Connect with us

in MREŽA

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA ‘Samo’ pola stoljeća od velike mature

Objavljeno

/

Na slici je moderna zgrada gimnazije s natpisom "GIMNAZIJA" iznad glavnog ulaza. Zgrada je bijele boje s velikim prozorima, a ispred nje se nalazi drveće s tek procvjetalim lišćem. Nebo je vedro i plavo.
Foto: Gimnazija Požega

Prošlu subotu u ‘slavonskoj Ateni’ naše Zlatne doline moja je generacija proslavila pola stoljeća od velike mature

Požešku gimnaziju, među deset najstarijih u nas, osnovali su isusovci davne 1698. godine. Ta nadaleko poznata Academia Posegana tijekom mnogoljetnog postojanja iznjedrila mnoga znamenita imena: Antun Kanižlić, Josip Eugen Tomić, Miroslav Kraljević, Julije Kempf, Dragutin Lerman, Izidor Kršnjavi, Slavko Kolar, Ante Schwartz, Oton Kučera, Dobriša Cesarić, Matko Peić, Zlatko Bourek, Dubravko Jelčić, Stjepan Damjanović i još mnogi, mnogi drugi, ovdje nepobrojani…

A prošlu subotu u ‘slavonskoj Ateni’ naše Zlatne doline moja je generacija proslavila pola stoljeća od velike mature. Krenuli u gimnaziju onih burnih godina kada je Požega bila jedno od središta ‘maspoka’ i Hrvatskog proljeća, kada se išlo na skupove na kojima se izvikivalo: ‘Savka, Tripalo!‘, kada su iz Zagreba stizale vijesti o bivšim požeškim gimnazijalcima, a tada progonjenim studentima, kada su profesori zauzimali suprotstavljane strane, a neki poslije svega, kao nepoćudni, otkaze dobivali, kada i neke učenike zbog različitih opredijeljenosti prozivalo, kada je nacionalni zanos bivao u usponu pa naglo i brutalno pao i sve do devedesetih bio zatomljen…

Sa svakom mi godinom sjećanja, paučinastom sjetom obavijena, sve više naviru… Imena kolegica i kolega počesto se u prisjećanju pogube, ali ih nekako ipak pronađem i pohranjujem za vremena koja dolaze.

Slastičar Simo i njegova ‘slatka krema’, vlakaški razred za nas koji smo u školu putovali vlakom zvanim šinobus, čokoladnim mirisom iz tvornice Zvečevo obojana jutra, nezaboravna definicija dužine znamenite profesorice matematike prema kojoj se ona ‘najbolje vidi u poprečki ugaženim stazama u parku’, školska zadaća koju je jedan Zvona pisao žutim penkalom, ne bi li se greške manje vidjele, ali ju je ista profesorica uz pomoć povećala ispravljala i ‘kolac’ je, (kako smo tada zvali jedinicu), ipak bio neizbježan, razrednica čiju je stabilnost i smirenost bilo teško poljuljati (pa je, Bogu hvala, poživjela do današnjih dana), branje grožđa u kutjevačkim vinogradima da zaradimo novce za maturalno putovanje drage nam kolegice iz razreda, ljetna kupanja u veličkim bazenima podno Papuka, izložbe Miroslava Kraljevića i Cate Dujšin, lukovi-bolte i ‘kužni pil’, kao zaštitni znakovi Trga svetog Trojstva, (koji je najveći trg u Lijepoj Našoj!), maturalni ples i duga haljina, u ormaru sačuvana do današnjih dana…

I neizbježne, a nikad prekinute ‘Skitnje’ Matka Peića, požeškog povjesničara umjetnosti, putopisca, akvareliste i kista i riječi, koji o rodnomu kraju piše: ‘… U galeriji portreta hrvatskih gradova Požega ima svoj portret tako originalan da mu je teško naći sličan, a kamoli isti… Kroz krošnju jednog ogromnog oraha, ispod krovića gimnazijske zvjezdarnice, preko punog žutog boka crkve, s imenom one lijepe španjolske mučenice (svete Terezije Avilske), gledao sam, iz zagrljaja bršljana, iz nevinih grčeva tijela gušterice veličku ruševinu. Bijela u plavom Papuku od daljine bila je mala kao dječji zub mliječnjak koji nam je ispadao od najnježnijeg ugriza u šljivino meso. Sad obratno, s veličke razvaline, gledam Požegu: njezinu ruševinu (Stari grad na brežuljku iza zgrade Gimnazije), moje djetinjstvo. Usred grada eno – crveni se kamen…

Tijekom gimnazijskih dana u djelićem i mojoj Požegi sanjarila sam biti meteorologinja pa u zadnji čas zaokret prema psihologiji napravila. Al’ nekako ga na slično došlo jer – dijagnozu i prognozu i jedno i drugo daje, često točnu, al’ ponekad i ne… Jer kako Matko Peić jednom reče, ‘priroda je velika, a čovjek malen’.

‘Napiješ li se vode s Tekije, opet ćeš morati doći u Požegu,’ kažu… I eto me opet tu…

Civilno društvo

SOIH predstavio „Inkluzivni forum”

Objavljeno

/

Napisao/la:

Online kick-off sastanak programa 'Inkluzivni forum' uz prezentaciju i sudionike videokonferencije.
Foto: SOIH/snimka zaslona

Razvojem usluge „Mobilna zajednica” program će poticati aktivnije sudjelovanje odraslih osoba s invaliditetom i njihovu veću vidljivost u šest hrvatskih gradova

Poslušaj članak

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH predstavila je 9. rujna 2026. trogodišnji program „Inkluzivni forum”. Na početnoj konferenciji putem Zooma okupilo se 59 sudionika, a program je predstavila voditeljica Magdalena Guzalić.

Partneri su Mreža mladih Hrvatske i Grad Zadar. Tijekom prve godine aktivnosti će se provoditi u Vukovaru, Puli, Zadru, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Varaždinu.

Naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne podrške i povezivanju lokalnih vlasti, socijalnih ustanova, udruga i volontera. Suradnja će uključivati i područja obrazovanja, zdravstva te zapošljavanja, radi razvoja „Mobilne zajednice” kao inovativne socijalne usluge.

Aktivnosti su namijenjene osobama s invaliditetom, stručnjacima, roditeljima djece s teškoćama u razvoju i volonterima. Predviđene su rasprave o uključivanju u zajednicu i ulozi udruga u zagovaranju i pružanju usluga, edukacije za osnaživanje sudionika, radionice izrade individualnih planova za krizne situacije te učenje u prirodi.

Program obuhvaća i promicanje volontiranja te kampanje „Inkluzija nije iluzija” i „Kompetentni i uspješni”, posvećenu zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Financijsku podršku osigurava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Za prvu godinu, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2027., odobreno je 43.150 eura.

Nastavite čitati

in MREŽA

Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot

Objavljeno

/

Napisao/la:

Djeca jašu konje uz pratnju odraslih na ograđenom prostoru okruženom šumom.
Foto: Ivana Vranješ

U sklopu projekta „Ostani zdrav“ udruga Don Kihot održala je u subotu radionicu za djecu s teškoćama u razvoju

Poslušaj članak

Tijekom radionice korisnici Centra za rehabilitaciju Silver u ugodnom su prirodnom okruženju učili kako četkati i hraniti konje iz ruke, o prehrani drugih životinja na imanju udruge, uz stručno vodstvo jahali su konje te uživali u tjelovježbi i igri.

Ovo je tek jedna od deset edukativnih radionica koje će se provoditi do kraja godine, a radionice će se nastaviti do završetka trogodišnjeg projekta, čija je vrijednost 59.060,19 eura, od čega 55.460,19 eura sufinancira Ministarstvo zdravstva. Hvalevrijedan projekt provodi udruga Don Kihot u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju Silver i Centrom za rehabilitaciju Zagreb.

Predsjednica udruge Don Kihot Marita Mučić pojasnila je da je projekt „Ostani zdrav“ usmjeren na poboljšanje psihosocijalnog i fizičkog zdravlja kroz terapiju pomoću konja. Projektom će biti obuhvaćeno 240 korisnika.

– Uz djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom u projekt ćemo uključiti ovisnike, mlade s poremećajem u ponašanju, djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, a zajedničko im je da boluju od kroničnih bolesti. Kroz projekt smo željeli pomoći skupinama koje imaju više teškoća – rekla je Mučić.

Projekt će se provoditi do kraja ove godine na imanju udruge na adresi Šimunovečka cesta, a iduće godine na novoj lokaciji Goričica, naselju u sustavu Grada Svetog Ivana Zeline.

Uz edukativne radionice i terapijsko jahanje u sklopu projekta preko web-stranica provodit će se kampanja „Čisti u glavi, ostanimo zdravi“, koja je namijenjena široj populaciji, te će se održati info-pultovi u udruzi Don Kihot, Centru za rehabilitaciju Silver i Centru za rehabilitaciju Zagreb.

– Ovakve projekte važno je sufinancirati jer nedostaje sadržaja za ranjive skupine društva. Oni doprinose socijalnoj inkluziji ovih skupina, a naš projekt ne provodi se u zatvorenom, nego u prirodi s konjima, što emocionalno pozitivno utječe na korisnike – zaključila je Mučić.

Među sudionicima radionice bio je 9-godišnji Andrej, koji je već jahao konja. Naglasio je kako je i ovaj put u tome uživao jer se osjećao ugodno i sigurno.

Martina Crnkić, majka 5-godišnje Arijane, ocijenila je da je radionica korisna za djecu s teškoćama u razvoju.

– Naša kćerka ima terapiju s psom u Centru Silver i dobro reagira na njega, pas kod nje ima smirujući učinak. Ovo je prvi susret s konjem – ispričala je majka Martina.

Terapiju pomoću konja pohvalila je Kristina Čalić, čiji sin Filip dva puta tjedno dolazi na jahanje.

– Filip ima Down sindrom, a jahanje je doprinijelo napretku, primjerice poboljšalo je motoriku – rekla je majka Kristina.

U pratnji majke Marine na jahanje dva puta tjedno dolazi i 14-godišnja Tara s poremećajem iz spektra autizma. Kod Tare jahanje doprinosi poboljšanju senzorike i emocionalnoj regulaciji.

Nastavite čitati

Civilno društvo

URIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dvije djevojčice stoje uz izložene dječje crteže i promotivni pano URIHO-a.
Foto: URIHO

U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u nedjelju je na Cvjetnom trgu održano središnje događanje koje je okupilo udruge osoba s invaliditetom i razne ustanove. Kroz različite sadržaje građani su mogli doživjeti pristupačnost i mobilnost iz perspektive osoba s invaliditetom i starijih osoba

Poslušaj članak

Program je započeo društveno-sportskom manifestacijom „Inkluzivna štafeta“ koju već tradicionalno organiziraju udruge osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Kretanjem u kolicima i s povezom na očima građani su mogli iskustiti s kojim se arhitektonskim preprekama svakodnevno u gradu susreću osobe s invaliditetom te su se mogli okušati u stolnom tenisu s proslavljenom paraolimpijkom Sandrom Paović i sudjelovati u međugeneracijskim aktivnostima.

URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavila se građanima trima aktivnostima: „Tiha tura kroz Zagreb – znakovi u pokretu“, „Grad svih građana“ i aktivnošću „Probaj drugačije“.

Dvije žene i djevojčica slikaju za stolom tijekom likovne radionice na otvorenom.
Foto: URIHO

– Kroz aktivnost „Grad svih građana“ se radi inkluzivni kolaž, a ideja je da promičemo ljepotu različitosti, da pokažemo važnost svačijeg doprinosa. Građani će bojama i oblicima izraziti svoju viziju inkluzivnog  grada. Njihove crteže ćemo ugraditi u kolaž. Druga aktivnost je „Probaj  drugačije“, a građani  mogu iskustiti kako se likovno izraziti s motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida. Želimo osvijestiti ljude  kako invaliditet ne znači da osobe ne mogu raditi bilo koju aktivnost. Mogu je raditi na drugačiji način koji ne predstavlja nešto loše – pojasnila je Iva Šušak, defektologinja u ustanovi URIHO.

Edukacijska rehabilitatorica Iva Baričević je istaknula kako se kroz aktivnost „Tiha tura kroz Zagreb – Znakovi u pokretu“ želi da građani iskuse promet i javni prostor iz pozicije gluhih i nagluhih osoba. Riječ je o interaktivnoj radionici hrvatskog znakovnog jezika u formi kratke šetnje kroz središte Zagreba.Tijekom kretanja sudionici različitih generacija uče osnovne znakove povezane s prostorom, prometom i svakodnevnom komunikacijom u javnom prostoru. Kroz zajedničko kretanje i učenje promovira se pješačenje kao dostupan oblik mobilnosti te hrvatski znakovni jezik kao alat za smanjenje komunikacijskih barijera i jačanje društvene uključenosti.

Djeca slikaju za stolom s bojama i kistovima, uz voditeljicu likovne radionice.
Foto: URIHO

Udruga slijepih Zagreb prezentirala je građanima pomagala i audio deskripciju. Riječ je o verbalnom opisu vizualnih elemenata u audiovizualnim sadržajima koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama praćenje radnje. Direktorica udruge slijepih Zagreb Latica Mirjanić je istaknula da zahvaljujući audiodeskripciji osobe s oštećenjem vida mogu uživati u predstavi ili sportskim događajima kao i videće osobe, jer im se prenose sve informacije o onome što drugi vide.

– Nažalost, audiodeskripcija nije uvijek dostupna.Udruga ima dobru suradnju s NK Dinamo i Hrvatskim nogometnim savezom koji nam omogućuju audio deskripciju za  nogometne utakmice. Imamo audio deskripciju za neke filmove, ali HRT nema audio deskripciju kao niti sva  kazališta – pojasnila je Mirjanić.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu