Pod geslom ‘Nekad zaštita, danas deportacija’ od 8. do 28. lipnja u Zagrebu, Sisku, Kutini, Čakovcu i Vojniću održavaju se 13. Tjedni IZBJEGLICAma
Poslušaj članak
Kroz radionice, konferencije, predavanja, tečajeve, okrugle stolove, koncerte i druženja promicat će se interkulturalnost te zajedništvo i prijateljstvo s ljudima koji su prisiljeni potražiti novi dom u Hrvatskoj.
Povodom otvaranja manifestacije Koordinacija za integraciju na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava ukazala je na važnost razgovora o zaštiti izbjeglica i nadolazećim promjenama.
Luka Kos iz Centra za mirovne studije istaknuo je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, a Europska unija započinje s primjenom novog Pakta o azilu i migracijama koji predviđa smještaj izbjeglica u zatvorene centre, nove deportacije i skraćene postupke traženja azila.
Poručio je da se ovogodišnjim Tjednima IZBJEGLICAma želi upozoriti javnost te sve one kojima su solidarnost i mir u temeljima postupanja da slijedi izazovno razdoblje u kojem se mora jasnije zagovarati i štititi ljudska prava izbjeglica i svih onih koji su drugačiji.
Ana Martinić iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je da Europski pakt o migracijama i azilu treba urediti sustav koji godinama nije dobro funkcionirao i omogućiti državama bolje upravljanje migracijama, ali otvara i ozbiljna pitanja.
– Jedna od novina koje uvodi Pakt je pravna pretpostavka da osoba koja je fizički prisutna na teritoriju Unije pravno na njega nije ušla. Stoga će se za sve tražitelje koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu prepoznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom provoditi obvezna granična procedura u uvjetima ograničene slobode kretanja, a obuhvaćat će i djecu – pojasnila je Martinić.
Poručila je da je pravo na azil individualno pravo koje se utvrđuje za svakog čovjeka posebno, kroz pošten i djelotvoran postupak te da se ono ne bi smjelo izgubiti u ubrzanim postupcima, pravnim pretpostavkama i gledanju osoba kao brojki.
O politikama Europske unije govorila je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.
Naglasila je da europske migracijske politike i dalje odražavaju kolonijalno stanje uma koje radi razliku između onih za koje se smatra da imaju prirodno pravo na slobodno kretanje i onih čije se kretanje promatra kao automatski i unaprijed sumnjivo, prijeteće ili nepoželjno.
Mulalić je zaključila da će nadolazeće politike dodatno učvrstiti postojeće nejednakosti.
Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ ukazala je na prepreke s kojima se suočavaju strani radnici i migranti u Hrvatskoj.
– Mnogi ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj ne mogu regulirati svoj status bez napuštanja zemlje, čak i kada su godinama dio naših zajednica. Našom kampanjom regularNO tražimo regularizaciju boravka onima koji ostvaruju uvjete bez da moraju napustiti zemlju. Ovi ljudi preko e-Građana imaju pravo saznati u kojem su statusu, što se događa s njihovim radnim dozvolama, dozvolama boravka i koji su razlozi odbijanja zahtjeva za azilom. To su sve informacije koje nemaju – pojasnila je Lulić.
Razvojem usluge „Mobilna zajednica” program će poticati aktivnije sudjelovanje odraslih osoba s invaliditetom i njihovu veću vidljivost u šest hrvatskih gradova
Poslušaj članak
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH predstavila je 9. rujna 2026. trogodišnji program „Inkluzivni forum”. Na početnoj konferenciji putem Zooma okupilo se 59 sudionika, a program je predstavila voditeljica Magdalena Guzalić.
Partneri su Mreža mladih Hrvatske i Grad Zadar. Tijekom prve godine aktivnosti će se provoditi u Vukovaru, Puli, Zadru, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Varaždinu.
Naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne podrške i povezivanju lokalnih vlasti, socijalnih ustanova, udruga i volontera. Suradnja će uključivati i područja obrazovanja, zdravstva te zapošljavanja, radi razvoja „Mobilne zajednice” kao inovativne socijalne usluge.
Aktivnosti su namijenjene osobama s invaliditetom, stručnjacima, roditeljima djece s teškoćama u razvoju i volonterima. Predviđene su rasprave o uključivanju u zajednicu i ulozi udruga u zagovaranju i pružanju usluga, edukacije za osnaživanje sudionika, radionice izrade individualnih planova za krizne situacije te učenje u prirodi.
Program obuhvaća i promicanje volontiranja te kampanje „Inkluzija nije iluzija” i „Kompetentni i uspješni”, posvećenu zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Financijsku podršku osigurava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Za prvu godinu, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2027., odobreno je 43.150 eura.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u nedjelju je na Cvjetnom trgu održano središnje događanje koje je okupilo udruge osoba s invaliditetom i razne ustanove. Kroz različite sadržaje građani su mogli doživjeti pristupačnost i mobilnost iz perspektive osoba s invaliditetom i starijih osoba
Poslušaj članak
Program je započeo društveno-sportskom manifestacijom „Inkluzivna štafeta“ koju već tradicionalno organiziraju udruge osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Kretanjem u kolicima i s povezom na očima građani su mogli iskustiti s kojim se arhitektonskim preprekama svakodnevno u gradu susreću osobe s invaliditetom te su se mogli okušati u stolnom tenisu s proslavljenom paraolimpijkom Sandrom Paović i sudjelovati u međugeneracijskim aktivnostima.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavila se građanima trima aktivnostima: „Tiha tura kroz Zagreb – znakovi u pokretu“, „Grad svih građana“ i aktivnošću „Probaj drugačije“.
Foto: URIHO
– Kroz aktivnost „Grad svih građana“ se radi inkluzivni kolaž, a ideja je da promičemo ljepotu različitosti, da pokažemo važnost svačijeg doprinosa. Građani će bojama i oblicima izraziti svoju viziju inkluzivnog grada. Njihove crteže ćemo ugraditi u kolaž. Druga aktivnost je „Probaj drugačije“, a građani mogu iskustiti kako se likovno izraziti s motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida. Želimo osvijestiti ljude kako invaliditet ne znači da osobe ne mogu raditi bilo koju aktivnost. Mogu je raditi na drugačiji način koji ne predstavlja nešto loše – pojasnila je Iva Šušak, defektologinja u ustanovi URIHO.
Edukacijska rehabilitatorica Iva Baričević je istaknula kako se kroz aktivnost „Tiha tura kroz Zagreb – Znakovi u pokretu“ želi da građani iskuse promet i javni prostor iz pozicije gluhih i nagluhih osoba. Riječ je o interaktivnoj radionici hrvatskog znakovnog jezika u formi kratke šetnje kroz središte Zagreba.Tijekom kretanja sudionici različitih generacija uče osnovne znakove povezane s prostorom, prometom i svakodnevnom komunikacijom u javnom prostoru. Kroz zajedničko kretanje i učenje promovira se pješačenje kao dostupan oblik mobilnosti te hrvatski znakovni jezik kao alat za smanjenje komunikacijskih barijera i jačanje društvene uključenosti.
Foto: URIHO
Udruga slijepih Zagreb prezentirala je građanima pomagala i audio deskripciju. Riječ je o verbalnom opisu vizualnih elemenata u audiovizualnim sadržajima koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama praćenje radnje. Direktorica udruge slijepih Zagreb Latica Mirjanić je istaknula da zahvaljujući audiodeskripciji osobe s oštećenjem vida mogu uživati u predstavi ili sportskim događajima kao i videće osobe, jer im se prenose sve informacije o onome što drugi vide.
– Nažalost, audiodeskripcija nije uvijek dostupna.Udruga ima dobru suradnju s NK Dinamo i Hrvatskim nogometnim savezom koji nam omogućuju audio deskripciju za nogometne utakmice. Imamo audio deskripciju za neke filmove, ali HRT nema audio deskripciju kao niti sva kazališta – pojasnila je Mirjanić.
Djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom te gluhim i nagluhim osobama trebale bi biti dostupnije stručne usluge, prijevoz i različiti oblici podrške u njihovoj lokalnoj zajednici
Poslušaj članak
Projekt ‘Socijalni plan Brodsko-posavske županije’ postavio je temelje za daljnji razvoj sustava socijalne skrbi i pokretanje usluga namijenjenih stanovnicima kojima je pomoć najpotrebnija. Među skupinama obuhvaćenima planom nalaze se djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom te gluhe i nagluhe osobe.
Projekt se provodio od rujna 2024. do rujna 2025. godine, a njegov nositelj bila je Brodsko-posavska županija. Ukupna vrijednost iznosila je 65.480,26 eura, od čega su 62.206,25 eura bila bespovratna sredstva, dok je Županija iz vlastitih izvora osigurala 3.274,01 euro.
Socijalni plan nije izrađen samo kako bi se ispunila zakonska obveza, nego kao podloga za buduće odluke o razvoju socijalnih usluga. U njegovoj su izradi sudjelovale jedinice lokalne samouprave, ustanove iz područja socijalne skrbi, zdravstva i obrazovanja, organizacije civilnog društva, pružatelji usluga te druge institucije upoznate s potrebama stanovništva na terenu.
Iz razvojnih prioriteta utvrđenih planom već su proizašli novi projekti i mjere. Jedan od njih je projekt ‘Rana razvojna podrška’, kojim se djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima nastoje približiti usluge rane razvojne i psihosocijalne podrške te boravka, kako bi ih mogli koristiti bliže mjestu stanovanja.
Razvija se i projekt ‘Inkluzivni razvoj kroz sport i učenje’, usmjeren na uključivanje djece s teškoćama u razvoju u obrazovne, razvojne i sportske aktivnosti te pružanje dodatne pomoći njihovim obiteljima.
Potreba za kvalitetnijom podrškom gluhim i nagluhim osobama dovela je do uvođenja nove mjere učenja hrvatskog znakovnog jezika. Istodobno se osobama smanjene pokretljivosti nastoji olakšati dolazak do zdravstvenih ustanova, socijalnih usluga, obrazovnih sadržaja i drugih mjesta važnih za svakodnevni život.
Utvrđeni prioriteti poslužili su i kao osnova za nabavu specijaliziranih vozila za dvije udruge, čime bi se njihovim korisnicima trebao omogućiti pristupačniji prijevoz i lakše korištenje potrebnih usluga.
Projekt je Centar za razvoj Brodsko-posavske županije prijavio u kategoriji ‘Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici’ u sklopu izbora za najbolji županijski EU projekt. Njegovi rezultati pokazuju važnost planiranja socijalnih usluga na temelju stvarnih potreba građana i suradnje različitih ustanova i organizacija u lokalnoj zajednici.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.