Poveži se s nama

EU kutak

Početak desetog saziva Europskog parlamenta

Objavljeno

/

Žena stoji za bijelim podijem i drži govor ispred plavog zida s logotipom Europskog parlamenta. Odjevena je u bež bluzu i izgleda ozbiljno dok govori. Na zidu iza nje su simboli Europske unije i tekst "European Parliament" na engleskom jeziku.
Foto: EU/Mathieu Cugnot

Zastupnici su u utorak ponovno izabrali Robertu Metsolu (EPP, Malta) za predsjednicu Europskog parlamenta do 2027. godine, s 562 glasa u prvom krugu

Europski parlament službeno je konstituiran u utorak u Strasbourgu, nakon europskih izbora koji su održani od 6. do 9. lipnja.

Roberta Metsola (EPP, Malta), tada predsjednica na odlasku, vodila je otvaranje. Nakon glazbene stanke, Pina Picierno (S&D, Italija), druga potpredsjednica u Parlamentu na odlasku, objavila je imena kandidatkinja za najvišu dužnost u Parlamentu. Izbori se održavaju tajnim glasanjem na papirnatim listićima. Postupak nadgleda osmero zastupnika koji su odabrani ždrijebom.

Kandidatkinje za mjesto predsjednice su bile Roberta Metsola (EPP, Malta) i Irene Montero (Ljevica, Španjolska). Obje su prije glasanja kratko obratile zastupnicima.

Za pobjedu je potrebna apsolutna većina valjanih glasova, tj. 50% plus jedan. Ako nijedna kandidatkinja nije izabrana u prvom krugu glasanja, iste kandidatkinje ili novi kandidati mogu biti predloženi za drugi i treći krug, prema jednakim uvjetima. U slučaju da niti nakon tri kruga nema pobjednika, u četvrti, posljednji krug glasanja ulaze dva zastupnika s najviše osvojenih glasova. Pobjeđuje kandidat koji osvoji više glasova.

Novi zastupnici u Europskom parlamentu

U desetom sazivu Europski parlament ima 720 zastupničkih mjesta, 15 više nego na kraju prethodnog saziva. 54% zastupnika je prvi put ušlo u Parlament (u 2019. udio novopridošlih iznosio je 61%), a 39% su žene (u 2019. godini udio žena bio je 40% ). Lena Schilling (Zeleni, Austrija) je najmlađa zastupnica u Europskom parlamentu (23 godine), dok je Leoluca Orlando (Zeleni, Italija) najstariji zastupnik (77 godina). Prosječna dob zastupnika je 50 godina.

Na početku desetog saziva u Parlamentu djeluje osam klubova zastupnika, što je jedan više nego u prethodnom mandatu. 33 zastupnika u Europskom parlamentu djelovat će kao nezavisni zastupnici.

Nakon glasanja, Roberta Metsola pobijedila je svoju pretukandidatkinju (Irene Montero, Ljevica, Španjolska) u prvom krugu, osvojivši 562 glasova od 699 danih tajnim glasanjem papirnatim listićima. Nastavit će voditi Parlament tijekom prve dvije i pol godine desetog parlamentarnog saziva.

Tko je Roberta Metsola?

Roberta Metsola, rođena 1979. na Malti, zastupnica je u Europskom parlamentu od 2013. Izabrana je za prvu potpredsjednicu u studenome 2020. i bila je vršiteljica dužnosti predsjednika Parlamenta nakon što je predsjednik Sassoli preminuo 11. siječnja 2022. Izabrana je za predsjednicu za drugu polovicu 9. parlamentarnog saziva 18. siječnja 2022. Treća je žena na čelu Europskog parlamenta, nakon Simone Veil (1979. – 1982.) i Nicole Fontaine (1999. – 2002.).

Obraćajući se zastupnicima nakon što je izabrana, predsjednica Metsola je poručila:
– Zajedno moramo ustrajati na politici nade, za san koji se zove Europa. Želim da ljudi ponovno vrate osjećaj vjere i entuzijazma za naš projekt. Vjere u stvaranje zajedničkog sigurnijeg, pravednijeg i ravnopravnijeg prostora. Vjere da smo zajedno jači i bolji. Vjere u to da je naša Europa za sve.

Osoba na položaju predsjednika ima širok raspon izvršnih i predstavničkih ovlasti utvrđenih u Poslovniku. Osim tih dužnosti, odgovornost predsjednika uključuje ‘sve ovlasti koje su potrebne za vođenje postupaka Parlamenta i osiguravanje njihova pravilnog provođenja’.

U članku 14. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da Parlament bira predsjednika iz redova svojih zastupnika. Od prvih europskih izbora (univerzalni izbori) 1979., svaki predsjednik obnaša dužnost na razdoblje od dvije i pol godine koje se može obnoviti. To znači da u svakom parlamentarnom sazivu mogu biti dva predsjednika. Parlament je od svojeg osnutka 1952. godine imao 31-og predsjednika, od kojih je 17 obnašalo dužnost od 1979. godine.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Metsola potpisala Zakon o proračunu EU za sljedeću godinu

Objavljeno

/

Žena stoji za bijelim podijem i drži govor ispred plavog zida s logotipom Europskog parlamenta. Odjevena je u bež bluzu i izgleda ozbiljno dok govori. Na zidu iza nje su simboli Europske unije i tekst "European Parliament" na engleskom jeziku.
Foto: EU/Mathieu Cugnot

Proračunom su zastupnici osigurali učinkovitiju potporu za pitanja zdravlja, humanitarne pomoći, upravljanja granicama i borbe protiv klimatskih promjena

U dogovoru s državama članicama postignutom u subotu, 16. studenoga, Parlament je uspio obraniti ambiciozan proračun EU-a za sljedeću godinu te osigurati da se njime rješavaju trenutačni izazovi i omogući pozitivan utjecaj na podizanje kvalitete života građana.

Prvi godišnji proračun nakon revizije dugoročnog financijskog okvira EU-a

U veljači 2024., tijekom revizije dugoročnog proračuna EU-a, Parlament je osigurao znatna povećanja za ključne prioritete, kao što je potpora Ukrajini, a ti su dodaci ostali dio proračuna za 2025. Osigurali su i financiranje troškova otplate za Europski instrument za oporavak (EURI), koji su gotovo dvostruko veći od prvotno predviđenog iznosa za 2025., uz istodobnu zaštitu financiranja ključnih programa kao što je Erasmus+ ili istraživanje.

Parlament osigurao dodatna sredstva za programe EU-a

Zastupnici su također dobili dodatna sredstva za ključne programe u godišnjem proračunu za 2025. Uspješno su ispregovarali dodatnih 230,7 milijuna eura povrh početnog nacrta prijedloga Komisije, s naglaskom na ključnim inicijativama kao što su istraživanja, zdravlje, obrazovanje, mladi poljoprivrednici, koordinacija programa socijalne sigurnosti, krizni odgovori na prirodne katastrofe, borba protiv klimatskih promjena, humanitarna pomoć, vojna mobilnost i upravljanje granicama.. Osim tih dodatnih sredstava, velika povećanja ostvarena prethodnim uštedama doprinijet će proračunu za 2025., uključujući 422 milijuna eura za Erasmus+ i 20 milijuna eura za Obzor Europa.

– Ovim proračunom rješavaju se hitni izazovi, koji uključuju rusku agresiju na Ukrajinu, trenutačne migracijske pritiske, sve veću krizu na Bliskom istoku, posljedice prirodnih katastrofa i, prije svega, konkurentnost naših gospodarstava. Time će se osigurati da EU može učinkovito odgovoriti na te hitne situacije – izjavio je Johan Van Overtveldt (ECR, BE), predsjednik Odbora za proračune.

– U iznosu od gotovo 200 milijardi eura proračun EU-a za 2025. veći je za 6 % od proračuna za 2024. To je povećanje od 10 milijardi eura kojim će se omogućiti odgovor na potrebe Europljana te istodobno otplatiti gospodarski oporavak Unije nakon pandemije, a da se pritom ne smanjuju sredstva za ključne programe. Odobravanjem proračuna EU-a za sljedeću godinu šaljemo snažnu poruku građanima EU-a da se, unatoč teškom političkom i gospodarskom kontekstu, EU može opremiti financijskim sredstvima potrebnima za provedbu svojih politika i odgovaranje na potrebe građana – izjavio je Victor Negrescu (S&D, RO), glavni izvjestitelj za proračun EU-a za 2025.

Više od 90 % proračuna EU-a financira aktivnosti u državama članicama EU-a i šire, od čega koristi imaju građani, regije, poljoprivrednici, istraživači, studenti, nevladine organizacije i poduzeća. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a prvenstveno je usmjeren na ulaganja, stvaranje rasta i prilika diljem Europske unije.

EU opslužuje 27 zemalja s ukupno 450 milijuna stanovnika. S obzirom na to područje primjene, godišnji proračun EU-a relativno je malen – u prosjeku 160 do 180 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. do 2027. To je usporedivo s nacionalnim proračunom Danske, koja ima 5,6 milijuna stanovnika te je za oko 30 % manje od proračuna Poljske, koja ima 38 milijuna stanovnika.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

Europski parlament odobrio novu Komisiju

Objavljeno

/

Dvije žene stoje u prvom planu u velikoj sali za sastanke ispunjenoj ljudima. Jedna od njih, odjevena u svijetli sako, drži dokument, dok druga, u smeđoj košulji, također drži isti dokument. Oboje se smiješe, dok publika iza njih, koja sjedi u redovima, plješće. Prostor je suvremen, s osvijetljenim pločama na zidovima i brojnim sjedećim mjestima raspoređenim u polukrugu.
Foto: EU/EP/Daina Le Lardic

Nakon rasprave s Ursulom von der Leyen o njezinu novom timu i programu, zastupnici su poimeničnim glasanjem izabrali kolegij povjerenika

370 zastupnika glasalo je za, 282 bilo je protiv, a 36 suzdržanih.

Za potvrdu kolegija povjerenika bila je potrebna većina danih glasova.  To će biti drugi mandat Ursule von der Leyen na mjestu predsjednice Komisije, nakon što su zastupnici u Europskom parlamentu u studenome 2019. odobrili njezinu prvu Komisiju.

Uoči glasanja, Ursula von der Leyen predstavila je svoj tim i program, te potvrdila izmjene portfelja koje su zastupnici zatražili tijekom postupka ocjenjivanja u Parlamentu.

– Spremni smo odmah početi raditi – rekla je von der Leyen i istanuka da će njezina Komisija uvijek biti posvećena borbi za slobodu, suverenitet, sigurnost i blagostanje.

Von der Leyen je najavila da će prva inicijativa Komisije biti tzv. kompas konkurentnosti kako bi se premostio inovacijski jaz Europe u odnosu na SAD i Kinu, povećala sigurnost i neovisnost te ostvarila dekarbonizacija. Kad je riječ o europskom zelenom planu, izjavila je da će nastaviti ‘ostvarivati njegove ciljeve’. Obvezala se na predstavljanje dogovora o čistoj industriji, pokretanje strateškog dijaloga o budućnosti europske automobilske industrije, nastavak rada na konkurentnom kružnom gospodarstvu te na ostavarenju unije štednje i ulaganja.

Kad je riječ o aktualnim ratovima u Ukrajini, na Bliskom istoku i u dijelovima Afrike, predsjednica Komisije je poručila kako ‘Europa mora imati snažniju ulogu u svim tim područjima’ te dodala da je to ‘potrebno više nego ikad prije’. Jačanje naše sigurnosti od ključne je važnosti, kazala je, pozivajući Europu da više ulaže u obranu.

– Sigurnost Europe uvijek će biti prioritet ove Komisije – zaključila je.

U raspravi koja je uslijedila neki su zastupnici naglasili potrebu da nova Komisija započne s brzim rješavanjem izazova s kojima se Europa suočava. Također su pozvali Komisiju da poboljša europsku konkurentnost s obzirom na globalni kontekst, da provede europski zeleni plan, osigura energetsku neovisnost te uspostavi obrambenu uniju kao odgovor na aktualni rat u Ukrajini. Dio zastupnika izrazio je neslaganje s novim kolegijem povjerenika.

Nakon što je Europsko vijeće službeno imenuje putem kvalificirane većine, očekuje se da će nova Europska komisija preuzeti dužnost 1. prosinca 2024.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

EU je i dalje globalni predvodnik u području održivog financiranja

Objavljeno

/

Na slici je prikazana plava zastava Europske unije s dvanaest zlatnih zvjezdica koja vijori na vjetru. Oko nje su podignute zastave različitih europskih država na visokim jarbolima. Nebo je oblačno, a u donjem dijelu slike vidi se dio moderne zgrade. Zastave su raspoređene u krug, stvarajući dojam jedinstva i zajedništva.
Foto: EU/Laurie Dieffembacq

EU je više od tri godine nakon prve transakcije zelenim obveznicama u okviru instrumenta NextGenerationEU (NGEU) izdao zelene obveznice NGEU-a u vrijednosti većoj od 65 milijardi eura, zahvaljujući čemu je na putu da postane najveći izdavatelj zelenih obveznica u svijetu

U skladu s najavom predsjednice von der Leyen u govoru o stanju Unije 2020. Europska komisija nastavit će raditi na tome da se 30% instrumenta NextGenerationEU financira putem zelenih obveznica.

Očekuje se da će zelene obveznice NGEU-a omogućiti 264,6 milijardi eura zelenih ulaganja u devet sektora utvrđenih u okviru NGEU-a za zelene obveznice, uključujući čisti promet, čistu energiju i energetsku učinkovitost, čime se potvrđuje vodeća uloga EU-a u održivom financiranju.

Potpuna provedba svih mjera koje se mogu financirati zelenim obveznicama NGEU-a u narednim godinama znatno će doprinijeti zelenoj tranziciji EU-a, pri čemu će se emisije stakleničkih plinova u Uniji smanjivati za otprilike 55 milijuna tona godišnje. To je 1,5% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, a to odgovara kombiniranim emisijama iz 15 milijuna kućanstava u EU-u ili zamjeni 38 milijuna od 250 milijuna automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem u EU-u električnim vozilima. To su rezultati ovogodišnje analize očekivanog učinka dodjele zelenih obveznica instrumenta NextGenerationEU na klimu, koji su danas objavljeni u godišnjem izvješću.

Općenito, prisutnost EU-a na tržištima kapitala deseterostruko se povećala u samo pet godina. Danas su ukupne nepodmirene obveznice EU-a premašile pola bilijuna eura. U nestabilnom globalnom okruženju likvidne i sigurne kolateralne obveznice EU-a povećavaju fond za sigurnu imovinu denominiranu u eurima i omogućuju diversifikaciju rizika.

Izvor: Europska komisija

Nastavi čitati

U trendu