Poveži se s nama

EU kutak

ZOVKO Moramo intenzivnije surađivati s Trumpovom administracijom

Objavljeno

/

Žena stoji za drvenim pultom s mikrofonima, između zastava Sjedinjenih Američkih Država (lijevo) i Europske unije (desno). Nasmiješena je i odjevena u tamno odijelo s bijelom bluzom. Iza nje je drveni panel s dekorativnim detaljima, a na lijevoj strani vidljiv je znak "EXIT".
Foto: EPP

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko sudjelovala je u razmjeni mišljenja s povjerenicom za proširenje Martom Kos

Tijekom rasprave, Zovko je naglasila potrebu za razumijevanjem složenosti Bosne i Hercegovine, ističući kako se ove godine obilježava 30. obljetnica Daytonskog-pariškog mirovnog sporazuma.

Zovko je dodala kako bi se Europska unija trebala više posvetiti energetskim i sigurnosnim pitanjima u zemlji, posebno u kontekstu izgradnje Južne plinske interkonekcije. Upozorila je kako nedavni slučaj stranog uplitanja od strane odlazeće američke administracije i vršenja pritisaka na predstavnike parlamenta Federacije BiH da izglasaju zakon koji ide protiv interesa energetske sigurnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine izaziva zabrinutost.

Zovko je potom pitala povjerenicu Kos o tome na koji način će se Europska unija posvetiti ovom pitanju i što će učiniti kako bi se zaštitio suverenitet Bosne i Hercegovine. Jednako tako, istaknula je kako je suradnja s administracijom izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa od iznimne važnosti za očuvanje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

Podsjetimo, Zovko se u svom parlamentarnom radu aktivno zalaže za zaštitu interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Snažna je zagovornica reforme Izbornog zakona u skladu s presudama Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava te osiguranja ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda i ostalih.

Izvor: EPP

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Zagreb uskoro domaćin europskog festivala novinarstva

Objavljeno

/

By

Vizualni plakat za Europski festival novinarstva i medijske pismenosti "VOICES". Dizajn prikazuje narančasto-plavu omotnicu s bijelom oznakom, pričvršćenom konopcem, na kojoj je naziv festivala. Na vrhu su datum i lokacija događaja: 27. veljače – 1. ožujka 2025., Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb.

Cilj Europskog festivala novinarstva – Voices, čijem će drugom izdanju Zagreb uskoro biti domaćin, bit će jačanje javnih medija i medijske pismenosti, vitalnih elemenata u borbi protiv dezinformacija, najavili su u ponedjeljak organizatori u Kući Europe u Zagrebu

Voices je ‘prvi pokušaj europskog festivala novinarstva i medijske pismenosti’, koji imaju ključnu ulogu u suzbijanju propagande i dezinformacija, objasnio je koordinator Festivala Giovanni Melogli.

Cilj je Festivala ostvariti direktan odnos s javnošću i ‘ukazati na važnost javnih medija, čija je srž informirati, obrazovati i zabaviti svakoga i svagdje’, rekao je Thomas Bergmann iz Europske radiodifuzne unije (EBU), jednog od organizatora.  

– Svjedoci smo da vlade i političari pokušavaju potkopavati nezavisnost javnih medija, stoga treba izaći van i pokazati važnost javnih medija te imati direktan kontakt s ljudima – upozorava Bergmann.

Drugo izdanje Festivala održava se u Zagrebu, ‘baš u ovom dijelu Europe i baš u ovo vrijeme, što je izuzetno važno’ jer Europska komisija izražava zabrinutost zbog razine medijske pismenosti u Hrvatskoj, rekla je Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara.

– Ovo je i važna platforma da se upoznaju mediji iz čitave Europe koji vode zajedničke borbe.

Maja Ljubić Kutnjak iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj naglasila je da građani moraju dobiti točne i relevantne informacije jer nove platforme bujaju i moraju biti pod nadzorom.

Stoga događaj ima snažnu ‘moralnu podršku’ Europskog parlamenta i pod njegovim je visokim pokroviteljstvom.

Teme kojima će se festival baviti su medijska pismenost, budućnost lokalnih medija, sigurnost novinarki i novinara, kao i inovativni formati novinarstva.

– To je pravi festival – rekla je Iva Nenadić iz Centra za pluralizam i slobodu medija, jer mu je format uključiv i prilika je javnosti da ‘preispita svoj odnos s informacijama danas’. Predviđeni su brojni paneli, radionice, izložbe, predavanja, kao i zabavni sadržaj.

Voices je prvi put održan 2024. u Firenci u Italiji gdje se okupilo više od 1300 sudionika. Svečano će biti otvoren 27. veljače, a službeni dio festivala trajat će od 28. veljače do 1. ožujka u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovanje na festivalu je besplatno.

Nastavi čitati

EU kutak

Konstituirajuće sjednice novih stalnih radnih tijela Europskog parlamenta

Objavljeno

/

Na slici je prikazana unutrašnjost Europskog parlamenta s velikom količinom zastupnika koji sjede za svojim stolovima raspoređenim u polukružnim redovima. U sredini se nalazi govornica, a iznad nje zastava Europske unije. Sala je moderna i prostrana, a atmosfera je formalna.
Foto: EU/Fred Marvaux

Odbor za sigurnost i obranu (SEDE), koji je na plenarnoj sjednici u prosincu dobio status punopravnog stalnog radnog tijela Parlamenta, održao je konstituirajuću sjednicu na kojoj je za predsjednicu jednoglasno izabrana zastupnica Marie-Agnes Strack-Zimmermann (Renew, Njemačka)

Ona je poručila kako će Odbor biti ‘snažno nadzorno tijelo i pokretačka snaga u području europske sigurnosne i obrambene politike. Naše zajedničko djelovanje odredit će hoće li Europa biti spremna za sadašnje i buduće prijetnje te možemo li ozbiljno shvatiti svoju odgovornost za vlastitu obranu. Europski parlament i novi stalni Odbor u potpunosti će podupirati Ukrajinu, ne samo dokle god to bude potrebno, nego koliko god to bude potrebno, te će poticati razvoj europskih obrambenih sposobnosti’.

Zastupnici su također izabrali potpredsjednike Odbora: Christophea Gomarta (EPP, Francuska), Mihaija Tudosea (S&D, Rumunjska), Alberica Gambina (ECR, Italija) i Riha Terrasa (EPP, Estonija)

Odbor za sigurnost i obranu dobio je status stalnog radnog tijela na plenarnoj sjednici u prosincu 2024., zajedno s Odborom za javno zdravlje (SANT) koji je konstituirajuću sjednicu održao u srijedu u 9 sati.

Zastupnici su također odlučili osnovati dva posebna odbora: za stambenu krizu (HOUS) i za europski štit za zaštitu demokracije čiji će mandat trajati 12 mjeseci. Promjene su dio paketa prijedloga predsjednice Parlamenta Roberte Metsole i čelnika klubova zastupnika za rješavanje trenutačnih izazova u Europi.

Posebni odbor za stambenu krizu sastat će se prvi put u četvrtak u 11:30 kako bi izabrao svoje vodstvo. Prema Poslovniku, novo tijelo će, među ostalim, evidentirati trenutačne stambene potrebe u različitim područjima i skupinama stanovništva te analizirati postojeće stambene politike i financijska sredstva Unije namijenjena održivom i priuštivom stanovanju, s ciljem iznošenja preporuka za izradu i buduću provedbu europskog plana za priuštivo stanovanje i europske strategije za stanogradnju koje će predstaviti Komisija.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

Svečana sjednica EP-a povodom sjećanja na holokaust

Objavljeno

/

Crno-bijela fotografija prikazuje niz geometrijskih betonskih blokova različitih visina koji čine spomenik. Površina blokova je gruba, a među njima se stvaraju sjenke koje naglašavaju kontraste i dubinu.
Foto: Pixabay

U tjednu u kojem se obilježava Međunarodni dan sjećanja na holokaust, Europski parlament održat će prigodnu sjednicu u Bruxellesu

Sjednicu će u srijedu, 29. siječnja, u podne otvoriti predsjednica Parlamenta Roberta Metsola, a zastupnicima će se obratiti Corrie Hermann, kćerka mađarskog violončelista i skladatelja Pála Hermanna koji je stradao u holokaustu.

U vijećnici će biti upriličena i glazbena izvedba na Hermannovom violončelu. Izravan prijenos iz Bruxellesa možete pratiti ovdje.

Pál Hermann rođen je 27. ožujka 1902. u Budimpešti. Bio je student Béle Bartóka i smatrao se jednim od najboljih violončelista svojeg doba. Preselio se u Berlin 1920-ih te je održavao koncerte diljem Europe na svom Gagliano violončelu.

Godine 1933. pobjegao je u Belgiju te potom Francusku gdje je i uhićen 1944. u Toulouseu. Tijekom prijevoza do logora uspio je iz vlaka baciti poruku u kojoj moli da se njegov instrument spasi od nacista. Poruka je pronađena i molba je došla do njegova prijatelja koji je Hermannov Gagliano zamijenio manjim instrumentom i tako spasio originalni violončelo.

Hermanna su ubili nacisti u logoru na Baltiku 1944. godine. Njegovo violončelo ponovno je otkriveno 80 godina kasnije. O svom ocu na svečanoj sjednici u Bruxellesu govorit će 92-godišnja Corrie (Cornelia) Hermann.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

U trendu