Connect with us

Civilno društvo

Predsjednik Milanović primio predstavnike Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Objavljeno

/

Slika prikazuje sastanak u formalnom okruženju, s nekoliko osoba koje sjede za velikim drvenim stolom. Na čelu stola sjedi muškarac u odijelu, a iza njega se nalaze zastave Europske unije i Republike Hrvatske. Osobe su raspoređene s obje strane stola, a ispred njih se nalaze bilježnice, boce s vodom i šalice za kavu. U pozadini se vidi velika staklena stijena kroz koju se pruža pogled na zeleni vrt. Na sredini stola nalazi se vaza s cvijećem.
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je jučer s predstavnicima Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga koji na državnoj razini skrbi o zaštiti prava osoba sa šećernom bolešću

Na sastanku u Uredu predsjednika bili su predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach, dopredsjednik i član Izvršnog odbora Slavko Lacković, članice Izvršnog odbora Doris Bailo i Marica Varjačić te administrativna tajnica Sandra Kerim.  

Predsjednika Milanovića informirali su o aktivnostima i programima koje provode u svrhu unapređivanja društvene skrbi o ljudima sa šećernom bolešću. Da su njihovi programi potrebni govore i procjene kako svaka deseta osoba starija od 65 godina u Hrvatskoj ima šećernu bolest, kao i podatak da je dijabetes među tri najčešća uzroka smrti u Hrvatskoj. Predstavnici Saveza istaknuli su na sastanku kako će broj oboljelih rasti i među mlađom populacijom ukoliko se nastavi trend nepravilne prehrane i nedovoljne fizičke aktivnosti.

Tijekom razgovora s predsjednikom Milanovićem predstavnici Saveza su ukazali i na problem  prostora u kojemu sada djeluje Hrvatski savez dijabetičkih udruga. Zbog renoviranja Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, Hrvatski savez dijabetičkih udruga je dobio, smatraju oni, neadekvatan zamjenski prostor. Stoga se nadaju se kako će u obnovljenoj klinici dobiti prostor koji će biti primjeren aktivnostima koje Savez provodi i dostupan osobama sa šećernom bolešću iz cijele Hrvatske.  

Zahvalivši predsjedniku Milanoviću na pokroviteljstvu nad 15. kongresom osoba sa šećernom bolešću, koji se održao u Brelima u ožujku ove godine, predstavnici Saveza informirali su ga i o temama ovogodišnjeg kongresa na kojem su sudjelovali relevantni stručnjaci s različitih područja šećerne bolesti koji su predstavili najnovije spoznaje i saznanja u prevenciji i liječenju šećerne bolesti.

Hrvatski savez dijabetičarskih udruga sastoji se od lokalnih udruga, odnosno društva koji su osnovani i rade diljem Hrvatske, a danas ih u sastavu Saveza ima 46, s ukupno četiri tisuće aktivnih članova. Te udruge i društva svakodnevno promiču zdrav način života, bore se za što veću i bolju kvalitetu života osoba sa šećernom bolesti, te ističu važnost prevencije, ranog otkivanja, pravovremenog liječenja i sprječavanja kroničnih komplikacija dijabetesa, kazali su predstavnici Saveza.

Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Izvor: Ured predsjednika Republike Hrvatske

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Održan događaj ‘Najbolji baka i djed Hrvatske’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sudionici i organizatori stoje na pozornici ukrašenoj jesenskim plodovima i cvijećem tijekom svečanog proglašenja izbora za Najbolju baku i djeda 2025. godine.
Foto: Klaudija Klančić

Nacionalni medij Direkt RH i Exkluziv.hr, čija je urednica Mirela Buzov te Udruga građana ‘Treća životna dob Trešnjevka’, na čelu s voditeljicom Leopoldinom Đukić, organizirali su protekle subote tradicionalni event za naše seniore pod nazivom ‘Najbolji baka i djed Hrvatske 2025.’

– Ovaj izbor nije samo natjecanje, već proslava života, iskustva i ljubavi koju bake svakodnevno daruju – poručile su organizatorice Buzov i Đukić.

Za razliku od prošle godine, kada je događaj vođen pod moderatorskom palicom voditeljice Maje Maris Ivačko, ove godine ista je s povjerenjem data poznatom i omiljenom voditelju Davoru Gariću, koji je po riječima organizatorice Buzov ‘cijeli program vodio s puno šarma, topline i profesionalnosti, a svojom energijom i duhovitošću unio dodatnu toplinu u ovu večer’.

Posebno je istaknuto da je cilj događaja podsjetiti mlađe generacije da i naša senior populacija živi punim plućima te da su upravo bake i djedovi temelj obitelji, izvor mudrosti, ljubavi i bezuvjetne podrške.

Ovogodišnji gazbeni i kulturni dio programa upotpunili su nastupi Vokalnog sastava ‘Zrele trešnje’, KUD-a Vedri osmijeh te Maksimirskih mažoretkinja, koji su svojim izvedbama oduševili publiku i podigli atmosferu.

Prve su nastupile ‘Zrele trešnje’ s pjesmama ‘Ružo crvena’, ‘Žena prodala muža’ i ‘Tiridonda’, osnovala ih je Leopoldina Đukić 2014. godine, a sada ih vodi profesorica glazbe, skladateljica i dirigentica Senka Frljak.

Potom su nastupili članovi Kulturno-umjetničkog društva ‘Vedar osmijeh’, koje je osnovano 2006. godine, a vodi ih Eduard Ban. Predstavili su se u prekrasnim haljinama i odijelima, s posebnim nastupom pod nazivom ‘Salonski ples – Dvoransko kolo’, koje je izvedeno prvi puta u Zagrebu 1842. godine.

Maksimirske laste iz Gerontološkog centra Maksimir pri Domu za starije osobe Maksimir osnovane su 2005. godine, broje 15 članova, otplesale su ‘Chaka Chaka’ i Johana Straussa. Njihova voditeljica je Ružica Majić, koja je bila Najbolja baka za 2024. godinu, a po prvi put u svijetu pobijedila je na nacionalnom izboru kao korisnica doma za starije osobe

Žiri, sastavljen od jedanaest članova, i ove godine imao je težak zadatak, no ipak su uspjeli izabrati pobjednike za 2025. godinu. Titulu ‘Najbolje bake Hrvatske 2025.’, kao i glavnu lentu, ponosno je ponijela Ljiljana Lipovac, koja je svojom toplinom, karizmom i iskrenim osmijehom osvojila srca svih prisutnih. Lentu ‘Najfotogeničnije i Exkluziv bake Hrvatske 2025.’ osvojila je Gordana Petrinjak, dok je titulu ‘NajCool bake Hrvatske 2025.’ ponijela Biserka Požgaj. U kategoriji parova, najviše simpatija osvojili su Manda Lellas i Ivica Gorišek, proglašeni ‘NajCool parom Hrvatske 2025.’. U kategoriji ‘Najboljeg djeda 2025.’ ove godine nažalost je izostalo kandidata.

Ne zaboravimo reći da je zaštitni znak ovog eventa i počasna gošća zauvijek Jelena Štimac iz Foto ateliera Štimac, fotografkinja rođena 1937. godine, ujedno jedna od članova žirija, koja ima samo 89 godina, a majka je svoje fotografske nasljednice Dijane.

U večeri punoj emocija, muzike, plesa, pjesama i osmijeha, izbor za ‘Najbolju baku i djeda Hrvatske 2025.’ pretvorio se u slavljenje ljubavi, iskustva i životne radosti naših baka i djedova.

Nakon službenog dijela programa, druženje se nastavilo do kasnih sati na plesnom podiju u pratnji MIKS benda Stipe Bučara, bogatog švedskog stola, različitih vrsta kolača koje su donijele natjecateljice te svečane torte.

Inače, Nacionalni medij Direkt RH surađuje sa svim Udrugama Hrvatske te ih prati i prezentira javnosti sva njihova događanja. Organizator je, suorganizator i medijski pokrovitelj brojnih sajmova, evenata, građanskih inicijativa i Prosvjeda za bolju Hrvatsku.

– Zahvaljujemo od srca svim sponzorima i partnerima koji su nas podržali i omogućili da i ove godine nastavimo tradiciju ovog prekrasnog projekta. Posebnu zahvalu upućujemo članovima žirija na njihovom trudu, objektivnosti i podršci, kao i svim volonterima i suradnicima koji su svojim radom doprinijeli da sve prođe besprijekorno. Iskreno zahvaljujemo svim natjecateljicama, publici i izvođačima na predivnoj energiji i zajedništvu koje su donijeli. Vjerujemo da su ovakvi događaji važni podsjetnici koliko su naše bake i djedovi bogatstvo našeg društva – primjer ljubavi, snage i životne radosti koje vrijedi slaviti – poručile su organizatorice za kraj.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Počinje humanitarna akcija ‘Igračkom do osmijeha’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Šarena ilustracija s natpisom „Humanitarna akcija prikupljanja dječjih igračaka – Igračkom do osmijeha :)“, ukrašena crtežima kamiona, bicikla i apstraktnim oblicima u veselim bojama.

Udruga za oboljele od ME, disautonomije i fibromialgije kao organizator, u suradnji s Udrugom slijepih Karlovačke županije, s ponosom najavljuje početak druge godine humanitarne akcije ‘Igračkom do osmijeha’, koja traje od 1. studenoga do 6. prosinca

Poslušaj članak

Cilj akcije je prikupiti nove ili očuvane igračke, društvene igre, slikovnice, plišance, bojanke i kreativni pribor koji će razveseliti djecu koja se nalaze na bolničkim odjelima i u ambulantama.

Prošlogodišnja akcija donijela je brojne osmijehe i tople trenutke djeci koja prolaze kroz teške dane, a ove godine organizatori žele tu priču nastaviti i proširiti uz pomoć svih građana velikog srca.

– Osmijesi koje smo zajedno stvorili prošle godine pokazali su koliko mala gesta – igračka, bojanka ili plišani prijatelj – može donijeti radost i olakšanje djetetu koje se bori s bolešću. Zato i ove godine želimo ispuniti bolničke hodnike smijehom i toplinom – poručuje Sanda Špac, predsjednica Udruge za oboljele od ME, disautonomije i fibromialgije.

Svi koji žele sudjelovati mogu organizirati prikupljanje igračaka u vrtićima, školama, ustanovama ili organizacijama. Također mogu potaknuti djecu, roditelje i kolege da donesu igračku, društvenu igru ili kreativni pribor.

Donacije se prikupljaju do 5. prosinca u prostorijama Udruge slijepih Karlovačke županije, Trg J. J. Strossmayera 2, Karlovac, svakim radnim danom od 8 do 13 sati, ili se može dogovoriti preuzimanje donacija prema potrebi.

Organizator moli da, ako je moguće, igračke budu čiste i zapakirane u celofan.

Svaka igračka, svaka gesta i svaki osmijeh imaju neprocjenjivu vrijednost. Pomozimo zajedno da i ove godine djeca u teškim trenucima osjete radost, igru i ljubav – jer osmijeh svakog djeteta vrijedi svaki trud, poručuje organizator.

Za više informacija i dogovor oko predaje donacija možete se obratiti Udruzi putem društvenih mreža ili na kontakt udruge na email: meifibromialgija@gmail.com.

Udruga za oboljele od ME, disautonomije i fibromialgije ove godine provodi humanitarnu akciju u sklopu projekta ‘Istraži, spoznaj i pomozi’ kojeg financijski podupire Karlovačka županija i Grad Karlovac.

Nastavite čitati

Civilno društvo

MARTA BERČIĆ Želimo osnažiti, povezati i dati priliku svima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se vidi četvero ljudi okupljenih oko bijelog stola, duboko usredotočenih na zajednički zadatak. Jedna osoba stoji i naginje se prema stolu, pokazujući na list papira, dok ostali sjede i pažljivo promatraju ono što je prikazano. Na papiru se nalazi grafikon s vertikalnim stupcima i tekstom, što sugerira da se radi o analizi, planiranju ili rješavanju zadatka. Prostorija ima bijele zidove ukrašene šarenim crtežima ili kartama, što daje dojam edukativnog ili kreativnog okruženja. U pozadini se nalazi kartonska kutija i mali ormarić, što dodatno naglašava neformalnu, ali funkcionalnu atmosferu.
Foto: DIP

Kroz inovativne programe, društveno poduzetništvo i posvećenost ljudima, DIP postaje simbol solidarnosti, znanja i zajedništva koji mijenja živote

Poslušaj članak

Društvo za istraživanje i potporu (DIP) iz Rijeke već godinama djeluje kao primjer uspješne i održive organizacije civilnog društva koja povezuje stručnjake, volontere i korisnike u stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.

DIP ne pruža samo socijalne usluge, nego razvija inovativne modele podrške, provodi istraživanja, sudjeluje u kreiranju javnih politika i promiče kulturno stvaralaštvo osoba s invaliditetom te drugih skupina u riziku od socijalne isključenosti.

Predsjednica DIP-a Marta Berčić ističe kako je ‘snaga organizacije upravo u ljudima koji vjeruju da promjene počinju onog trenutka kada se netko usudi pružiti ruku drugome – s razumijevanjem, poštovanjem i iskrenom željom da pomogne’.

U središtu djelovanja nalazi se Opći odjel, koji upravlja planiranjem, administracijom, financijama, evaluacijom i promidžbom svih aktivnosti. Ovaj odjel povezuje sve segmente rada i brine o kvaliteti, održivosti i transparentnosti projekata.

U njemu djeluju voditeljica Marta Berčić i asistent Ivan, uz potporu stručnog tima i volontera. DIP je jedna od rijetkih udruga koja u svom radu sustavno primjenjuje profesionalne standarde upravljanja i praćenja kvalitete, što mu je donijelo ugled ozbiljnog i odgovornog partnera javnom sektoru.

Posebno je značajan Odjel za pružanje socijalnih usluga i zagovaranje prava skupina u riziku, u sklopu kojega djeluje Dnevni centar Prijatelji. Ondje se osobama s invaliditetom pružaju licencirane socijalne usluge – poludnevni boravak, psihosocijalna podrška, savjetovanje, procjena potreba i planiranje individualne podrške. Kroz radionice samozastupanja, kreativne i radno-okupacijske aktivnosti, sport, fotografiju i glazbu, korisnici razvijaju svoje sposobnosti i stječu osjećaj samostalnosti i vrijednosti.

– U Dnevnom centru Prijatelji ne mjerimo uspjeh brojkama nego osmijesima. Kada osoba koja je dugo bila u sjeni ponovno osjeti da je vrijedna i prihvaćena, tada znamo da radimo pravu stvar – kaže Berčić.

DIP provodi i brojne programe za djecu i mlade, osobito one s teškoćama u razvoju i ponašanju. Programi poput Laboratorija životnih vještina, psihodramskih radionica, radionica plivanja i projekata stripa i fotografije pomažu mladima u razvoju samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i kreativnog izražavanja. Organizacija redovito surađuje sa školama i vrtićima, provodi edukacije za učitelje i stručne suradnike te sudjeluje u međunarodnim Erasmus+ projektima koji promiču inkluzivno obrazovanje i razmjenu dobrih praksi.

Značajan doprinos DIP daje i na području istraživanja i strateškog razvoja. Njegov Odjel za istraživanja, evaluacije, strategije i analitike sudjeluje u izradi socijalnih planova, programa za mlade i lokalnih razvojnih strategija. DIP tako spaja znanstveni pristup s društvenim angažmanom, doprinoseći stvaranju politika temeljenih na dokazima.

Važan segment djelovanja čini i cjeloživotno učenje. Kroz različite edukativne programe DIP osnažuje osobe s invaliditetom i mlade za tržište rada, osobito u sektorima turizma i usluga. Projekti poput Good Job! i EDUKOSI.TURIZAM pokazali su koliko je važno povezati obrazovanje, praksu i osobni razvoj kako bi se svaka osoba mogla osjećati kompetentno i spremno za rad.

Kultura i tehnička kultura imaju posebno mjesto u DIP-u. Kroz Kvarnersku koloniju autorskog stripa i ilustracije, školu fotografije, radionice digitalne pismenosti i DIP-ovu manufakturu, organizacija potiče kreativnost, inkluzivnu umjetnost i tehničke vještine osoba s invaliditetom. Ove aktivnosti ne samo da osnažuju, već potiču međusobno razumijevanje i zajedništvo među sudionicima.

Inovativni iskorak DIP je napravio i u području društvenog poduzetništva. Osnivanjem tvrtke DIP lab d.o.o., koja zapošljava osobe s invaliditetom i nudi usluge čišćenja, pakiranja i administrativnih poslova, DIP je pokazao da socijalna odgovornost i poslovna učinkovitost mogu ići ruku pod ruku. Time je stvoren održiv model zapošljavanja koji pruža stvarne prilike za profesionalni i osobni razvoj.

Jedan od najuspješnijih projekata DIP-a svakako je ‘Turizam za mene’, posvećen razvoju pristupačnog turizma za osobe s invaliditetom. Projekt uključuje edukacije turističkih djelatnika, označavanje pristupačnih objekata i izradu digitalne platforme s popisom provjereno prilagođenih destinacija. U suradnji s turističkim zajednicama, hotelima i udrugama vodiča, DIP širi svijest o važnosti inkluzije u turizmu, promičući vrijednosti pristupačnosti i jednakih mogućnosti.

No, ono što DIP doista čini posebnim jest duh zajedništva koji se osjeća u svakom segmentu njihova rada. Organizacija okuplja desetke volontera, suradnika, stručnjaka i građana koji vjeruju u moć solidarnosti.

– DIP nije samo institucija, to je zajednica ljudi koji vjeruju da društvo bez prepreka nije utopija, već cilj kojem svakodnevno idemo, korak po korak, zajedno – zaključuje predsjednica Marta Berčić.

Društvo za istraživanje i potporu time potvrđuje da civilno društvo može biti stvarni pokretač promjena – da humanost, znanje i suradnja mogu zajedno graditi društvo u kojem svatko ima svoje mjesto, dostojanstvo i priliku. DIP je, kako kažu njegovi članovi, ‘više od udruge – on je dokaz da inkluzija nije riječ nego način života’.

Više o DIP-u doznajte ovdje.

Nastavite čitati

U trendu