Poveži se s nama

In Metropola

70 GODINA TIFLOLOŠKOG Muzej koji je obogatio život osoba oštećena vida         

Objavljeno

/

Foto: Klaudija Klanjčić

Muzej je u 19. stoljeću idejno osmislio učitelj i tiflopedagog Vinko Bek, veliki borac za prava slijepih osoba                                                                                                                    

U godini jubileja i u 15. godini četvrtog stalnog postava, Tiflološki muzej u Zagrebu 12. prosinca je predstavio svoje dugogodišnje djelovanje i svečano otvorio izložbu ‘Iskoraci – 70 godina Tiflološkog muzeja’.

Tiflološki muzej osnovan je 1953. godine velikom zaslugom slijepog znanstvenika Franje Tonkovića i njegove supruge Danice, temeljem Rješenja Centralnog vijeća Saveza slijepih Jugoslavije od 20. lipnja 1953. godine. Inače, vođen humanom idejom uvažavanja različitosti, idejno ga je osmislio i postavio čvrste temelje u 19. stoljeću učitelj i tiflopedagog Vinko Bek, veliki borac za prava slijepih osoba, osnivač Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu te urednik prvih tifloloških časopisa. 

Ravnateljica Tiflološkog muzeja Nina Sivec na samom početku otvorenja izložbe posebno se zahvalila Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, koje ih desetljećima podupire u različitim projektima i programima te koje je financijski podržalo i omogućilo realizaciju ove izložbe, kao i njihovom predstavniku Ivici Poljičaku koji je došao na ovako važan događaj.

– Godinu na izmaku ispratit ćemo izložbom kojom predstavljamo naš muzej, koji je kroz svoje dugogodišnje postojanje u različitim vremenskim kontekstima uvijek zadržao proaktivnu ulogu, a sve kako bi unaprijedio i obogatio život osoba oštećena vida – rekla je Sivec.

Ujedno je nadodala da je Muzej kroz sve godine otvarao mnoge aktualne teme i na taj način pokušao utjecati na stavove društvene zajednice, promičući ideje jednakosti, uključenosti, suživota i protiv predrasuda.

Uglavnom, proaktivan i inovativan Tiflološki muzej je bio i ostao mjesto širokog repertoara, mjesto susreta mišljenja i razonode, kulture različitosti, koji stvara prilike za sve posjetitelje, osobito za osobe s invaliditetom. Jedan je od rijetkih specijalnih muzeja u Europi koji se bavi problematikom osoba s invaliditetom, posebno osoba oštećena vida, kao i svih drugih socijalno isključenih i obespravljenih skupina, a tijekom vremena se od muzeja snažnog karitativnog djelovanja preobrazio u muzej jednakih mogućnosti.

Nevenka Ćosić, jedna od autorica izložbe te viša kustosica Muzeja, zahvalila se svima koji su na bilo koji način doprinijeli otvaranju izložbe, kao i svih prethodnih. Predstavila je cjelokupnu izložbu, koja prikazuje raznolikost programskih aktivnosti muzeja tijekom 70 godina, od njegova osnutka i početaka sakupljanja predmeta za zbirke, jedinstvenog koncepta taktilne galerije, interaktivnih stalnih postava muzeja, do suvremenih muzeoloških pristupa koji su pridonijeli prepoznatljivosti i respektabilnosti Tiflološkog muzeja.

Izložbu je naposljetku svečano otvorio izaslanik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek – državni tajnik Ivica Poljičak, koji je istaknuo u svom obraćanju posjetiteljima kako se želi naglasiti uloga Muzeja u poticanju dijaloga, rušenju predrasuda te podržavanju kreativnosti među posjetiteljima. Također je dodao kako se upravo u tom izložbenom pregledu pokazalo da se iz Muzeja snažnog karitativnog djelovanja Tiflološki muzej razvio u ustanovu koja promiče ideje jednakosti i uključenosti za sve, bez obzira na njihovu socijalnu poziciju, oštećenje vida ili neki drugi oblik invaliditeta.

– Tijekom godina muzej je postao korektivnim mehanizmom u društvu, potičući nas da ispravimo negativne predrasude prema osobama s invaliditetom – rekao je Poljičak.

Ministarstvo kulture i medija već dugo godina snažno podržava program i rad Tiflološkog muzeja, budući se ističe svojom specifičnošću i uvelike svojom otvorenošću, uključivošću i pristupačnošću doprinosi različitim područjima edukacijske rehabilitacije te potiče raznolikost i održivost.

Autori izložbe su Nevenka Ćosić, Igor Maroević, Lucija Tomašić i Morana Vouk Nikolić. Muzeološku koncepciju potpisuje Željka Sušić.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

In Metropola

TIFLOLOŠKI MUZEJ Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje unutrašnjost muzeja ili galerije s ljudima koji gledaju umjetnička djela. Strop ima teksturu od drveta. Na stropu se nalaze različiti svjetlosni uređaji koji osvjetljavaju prostoriju. Na zidovima su umjetnička djela, uključujući okvirene slike i skulpture. Zidovi su bijeli.
Foto: Klaudija Klanjčić

Ovo je po drugi puta da su u Republici Hrvatskoj izložena djela Nadežde Petrović, a prva je izložba održana prije više od 110 godina, i to 1910. godine

U organizaciji Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ iz Čačka, Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke, Tiflološkog muzeja iz Zagreba i Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, svečano je u četvrtak, 22. veljače 2024., s početkom u 18 sati, u Tiflološkom muzeju u Zagrebu otvorena izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ uz gostujuću predstavu ‘Nenapisana pisma’ (monodrama, u kojoj se Nadežda obraća dragom prijatelju Ivanu Meštroviću), koja će biti otvorena do 22. ožujka 2024. godine.

Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Zagrebu, autorica Sarite Vujković i Dragane Božović, nastala je ‘kao poseban rezultat povezanosti i suradnje prilikom obilježavanja važnog jubileja, a to je 150. obljetnica rođenja velike srpske slikarice Nadežde Petrović. Ovaj jubilej, koji je omogućio da Nadeždu Petrović UNESCO uvrsti na popis osoba godine, započeo je značajnom izložbom ‘Modernost i nacija’, koju je priredio Narodni muzej Srbije i koja je povezala brojne muzeje ne samo iz Srbije, nego i iz regije, pružajući na taj način mogućnost predstavljanja ove značajne retrospektivne izložbe i izvan Srbije – u Galeriji Božidara Jakca u Kostanjevici na Krki i Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci.

Saznali smo da je u želji da se znamenita slikarica predstavi u duhu svojeg inovativnog, komunikativnog, produktivnog, humanitarnog i slobodarskog intelekta, izložba tijekom svojeg trajanja u svakoj instituciji imala specifične dodatno osmišljene i dopunjene sadržaje. Kao poseban rezultat ove ideje nastala je i izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Tiflološkome muzeju u Zagrebu, najprije osmišljena kao prateći program velike retrospektive koja je gostovala u Banja Luci, kako bi pokazala odlične primjere dobre prakse i dugogodišnje institucionalne suradnje između Tiflološkog muzeja u Zagrebu i Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku s Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke.

Izložba je obuhvatila zaseban dio posvećen slijepim i slabovidnim osobama, u okviru kojeg su posebno adaptirane i prilagođene taktilnim reprodukcijama četiri slike iz stalnog postava spomen-sobe Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku. Odabrana djela Bavarac sa šeširom (1900.), Prizrenka (1905.), More (1910.) i Gračanica (1913.) ujedno su i četiri slike koje na različite načine prikazuju razvojni opus Nadežde Petrović, i to Münchensko razdoblje (1898. –1903.), Srbijansko razdoblje (1903. – 1910.), Pariško razdoblje (1910. – 1912.) te Ratno razdoblje (1912. – 1915.).

Tekst je napisala Milkica Miletić, književnica iz Čačka, za scenu ga je adaptirala i režirala Nataša Radulović, a Nadeždu je igrala glumica Narodnog pozorišta Vanja Milačić, koja je uistinu osvojila publiku svojom izvedbom, iz koje je zračila čvrstina, snaga i hrabrost žene kakva je bila upravo Nadežda u svoje vrijeme u Srbiji i inozemstvu.

Tri spomenute ženske osobe predvode veliki ženski tim koji stoji iza ove predstave, a to su scenografkinja Marija Lukić, kostimografkinja Marta Čkonjević, zatim originalnu muziku potpisuje Ana Krstajić, dizajnerica je Ana Krbanjević i inspicijentica Sanja Mimica.

Suradnice na izložbi su Tena Bakšaj i Katarina Simeunović. Grafičko oblikovanje, izvedbu prilagodbe i likovni postav, kao i dizajn plakata i pozivnice, potpisuje Nemanja Mićević, dok se za tehnički postav pobrinuo Mladen Šukalo.

Na inicijativu Sarite Vujković – direktorice Muzeja savremene umjetnosti iz Banja Luke, Tiflološki muzej – Željka Bosnar Salihagić i Nina Sivec prilagodile su za populaciju osoba oštećena vida četiri originalne Nadeždine slike iz četiri razdoblja njezina stvaralaštva te osmislile dvanaest taktilnih prikaza pomoću kojih je vizualna umjetnost slikarice prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama kroz taktilne prikaze, Brailleovo pismo, uvećani tisak, zvučne opise, a predstava ‘Nenapisana pisma’ audiodeskripcijom. Za tekstove na brajici i zvučne opise nadležne su Katarina Simeunović i Dragana Božović.

Izložbu je podržao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Iako je bilo najavljeno da će izložbu otvoriti Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, to je na kraju učinio njegov zamjenik Boris Milošević, koji je ujedno i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Zagrebu.

Prije samog čina svečanog otvorenja u prostoru Tiflološkog muzeja posjetioci su imali priliku pogledati i poslušati monodramu ‘Nenapisana pisma’, koja je inspirirana likom i djelom Nadežde Petrović, njenim emotivnim i umjetničkim nedoumicama te prijateljskom odnosu s velikim hrvatskim umjetnikom Ivanom Meštrovićem.

I upravo spoj hrvatske i srpske kulture u isto vrijeme u istom mjestu došli su na svoje, uz prisjećanje na Nadeždine riječi: ‘Umjetnički pogledi moraju biti širokih, prostranijih granica nego što je njihova paleta.’ I upravo su njihova velika djela svjetske razine nadmašila sve granice i dovela cijeli svijet nama, da osjetimo dašak povijesti u ovom sadašnjem vremenu, koje kao da se uopće nije izmijenilo u nekim segmentima. Snaga njihovih djela i svojevremena hrabrost u suprotstavljanju nametnutim životnim pravilima doveli su ih do ispunjavanja njih samih i plodova svjetskih razina. 

U nakladi je izašlo 200 primjeraka kataloga, koje su posjetioci mogli uzeti nakon održane monodrame i svečanog otvorenja izložbe.

Nastavi čitati

In Metropola

Žensko nasljeđe – Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje stubište osvijetljeno plavim svjetlom s bijelim zastorima koji prekrivaju prozor na vrhu. Na zastorima se vidi sjena osobe. Stubište je obasjano plavim svjetlima duž zidova, stvarajući mračnu i dramatičnu atmosferu. Iznad zastora nalazi se umjetničko djelo.
Foto: Etnografski muzej u Zagrebu

Centar za ženske studije, u partnerstvu s Etnografskim muzejem u Zagrebu, poziva sve zainteresirane na prijavu za sudjelovanje u II. radioničkom ciklusu projekta pod nazivom ‘Žensko nasljeđe – Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice’

Ovaj projekt se izravno nadovezuje na aktualnu izložbu ‘Intimni prostori svakodnevice’ Etnografskog muzeja u Zagrebu. Cilj mu je povećati opseg javno dostupnih i kvalitetnih sadržaja u kulturi namijenjenih građanstvu, a sadržajno pak otvara pitanja odnosa prema prostoru, opreci intimnog i javnog te socijalnog odnosa spram transgeneracijskog nasljeđa s posebnim fokusom na žensko nasljeđe i predaju kroz umjetničke prakse.

Sudionici i sudionice ovim se pozivom prijavljuju za drugi radionički ciklus u sklopu ovog projekta, a čiji je fokus na vizualnim umjetnostima te će ga voditi renomirane umjetnice i autorice Hana Lukas Midžić i Ivana Ognjanovac.

Sudjelovanje u programu je javno dostupno te za krajnje korisnike/ce potpuno besplatno.

Radionice će se održavati subotama od 2. do 23. ožujka 2024., od 11 do 13 sati, a radionički će se ciklus temeljiti na umijeću izrade zidnjaka, dok prethodno vezilačko znanje nije uvjet pohađanja programa.

Prijavu koja se sastoji od osnovnih/osobnih podataka treba dostaviti na email: edukacija@emz.hr.

Broj sudionika/ca je ograničen, a rok za prijavu je 29. veljače 2024. godine.

Projekt je financiran kroz Posebni javni poziv za financiranje programa kulture i umjetnosti u zajednici Grada Zagreba.

Nastavi čitati

In Metropola

Zagrepčanima s invaliditetom stiže 50 eura uskrsnice

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje skupinu ljudi koji stoje iza plavog stola s mikrofonima. Lica su im zamagljena. Na stolu je postavljeno nekoliko mikrofona različitih medijskih kuća. Pozadina sadrži logotip i tekst “GRAD ZAGREB”.
Foto: snimka zaslona

Gradonačelnik je najavio povećanje uskrsnice s 26,54 eura na 50 eura, a nju će dobiti osobe s invaliditetom, odnosno korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu i korisnici osobne invalidnine

Politika i strategija Grada Zagreba usmjerena je na građane koji su u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a to su prije svega jednoroditeljske obitelji, osobe ovisne o socijalnoj pomoći, nezaposlene osobe, samačka kućanstva, umirovljenici, beskućnici, djeca iz obitelji slabijeg imovinskog statusa i osobe s invaliditetom, kazao je to gradonačelnik Tomašević u utorak, 20. veljače 2024. godine na obilježavanju 20 godina djelovanja Ustanove Dobri dom Grada Zagreba i redovnoj konferenciji za medije.

Kazao je kako će odluku o socijalnoj skrbi ove godine još jednom mijenjati kako bi proširili i broj korisnika i broj socijalnih usluga za najugroženije građane. Odluka trenutno obuhvaća 90.000 građana Zagreba kroz koju pružaju različite oblike pomoći i za tu odluku godišnje odvajaju 28 milijuna eura, što je jednako gradskom proračunu Zaprešića.

Gradonačelnik je ovom prilikom najavio povećanje uskrsnice s 26,54 eura na 50 eura, a nju će dobiti osobe s invaliditetom, odnosno korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu i korisnici osobne invalidnine i njih ima preko 18 tisuća.

Zatim će uskrsnicu dobiti umirovljenici s niskim primanjima, njih oko 4600, dalje dolaze korisnici nacionalne naknade za starije osobe, njih ima 200 i na kraju uskrsnicu će dobiti i branitelji koji su korisnici zajamčene minimalne naknade ili naknade za nezaposlenost i njih ima 328.

Ukupno će uskrsnicu i božićnicu od Grada Zagreba dobiti 23.328 korisnika koji to pravo ostvaruju na temelju Odluke o socijalnoj skrbi.

Za uskrsnice će Grad iz proračuna izdvojiti milijun i 166 tisuća eura.

Nastavi čitati

U trendu