Connect with us

in MREŽA

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA ‘Samo’ pola stoljeća od velike mature

Objavljeno

/

Na slici je moderna zgrada gimnazije s natpisom "GIMNAZIJA" iznad glavnog ulaza. Zgrada je bijele boje s velikim prozorima, a ispred nje se nalazi drveće s tek procvjetalim lišćem. Nebo je vedro i plavo.
Foto: Gimnazija Požega

Prošlu subotu u ‘slavonskoj Ateni’ naše Zlatne doline moja je generacija proslavila pola stoljeća od velike mature

Požešku gimnaziju, među deset najstarijih u nas, osnovali su isusovci davne 1698. godine. Ta nadaleko poznata Academia Posegana tijekom mnogoljetnog postojanja iznjedrila mnoga znamenita imena: Antun Kanižlić, Josip Eugen Tomić, Miroslav Kraljević, Julije Kempf, Dragutin Lerman, Izidor Kršnjavi, Slavko Kolar, Ante Schwartz, Oton Kučera, Dobriša Cesarić, Matko Peić, Zlatko Bourek, Dubravko Jelčić, Stjepan Damjanović i još mnogi, mnogi drugi, ovdje nepobrojani…

A prošlu subotu u ‘slavonskoj Ateni’ naše Zlatne doline moja je generacija proslavila pola stoljeća od velike mature. Krenuli u gimnaziju onih burnih godina kada je Požega bila jedno od središta ‘maspoka’ i Hrvatskog proljeća, kada se išlo na skupove na kojima se izvikivalo: ‘Savka, Tripalo!‘, kada su iz Zagreba stizale vijesti o bivšim požeškim gimnazijalcima, a tada progonjenim studentima, kada su profesori zauzimali suprotstavljane strane, a neki poslije svega, kao nepoćudni, otkaze dobivali, kada i neke učenike zbog različitih opredijeljenosti prozivalo, kada je nacionalni zanos bivao u usponu pa naglo i brutalno pao i sve do devedesetih bio zatomljen…

Sa svakom mi godinom sjećanja, paučinastom sjetom obavijena, sve više naviru… Imena kolegica i kolega počesto se u prisjećanju pogube, ali ih nekako ipak pronađem i pohranjujem za vremena koja dolaze.

Slastičar Simo i njegova ‘slatka krema’, vlakaški razred za nas koji smo u školu putovali vlakom zvanim šinobus, čokoladnim mirisom iz tvornice Zvečevo obojana jutra, nezaboravna definicija dužine znamenite profesorice matematike prema kojoj se ona ‘najbolje vidi u poprečki ugaženim stazama u parku’, školska zadaća koju je jedan Zvona pisao žutim penkalom, ne bi li se greške manje vidjele, ali ju je ista profesorica uz pomoć povećala ispravljala i ‘kolac’ je, (kako smo tada zvali jedinicu), ipak bio neizbježan, razrednica čiju je stabilnost i smirenost bilo teško poljuljati (pa je, Bogu hvala, poživjela do današnjih dana), branje grožđa u kutjevačkim vinogradima da zaradimo novce za maturalno putovanje drage nam kolegice iz razreda, ljetna kupanja u veličkim bazenima podno Papuka, izložbe Miroslava Kraljevića i Cate Dujšin, lukovi-bolte i ‘kužni pil’, kao zaštitni znakovi Trga svetog Trojstva, (koji je najveći trg u Lijepoj Našoj!), maturalni ples i duga haljina, u ormaru sačuvana do današnjih dana…

I neizbježne, a nikad prekinute ‘Skitnje’ Matka Peića, požeškog povjesničara umjetnosti, putopisca, akvareliste i kista i riječi, koji o rodnomu kraju piše: ‘… U galeriji portreta hrvatskih gradova Požega ima svoj portret tako originalan da mu je teško naći sličan, a kamoli isti… Kroz krošnju jednog ogromnog oraha, ispod krovića gimnazijske zvjezdarnice, preko punog žutog boka crkve, s imenom one lijepe španjolske mučenice (svete Terezije Avilske), gledao sam, iz zagrljaja bršljana, iz nevinih grčeva tijela gušterice veličku ruševinu. Bijela u plavom Papuku od daljine bila je mala kao dječji zub mliječnjak koji nam je ispadao od najnježnijeg ugriza u šljivino meso. Sad obratno, s veličke razvaline, gledam Požegu: njezinu ruševinu (Stari grad na brežuljku iza zgrade Gimnazije), moje djetinjstvo. Usred grada eno – crveni se kamen…‘

Tijekom gimnazijskih dana u djelićem i mojoj Požegi sanjarila sam biti meteorologinja pa u zadnji čas zaokret prema psihologiji napravila. Al’ nekako ga na slično došlo jer – dijagnozu i prognozu i jedno i drugo daje, često točnu, al’ ponekad i ne… Jer kako Matko Peić jednom reče, ‘priroda je velika, a čovjek malen’.

‘Napiješ li se vode s Tekije, opet ćeš morati doći u Požegu,’ kažu… I eto me opet tu…

Iz kalendara udruga

Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ilustracija kalendara s crvenim zaglavljem i sivim poljima na svijetlozelenoj pozadini.
Foto: Pixabay

Kreativna radionica u Splitu, vježbanje i zajedničko gledanje filmova u Zaboku te izrađivanje božićnih ukrasa u Daruvaru dio su programa udruga u nadolazećem tjednu. Donosimo termine održavanja i informacije za uključivanje

Poslušaj članak
Split: Fraktalno crtanje u udruzi „Feniks”

Udruga „Feniks” Split u suradnji s udrugom „Nanael” organizira radionicu fraktalnog crtanja u četvrtak, 12. studenoga, od 15 do 17 sati, u svojim prostorijama u Teslinoj 15. Umjetnica Žana Bajić vodit će sudionike kroz crtanje linija i rad s bojama, uz naglasak na kreativnom izražavanju i opuštanju. Poziv je upućen zainteresiranim građanima, a prethodno iskustvo u crtanju nije potrebno. Broj sudionika ograničen je na 12, pa se treba prijaviti na info@udrugafenikssplit.com ili porukom udruzi na društvenim mrežama.

Zabok: Jutro uz vježbe i filmove

Društvo multiple skleroze Krapinsko-zagorske županije u četvrtak, 12. studenoga, organizira grupne vježbe istezanja i fleksibilnosti od 9 do 10 sati u Zelenoj dvorani na Trgu Svete Jelene 6 u Zaboku. Na istoj adresi od 10.30 do 11.30 sati slijedi zajedničko gledanje filmova. Aktivnosti se održavaju u sklopu projekta „Mreža podrške za aktivno starenje u Krapinsko-zagorskoj županiji”, namijenjenog osobama u dobi od 55 godina naviše i umirovljenicima, a ne samo članovima Društva. Prijave i dodatne informacije dostupne su na broj 049/221-973 ili putem adrese info@dmskzz.hr.

Daruvar: Kreativna radionica izrade božićnih ukrasa

Udruga osoba s invaliditetom Daruvar organizira kreativnu radionicu izrade božićnih ukrasa u srijedu, 11. studenoga 2026., od 10 do 13 sati, u svojim prostorijama na adresi Petra Preradovića 26. Radionica je dio studenoga programa za korisnike udruge, a organizator poziva i ostale zainteresirane da se uključe. Informacije o sudjelovanju i prijavi dostupne su na broj 095/345-6278 ili putem adrese uosidaruvar94@gmail.com.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.
Foto: arhiva

U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa

Poslušaj članak

ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.

Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

Podrška zaposlenicima i poslodavcima

Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.

Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.

U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.

Kako se uključiti

Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pet sudionica panel-rasprave sjedi ispred projekcijskog platna, a na stolovima ispred njih nalaze se mikrofoni.
Foto: Ivana Vranješ

U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja

Poslušaj članak

Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.

Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.

– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.

– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.

Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.

– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.

Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.

Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.

– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu