudjelovanje i objava rada u knjizi sažetaka bit će mogući uz prethodno podmirenu kotizaciju.

Rana registracija traje do 30. rujna 2026. godine, dok će se od 1. listopada primjenjivati kasne kotizacije.

Za sudionike koji dolaze izvan Vodica osiguran je smještaj u Hotelu Olympia po posebnim cijenama za vrijeme trajanja konferencije. Prijave za smještaj potrebno je izvršiti najkasnije do 27. listopada 2026. godine.

Organizator konferencije je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, a financijsku podršku pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Više doznajte ovdje.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Izazovno razdoblje zahtijeva jaču zaštitu prava izbjeglica

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici organizacija i aktivisti sudjeluju na konferenciji za medije povodom 13. Tjedna izbjeglica(ma), održanoj u prostoru knjižnice, gdje predstavljaju program i aktivnosti posvećene podršci izbjeglicama i uključivanju u zajednicu.
Foto: Ivana Vranješ

Pod geslom ‘Nekad zaštita, danas deportacija’ od 8. do 28. lipnja u Zagrebu, Sisku, Kutini, Čakovcu i Vojniću održavaju se 13. Tjedni IZBJEGLICAma

Poslušaj članak

Kroz radionice, konferencije, predavanja, tečajeve, okrugle stolove, koncerte i druženja promicat će se interkulturalnost te zajedništvo i prijateljstvo s ljudima koji su prisiljeni potražiti novi dom u Hrvatskoj.

Povodom otvaranja manifestacije Koordinacija za integraciju na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava ukazala je na važnost razgovora o zaštiti izbjeglica i nadolazećim promjenama.

Luka Kos iz Centra za mirovne studije istaknuo je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, a Europska unija započinje s primjenom novog Pakta o azilu i migracijama koji predviđa smještaj izbjeglica u zatvorene centre, nove deportacije i skraćene postupke traženja azila.

Poručio je da se ovogodišnjim Tjednima IZBJEGLICAma želi upozoriti javnost te sve one kojima su solidarnost i mir u temeljima postupanja da slijedi izazovno razdoblje u kojem se mora jasnije zagovarati i štititi ljudska prava izbjeglica i svih onih koji su drugačiji.

Ana Martinić iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je da Europski pakt o migracijama i azilu treba urediti sustav koji godinama nije dobro funkcionirao i omogućiti državama bolje upravljanje migracijama, ali otvara i ozbiljna pitanja.

– Jedna od novina koje uvodi Pakt je pravna pretpostavka da osoba koja je fizički prisutna na teritoriju Unije pravno na njega nije ušla. Stoga će se za sve tražitelje koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu prepoznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom provoditi obvezna granična procedura u uvjetima ograničene slobode kretanja, a obuhvaćat će i djecu – pojasnila je Martinić.

Poručila je da je pravo na azil individualno pravo koje se utvrđuje za svakog čovjeka posebno, kroz pošten i djelotvoran postupak te da se ono ne bi smjelo izgubiti u ubrzanim postupcima, pravnim pretpostavkama i gledanju osoba kao brojki.

O politikama Europske unije govorila je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.

Naglasila je da europske migracijske politike i dalje odražavaju kolonijalno stanje uma koje radi razliku između onih za koje se smatra da imaju prirodno pravo na slobodno kretanje i onih čije se kretanje promatra kao automatski i unaprijed sumnjivo, prijeteće ili nepoželjno.

Mulalić je zaključila da će nadolazeće politike dodatno učvrstiti postojeće nejednakosti.

Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ ukazala je na prepreke s kojima se suočavaju strani radnici i migranti u Hrvatskoj.

– Mnogi ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj ne mogu regulirati svoj status bez napuštanja zemlje, čak i kada su godinama dio naših zajednica. Našom kampanjom regularNO tražimo regularizaciju boravka onima koji ostvaruju uvjete bez da moraju napustiti zemlju. Ovi ljudi preko e-Građana imaju pravo saznati u kojem su statusu, što se događa s njihovim radnim dozvolama, dozvolama boravka i koji su razlozi odbijanja zahtjeva za azilom. To su sve informacije koje nemaju – pojasnila je Lulić.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu