Međunarodni dan borbe protiv boli pruža priliku za naglašavanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja boli, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe

Međunarodni dan borbe protiv boli obilježava se širom svijeta 17. listopada svake godine, s ciljem podizanja svijesti o važnosti prepoznavanja, prevencije i odgovarajućeg liječenja boli.

Ovaj dan obilježava se i u Hrvatskoj, pri čemu značajnu ulogu u osvješćivanju o ovom problemu imaju medicinske ustanove, udruge pacijenata te stručnjaci za liječenje boli, poput anesteziologa i drugih zdravstvenih profesionalaca.

Bol, osobito kronična, predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem jer može značajno smanjiti kvalitetu života oboljelih. Ovaj dan pruža priliku za isticanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe.

Kronična bol, koja traje duže od tri mjeseca, često je povezana s različitim stanjima poput artritisa, fibromialgije, neuropatske boli ili ozljeda kralježnice. Osim fizičkih simptoma, kronična bol može dovesti do emocionalnih teškoća poput depresije, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti. Traženje psihološke podrške može pomoći u jačanju mentalne otpornosti, a suočavanje s emocionalnim posljedicama kronične boli ključno je za cjelokupno blagostanje.

Mnogi nisu svjesni da postoje specijalisti koji se bave liječenjem boli. Danas postoji niz metoda za upravljanje kroničnom boli, a prvi korak je potražiti stručnu pomoć. Iako postoji mnogo postupaka za ublažavanje boli, nijedan nije univerzalan. Potrebno je isprobati različite pristupe kako bi se pronašla odgovarajuća kombinacija terapija za svakog pacijenta.

Nošenje s kroničnom boli zahtijeva multidisciplinarni pristup koji kombinira fizičke, psihološke i životne promjene. Važno je biti ustrajan i prilagodljiv u pronalaženju metoda koje najbolje odgovaraju, budući da se iskustva s kroničnom boli značajno razlikuju među osobama. Savjetovanje s liječnikom i prilagođavanje liječenja individualnim potrebama ključno je za postizanje boljeg kvaliteta života.

Najranjivije skupine prisiljene su hraniti se samo osnovnim i jeftinim namirnicama, dok druge skupine ne jedu svježu i raznoliku hranu, bilo zato što im nedostaju potrebne informacije za pravilne izbore ili zato što im je tako praktičnije

Svjetski dan hrane obilježava se danas, 16. listopada. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane je ‘Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost’, s naglaskom na osiguravanje osnovnog ljudskog prava na hranu i prehrambenu sigurnost za sve ljude diljem svijeta.

Ova tema ističe važnost hrane kao temeljne ljudske potrebe, uz poseban osvrt na globalne napore u smanjenju gladi, borbi protiv neuhranjenosti i jačanju održivih prehrambenih sustava.

Prepoznaje se da hrana nije samo roba, već pravo svakog čovjeka. Tema poziva na globalnu akciju kako bi se osiguralo da svi, bez obzira na ekonomske ili društvene okolnosti, imaju pristup hranjivoj, zdravoj i sigurnoj hrani. Ističe se potreba za smanjenjem razlika u pristupu hrani, posebno u zemljama u razvoju, ruralnim područjima i među marginaliziranim skupinama. Cilj je osigurati pravednu raspodjelu resursa i podržati zajednice koje su najviše pogođene nesigurnošću hrane.

Naglašava se važnost održive poljoprivrede i proizvodnje hrane koja ne samo da zadovoljava potrebe današnjeg stanovništva, već i čuva resurse za buduće generacije. Održivost podrazumijeva smanjenje bacanja hrane, očuvanje prirodnih resursa i smanjenje utjecaja klimatskih promjena.

Pravilna prehrana povezana je s boljim zdravljem, boljim obrazovnim ishodima i većim ekonomskim prilikama. Stoga je osiguravanje pristupa kvalitetnoj hrani ključno za stvaranje zdravijeg i produktivnijeg društva. S obzirom na klimatske promjene i njihov negativan utjecaj na proizvodnju hrane, ovogodišnja tema poziva na inovacije i prilagodbu u poljoprivredi kako bi se osigurala otpornost prehrambenih sustava na ekstremne vremenske uvjete i druge prijetnje.

Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu, a nezdrava prehrana je vodeći uzrok različitih oblika pothranjenosti – od neuhranjenosti i nedostatka određenih mikronutrijenata do pretilosti, koja je sada problem u većini zemalja i među različitim socio-ekonomskim klasama. Ipak, mnogi ljudi i dalje pate od gladi i ne mogu si priuštiti zdravu prehranu.

Najranjivije skupine prisiljene su hraniti se samo osnovnim i jeftinim namirnicama, dok druge skupine ne jedu svježu i raznoliku hranu, bilo zato što im nedostaju potrebne informacije za pravilne izbore ili zato što im je tako praktičnije.

Svjetski dan hrane u  predstavlja priliku da se dodatno osvijeste globalni i lokalni izazovi vezani uz prehranu te da se potaknu rješenja koja će omogućiti bolji i pravedniji pristup hrani za sve.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana vida u Hrvatskoj je motivirati ljude da redovito kontroliraju svoj vid i djeluju preventivno kako bi smanjili rizik od problema koji mogu utjecati na kvalitetu života

Svjetski dan vida (World Sight Day) obilježava se svake godine drugog četvrtka u listopadu diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Ovaj dan služi podizanju svijesti o važnosti brige za zdravlje očiju, prevenciji sljepoće i slabovidnosti, te promicanju pristupa skrbi za oči.

Globalno, Svjetski dan vida organizira Međunarodna agencija za prevenciju sljepoće (IAPB), a u Hrvatskoj se u njemu aktivno sudjeluje kroz različite akcije i kampanje.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana vida u Hrvatskoj je motivirati ljude da redovito kontroliraju svoj vid i djeluju preventivno kako bi smanjili rizik od problema koji mogu utjecati na kvalitetu života.

Čuvanje vida izuzetno je važno jer kvalitetan vid utječe na svakodnevni život, rad i opću dobrobit. Evo nekoliko ključnih savjeta za očuvanje zdravlja očiju.

Redoviti pregledi kod oftalmologa ili optometrista ključni su za rano otkrivanje bolesti poput glaukoma, katarakte, makularne degeneracije i dijabetičke retinopatije, koje često ne pokazuju simptome u ranim fazama.

Za odrasle se preporučuje kontrola vida barem jednom u dvije godine, a nakon 40. godine života i češće. Djeca bi trebala obaviti prvi pregled već u predškolskoj dobi.

Zaštitite oči od UV zračenja. Nošenje šešira ili kapa s obodom može dodatno pomoći u zaštiti očiju od direktnog sunčevog svjetla.

Nastojte se zdravo hraniti. Hrana bogata antioksidansima, poput vitamina A, C i E, te cinkom, luteinom i zeaksantinom, pomaže očuvanju zdravlja očiju. Zeleno lisnato povrće, mrkva, agrumi, riba bogata omega-3 masnim kiselinama (poput lososa i tune) korisni su za zdravlje vida.

Pravilno koristite digitalne uređaje. Kako biste smanjili umor očiju uzrokovan dugotrajnim gledanjem u ekrane, svakih 20 minuta skrenite pogled na 20 sekundi prema nekom objektu udaljenom barem 6 metara.

Pobrinite se da ekran ima dobar kontrast i osvjetljenje prilagođeno okolini. Ekrani s prejakim svjetlom mogu izazvati naprezanje očiju.

Trepćite često kako biste spriječili suhoću očiju, a povremeno radite pauze od ekrana.

Radite vježbe poput naizmjeničnog fokusiranja na bliske i daleke predmete mogu pomoći u smanjenju umora očiju, posebno ako dugo radite za računalom.

Održavajte zdravu razinu šećera i krvnog tlaka. Dijabetičari trebaju redovito kontrolirati šećer u krvi jer visoke razine šećera mogu oštetiti krvne žile u mrežnici i uzrokovati dijabetičku retinopatiju. Visok krvni tlak može oštetiti očne krvne žile i povećati rizik od glaukoma i makularne degeneracije.

Zaštitite oči od ozljeda. Pri bavljenju sportovima ili rukovanju alatima koristite zaštitne naočale kako biste izbjegli ozljede očiju.

Prestanite pušiti jer ono povećava rizik od razvoja makularne degeneracije, katarakte i drugih problema s očima. Prestankom pušenja smanjujete ove rizike.

Ako su vam oči sklone suhoći, korištenje umjetnih suza može pomoći u održavanju vlažnosti očiju. Boravite li dugo u suhoj prostoriji, razmislite o korištenju ovlaživača zraka kako biste smanjili isušivanje očiju.

Čuvanje vida zahtijeva redovitu brigu, zdrav način života i pridržavanje gore navedenih mjera, koje će vam pomoći u očuvanju zdravlja očiju kroz godine.