Poveži se s nama

Vremeplov

Obilježen Svjetski dan Alzheimerove bolesti

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje slagalicu koja se sastoji od dijelova koji formiraju sliku ceste koja se proteže kroz pustinjski pejzaž. Neki dijelovi slagalice nedostaju, otkrivajući plavo nebo s oblacima ispod. Na cesti je ispisana riječ “DEMENTIA”. Ova slika može biti zanimljiva ili relevantna jer vizualno predstavlja koncept demencije kao nedostatak dijelova u cjelokupnoj slici memorije ili svijesti, što je simbolično prikazano kroz nedostajuće dijelove slagalice.
Foto: Pixabay

Rana dijagnoza može pomoći u boljem upravljanju simptomima, a u nekim slučajevima usporiti napredovanje bolesti. Stručnjaci mogu provesti kognitivne testove, neurološke preglede i druge dijagnostičke postupke kako bi se utvrdilo je li prisutna Alzheimerova bolest ili neka druga vrsta demencije

Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna, dok je rujan općenito proglašen mjesecom svjesnosti o ovoj bolesti.

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, kronični neurodegenerativni poremećaj koji polako uništava pamćenje, mišljenje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. S obzirom na to da broj oboljelih raste s obzirom na starenje populacije, važno je educirati javnost o simptomima, dijagnosticiranju, liječenju i podršci oboljelima.

Svjetski dan Alzheimerove bolesti prilika je da se podigne svijest o bolesti i problemima s kojima se suočavaju oboljeli, poveća razumijevanje o važnosti ranog dijagnosticiranja i pružanja podrške, smanji stigma vezana za demenciju kroz edukaciju i informiranje i promiče istraživanje novih načina liječenja i pronalaženja lijeka za Alzheimerovu bolest.

Prepoznavanje Alzheimerove bolesti u ranim fazama može biti izazovno jer simptomi mogu izgledati kao normalan dio starenja. Međutim, postoje određeni znakovi koji ukazuju na razvoj Alzheimerove bolesti, a koji se razlikuju od uobičajenog zaborava ili promjena u funkcijama mozga povezanih s dobi.

Ovo su ključni simptomi koji mogu pomoći u prepoznavanju Alzheimerove bolesti.

Gubitak pamćenja je najčešći i rani znak Alzheimerove bolesti. Osobe često zaboravljaju nedavne događaje, ponavljaju ista pitanja, zaboravljaju važan datum ili informacije koje su nedavno naučili. Za razliku od normalnog zaborava, ove osobe nisu u stanju prisjetiti se informacija kasnije.

Jedan od znakova su i poteškoće s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti koje uključuju planiranje ili rješavanje jednostavnih problema. Primjeri uključuju poteškoće s vođenjem kućnog budžeta, kuhanjem prema receptu ili praćenjem uputa

Osobe mogu imati problema s izvršavanjem poznatih zadataka poput upravljanja automobilom na poznatim rutama, vođenjem evidencije o računima ili sjećanje na pravila igre. Mogu zaboraviti gdje se nalaze ili kako su stigle na određeno mjesto. Mogu zaboraviti datume, godišnja doba ili čak gubiti osjećaj za protok vremena.

Zaboravljaju gdje su stavili stvari, odnosno, stavljaju ih na neprikladna mjesta, primjerice, ključeve u hladnjak. Često ne mogu pratiti vlastite korake kako bi pronašli izgubljene predmete.

Osobe mogu pokazivati loše prosudbe u vezi s novcem, kao što je davanje velikih iznosa novca prevarantima ili zanemarivanje osobne higijene.

Mogu postati apatični, povući se iz društvenih i radnih aktivnosti koje su nekad voljeli.

Postaju nezainteresirani za hobije, sportove ili druge aktivnosti zbog kojih bi se prije osjećali angažiranima.

Mogu postati uznemireni, depresivni, tjeskobni ili zbunjeni, posebno kada su izvan svoje zone udobnosti.

Osobe s Alzheimerovom bolešću mogu postati sumnjičave, zbunjene, tjeskobne ili razdražljive, čak i prema bliskim osobama.

Ako osoba ili član obitelji pokazuje više od jednog od ovih simptoma, važno je obratiti se liječniku. Rana dijagnoza može pomoći u boljem upravljanju simptomima, a u nekim slučajevima usporiti napredovanje bolesti. Stručnjaci mogu provesti kognitivne testove, neurološke preglede i druge dijagnostičke postupke kako bi se utvrdilo je li prisutna Alzheimerova bolest ili neka druga vrsta demencije.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vremeplov

Održana panel rasprava povodom Svjetskog tjedna fibrilacije atrija

Objavljeno

/

Foto: Ministarstvo zdravstva

Preventivne mjere, poput kontrole tjelesne težine, smanjenja unosa alkohola, kofeina i masnoća, ključne su za sprečavanje bolesti. Pravovremenim pregledima mogu se izbjeći teške posljedice poput moždanog udara, srčanog zatajenja i demencije

Svjetski tjedan fibrilacije atrija (AF Aware Week) tradicionalno se obilježava krajem studenog kako bi se podigla svijest o fibrilaciji atrija, najčešćoj vrsti srčane aritmije. Ovo stanje značajno povećava rizik od moždanog udara, zatajenja srca i drugih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

U povodu ovog tjedna, Hrvatsko kardiološko društvo organiziralo je panel raspravu na kojoj su predstavljeni uspjesi domaće kardiologije u ranom otkrivanju i učinkovitom liječenju fibrilacije atrija. Sudionici su iznijeli najnovije rezultate i raspravili europske smjernice za liječenje.

Događaj je podržala i v.d. ministrica zdravstva Irena Hrstić, koja je istaknula važnost suradnje između zdravstvenih ustanova, Ministarstva i lokalne zajednice. Naglasila je ključnu ulogu edukacije i zdravstvene pismenosti te podsjetila na nacionalne preventivne preglede kao alat za smanjenje rizika od fibrilacije atrija.

Preventivne mjere, poput kontrole tjelesne težine, smanjenja unosa alkohola, kofeina i masnoća, ključne su za sprečavanje bolesti. Pravovremenim pregledima mogu se izbjeći teške posljedice poput moždanog udara, srčanog zatajenja i demencije.

Kod mnogih ljudi fibrilacije atrija nema simptoma i otkriva se samo fizikalnim pregledom ili elektrokardiogramom (EKG). Drugi mogu iskusiti jedan ili više sljedećih simptoma kao što su opći umor, brz i nepravilan rad srca, lebdenje ili ‘lupanje’ u prsima, vrtoglavica, kratkoća daha i tjeskoba, slabost, zbunjenost umor pri vježbanju.

Tijekom panela posebno je istaknut projekt ‘Telecordis’, koji osigurava telemedicinske usluge poput EKG holtera i spirometrije na 40 lokacija diljem Hrvatske. Time se smanjuju liste čekanja i pacijentima omogućuje specijalistička skrb u blizini njihovih domova, a planira se i daljnje širenje projekta.

Fibrilacija atrija se dijagnosticira jednostavnom provjerom pulsa. Postoje uređaji (EKG) koji se nose na tijelu kako bi pratili rad srca i tako mogu otkriti nepravilnosti. Samoprovjera ili nosivi uređaj pružit će vam dobar pokazatelj imate li možda fibrilaciju atrija i o čemu biste trebali razgovarati sa svojim liječnikom.

Nastavi čitati

Vremeplov

Djeca zaslužuju sretno, sigurno i zdravo djetinjstvo

Objavljeno

/

Na fotografiji su tri djeteta koja se igraju u pješčaniku na otvorenom. Djeca koriste razne igračke, uključujući kamione i kantice. U pozadini se vidi drvena penjalica i drveće, što sugerira da se nalaze u parku ili šumskom okruženju. Fotografija prikazuje djecu u igri na svježem zraku, što je važno za njihov razvoj i socijalizaciju.
Foto: Pixabay

Na ovogodišnji Svjetski dan djece slušajmo djecu i uključimo njihove ideje za bolju budućnost. Razgovarajte s djecom o njihovim pravima, pridružite se inicijativama u svojoj zajednici i podržite globalne napore za bolje sutra. Svijet je ljepše mjesto kada djeca imaju priliku biti saslušana i zaštićena

Svjetski dan djeteta obilježava se svake godine 20. studenog kako bi se promovirala prava djece i podigla svijest o njihovim potrebama. Ovaj poseban dan, koji je UNICEF uveo 1954. godine, simbolizira globalnu posvećenost dobrobiti djece.

Datum ima posebno značenje jer su 20. studenoga Ujedinjeni narodi usvojili dva ključna dokumenta: Deklaraciju o pravima djeteta 1959. godine i Konvenciju o pravima djeteta 1989. godine. Ta Konvencija, ratificirana u gotovo svim zemljama svijeta, osigurava temelje za zaštitu dječjih prava poput prava na obrazovanje, zdravlje, sigurnost i slobodu izražavanja.

Tema Svjetskog dana djeteta 2024. usredotočena je na inkluziju, ravnopravnost i prava sve djece, bez obzira na njihovo podrijetlo. Posebna pažnja ove godine posvećuje se digitalnim pravima djece – pristupu tehnologijama, sigurnosti na internetu i jednakim mogućnostima u digitalnom obrazovanju. U svijetu koji se brzo mijenja, ključno je osigurati djeci alate za budućnost i zaštititi ih od prijetnji poput cyber nasilja i dezinformacija.

Ovaj dan podsjeća nas da djeca zaslužuju sretno, sigurno i zdravo djetinjstvo, bez obzira na okolnosti. Brze promjene u svijetu – klimatski izazovi, tehnološki napredak i demografske promjene – donose i prilike i rizike za djecu. Upravo zbog toga trebamo ostati vjerni obećanju danom prije 35 godina – osigurati djeci sigurnu i održivu budućnost.

Prava djece su ljudska prava – univerzalna i neotuđiva. Nažalost, u mnogim dijelovima svijeta ta prava se i dalje zanemaruju ili krše. Poštivanje prava djece naš je putokaz prema boljem svijetu za sve.

Na ovogodišnji Svjetski dan djece slušajmo djecu i uključimo njihove ideje za bolju budućnost. Razgovarajte s djecom o njihovim pravima, pridružite se inicijativama u svojoj zajednici i podržite globalne napore za bolje sutra. Svijet je ljepše mjesto kada djeca imaju priliku biti saslušana i zaštićena.

Nastavi čitati

Vremeplov

‘Zelena pluća’ povodom Svjetskog dana KOPB-a u šest gradova

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu u šumi s efektom svjetlucanja i svjetlosnim česticama koje izlaze iz njezinog tijela, posebno oko vrata i prsnog koša. Na prsima je prikazana svjetleća slika pluća, što može simbolizirati disanje, životnu energiju ili povezanost s prirodom. Sunčeva svjetlost prodire kroz drveće u pozadini, stvarajući magičnu i mirnu atmosferu.
Foto: Pixabay

Glavni uzroci KOPB-a su dugotrajno pušenje i izloženost štetnim tvarima poput prašine, kemikalija ili zagađenog zraka. Simptomi uključuju otežano disanje, kronični kašalj i osjećaj pritiska u prsima. Liječenje obično uključuje inhalacijske bronhodilatatore, lijekove za smanjenje upala, terapije kisikom i promjene životnog stila, posebno prestanak pušenja

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je dugotrajna plućna bolest koja uzrokuje otežano disanje zbog suženih dišnih puteva i smanjenog protoka zraka u plućima. KOPB obuhvaća dvije glavne bolesti:

kronični bronhitis – dugotrajna upala bronha (dišnih puteva) koja dovodi do nakupljanja sluzi i kroničnog kašlja;

emfizem – oštećenje plućnih mjehurića (alveola) koje smanjuje elastičnost pluća i otežava disanje.

Glavni uzroci KOPB-a su dugotrajno pušenje te izloženost štetnim tvarima poput prašine, kemikalija i zagađenog zraka. Simptomi uključuju otežano disanje, kronični kašalj i osjećaj pritiska u prsima. Liječenje obično podrazumijeva inhalacijske bronhodilatatore, lijekove za smanjenje upale, terapije kisikom i promjenu životnog stila, s naglaskom na prestanak pušenja.

KOPB je treći najčešći uzrok bolesti i smrtnosti u svijetu, a u povodu Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti, koji se obilježava 16. studenog 2024. godine, održat će se javnozdravstvena akcija ‘Zelena pluća’ u šest hrvatskih gradova: Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Splitu, Rijeci i Zadru. Organizatori – Hrvatsko torakalno društvo, Udruga pacijenata ‘Udah života’ i Zaklada ‘Hrvatska kuća disanja’ – pozivaju građane da se pridruže akciji od 10 do 13 sati na različitim lokacijama.

Građanima će biti ponuđeni besplatni spirometrijski pregledi, neinvazivna metoda za rano otkrivanje plućnih problema. Također, akcija uključuje sadnju stabala u urbanim prostorima, naglašavajući važnost očuvanja zdravlja pluća i okoliša.

Raspored lokacija po gradovima:

Zagreb: Glavni ulaz u Park Maksimir (sadnja stabala, spirometrija i ostale aktivnosti)

Osijek: Dom zdravlja Osječko-baranjske županije, Park kralja Petra Krešimira IV/6 (sadnja stabala, spirometrija i ostale aktivnosti)

Slavonski Brod: Trg žrtava rata (sadnja stabala)

Split: Glavna tržnica – Pazar (sadnja stabala, spirometrija i ostale aktivnosti)

Rijeka: Klinički bolnički centar Rijeka, lokalitet Sušak, Ul. Tome Strižića 3 (sadnja stabala, spirometrija i ostale aktivnosti)

Zadar: Perivoj kraljice Jelene Madijevke (sadnja stabla) i Trg 5 bunara (spirometrija i ostale aktivnosti)

Organizatori ističu kako je KOPB ozbiljan zdravstveni problem koji često ostaje neprepoznat sve do kasnih stadija bolesti.

– Rano otkrivanje KOPB-a ključno je za bolje ishode liječenja, a preventivni pregledi poput spirometrije mogu značajno pomoći u tome – poručuju iz organizacije. Osim važnosti preventivnih pregleda, apelira se na ekološku osviještenost jer kvaliteta zraka izravno utječe na zdravlje pluća.

Pozivaju se građani svih navedenih gradova da se pridruže akciji, obave preventivne preglede i pridonesu stvaranju čišćeg i zdravijeg okoliša.

Nastavi čitati

U trendu