U užem središtu Zagreba u svibnju će se otvoriti Muzej povijesti videoigara, u kojemu će se predstaviti više od tri tisuće izložaka koji svjedoče o evoluciji videoigara i gaming kulture od šezdesetih do ranih dvijetisućitih godina
Muzej povijesti videoigara, koji će biti smješten na tri kata i više od 800 četvornih metara na lokaciji koja će biti objavljena naknadno, predstavit će kolekciju prikupljanu skoro tri desetljeća, s nekima od najrjeđih i povijesno najznačajnijih eksponata iz povijesti videoigara.
Uz pojedine izloške, koji su gaming dragulji rijetko prisutni u javnosti, Muzej će imati i interaktivne sadržaje koji će omogućiti da se osjeti prošlost uživo, ističe se u najavi.
Kako se dodaje, ulaganje u taj jedinstveni muzejski projekt u regiji veće je od dva milijuna eura, a osnivač je Damir Šlogar, pionir i autoritet međunarodnog ranga u svijetu videoigara.
Više od polovice svog staža stvarao je u središtima industrije, u Kanadi i SAD-u, radio je na više od 150 naslova, među kojima su globalno popularni serijali Shrek, Barbie, Battlefield i My Singing Monsters.
Ovim projektom u svom rodnom gradu ne želi samo prikazati evoluciju videoigara, već i njezin utjecaj na tehnologiju i pop kulturu. Iako Zagreb i Hrvatska značajno sudjeluju u gaming industriji, domaća vidljivost tog sve značajnijeg sektora u svijetu, to nije odražavala.
“Videoigre su sastavni dio mog života, a kroz ovaj muzej želim podijeliti tu strast sa svijetom, posebno s mlađim generacijama koje možda nisu iskusile čaroliju ranih dana videoigara”, rekao je Šlogar.
Šlogar je u industriji videoigara duže od 40 godina. Vlasnik je jedne od najvećih svjetskih privatnih zbirki videoigara, prvih računala, igraćih konzola, arkada, umjetničkih djela i rijetkih memorabilija.
Dio stalnog postava bit će i bogata zbirka izvornih arkada, poput legendarnog Computer Spacea i PONG-a, zajedno s najvećom svjetskom zbirkom računalnih igara 20. stoljeća.
U Muzeju se planiraju i posebna događanja, gostujuća predavanja i susreti s najutjecajnijim osobama iz ovog svijeta, kao i posebne tematske izložbe te iznenađenja, poput prikaza tehnologije nove generacije.
Izložba otvara prostor za promišljanje odnosa između ljudske intuicije, tradicijskog stvaralaštva i suvremenih algoritamskih procesa
Centar za kulturu Trešnjevka najavljuje izložbu ‘Umjetna inteligencija danas – prisutnost nevidljivog’ umjetnika Edite i Tomice Golubana, koja će se održati u galeriji Modulor od 21. do 30. travnja 2026. godine. Izložba se bavi jednim od ključnih pitanja suvremenog trenutka – odnosom umjetne inteligencije i ljudske kreativnosti. Svečano otvorenje izložbe bit će u utorak, 21. travnja u 18 sati u galeriji Modulor (Park Stara Trešnjevka 1).
Izložba otvara prostor za promišljanje odnosa između ljudske intuicije, tradicijskog stvaralaštva i suvremenih algoritamskih procesa, usmjeravajući pažnju na transformacije koje oblikuju suvremeno razumijevanje slike, geste i autorstva. U središtu interesa nije tehnologija kao alat, već način na koji ona mijenja sam proces stvaranja i percepcije umjetničkog djela.
– Živimo u vremenu prijelaza u kojem se granice između ljudske intuicije i algoritamske logike postupno otvaraju. Umjetna inteligencija više nije projekcija budućnosti, nego partner u procesu stvaranja. U tom susretu linija postaje zapis dijaloga između geste i koda, dok pogreška, slučaj i intuicija dobivaju novu vrijednost, a minimalizam otkriva koncentriranu prisutnost. Radovi tako ne prikazuju tehnologiju, nego bilježe proces nastajanja odnosa između čovjeka i stroja – ističu autori.
Polazeći od tog odnosa, izložba istražuje kako se u suvremenoj umjetničkoj praksi brišu granice između analognih i digitalnih postupaka, između ručnog rada i algoritamske generacije. Poseban naglasak stavljen je na procesualnost – na trenutke nastajanja, pogreške i transformacije koji oblikuju konačni vizualni rezultat.
Radovi Edite i Tomice Golubana istovremeno uspostavljaju dijalog s tradicijskom kulturom, materijalnošću i taktilnošću slike, čime se suvremeni tehnološki postupci ne suprotstavljaju nasljeđu, već ga reinterpretiraju. U tom spoju figurativnog i apstraktnog, kontroliranog i slučajnog, otvara se prostor u kojem se umjetnički čin promatra kao kontinuirani proces pregovaranja.
Izložba tako propituje može li i u kojem obliku tradicijska kultura zadržati svoju ulogu u suvremenom društvu, kao i na koji način umjetna inteligencija sudjeluje u redefiniranju pojma kreativnosti. Umjesto konačnih odgovora, posjetiteljima nudi prostor susreta, napetosti i mogućnosti, u kojem se značenja ne zaključuju, nego grade kroz iskustvo.
Njihov zajednički projekt osmišljen je kao intimni duo posvećen jazz standardima, a karakterizira ga suptilna improvizacija, izražen glazbeni dijalog i profinjena interpretacija
Centar za kulturu Trešnjevka poziva sve ljubitelje jazza i kvalitetne glazbe na koncert ‘The Great American Songbook’, koji će se održati u petak, 17. travnja u 19 sati u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1). Ulaz na koncert je slobodan.
Program donosi izbor iz bogate riznice američke glazbene baštine poznate pod nazivom ‘The Great American Songbook’ – neformalnog kanona jazz standarda i skladbi iz mjuzikala nastalih između 1920-ih i 1950-ih godina. Riječ je o bezvremenskim melodijama koje su oblikovale glazbenu kulturu 20. stoljeća, a vezane su uz Broadway, hollywoodske mjuzikle i Tin Pan Alley.
Na koncertu će publika imati priliku čuti interpretacije nadahnute opusima autora poput Georgea i Ire Gershwina, Colea Portera, Irvinga Berlina i Jeromea Kerna, kao i tandema Rodgers i Hart / Hammerstein te Harolda Arlena i Johnnyja Mercera, čije su skladbe obilježile ovaj kanon i ostale trajno prisutne na svjetskim pozornicama.
Koncert izvodi međunarodno afirmirana vokalistica Lucrecia Aragón, u pratnji pijanista Petra Ćulibrka. Njihov zajednički projekt osmišljen je kao intimni duo posvećen jazz standardima, a karakterizira ga suptilna improvizacija, izražen glazbeni dijalog i profinjena interpretacija.
Lucrecia Aragón je vokalistica, autorica i pedagoginja s više od 20 godina međunarodne karijere, koja je nastupala u gradovima poput Londona, New Yorka i Abu Dhabija. Njezin glazbeni izričaj ukorijenjen je u jazzu, uz utjecaje brazilske glazbe, tanga i latinoameričkog repertoara, a izvodi na više jezika, donoseći snažan emocionalni izraz.
Petar Ćulibrk, pijanist i skladatelj, surađivao je s brojnim istaknutim hrvatskim jazz glazbenicima te s Jazz orkestrom HRT-a, a dobitnik je nagrade Porin 2025. za najbolju jazz skladbu.
Koncert ‘The Great American Songbook’ donosi večer posvećenu eleganciji, emociji i bezvremenskom zvuku jazza, u interpretaciji dvoje vrhunskih glazbenika.
Članovi udruge, okupljajući se kroz glazbu, promiču sve one vrijednosti za koje se njihov predsjednik godinama zalagao
Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba) 14. travnja s početkom u 18 h, u Centru za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1) organizira tradicionalni koncert pod nazivom ‘Devet suza za Zlatka Bočkala’. Ovaj koncertni spektakl održava se u znak sjećanja na prerano preminulog predsjednika UIR-a Zlatka Bočkala koji je ostavio neizbrisiv trag u Udruzi invalida rada Zagreba.
Kako bi pokazali da njegovo djelo još uvijek živi, te da nasljeduju baštinu koju je ovaj veliki čovjek ostavio, članovi udruge, okupljajući se kroz glazbu, promiču sve one vrijednosti za koje se njihov predsjednik godinama zalagao – poštovanje i brigu za druge.
Koncert će biti organiziran u sklopu trogodišnjeg programa ‘ARTuriranje’, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Hrvatskog društva skladatelja. Ovaj hvalevrijedan događaj održat će se uz financijsku potporu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Svojim izvedbama ovaj događaj će obogatiti, i Bočkala pjesmom od zaborava oteti, amaterski glazbeni sastavi kao što su Pjevačko društvo Novi Zagreb, Pjevački mješoviti zbor „Bosana“, zavičajno društvo Sinac – Zagreb i Pjevački zbor UIR Zagreba.
Događaj će voditi Ana Tomašković, urednica i voditeljica HRT-ove emisije ‘Normalan život’ kroz koju već dugih 27 godina ukazuje na potrebe i probleme osoba s invaliditetom boreći se tako za njihovo bolje sutra.
Predsjednica UIR Zagreba biranim je riječima govorila o Bočkalu koji je kroz glazbu spajao ljude i promicao zajedništvo, naglasivši kako je ovaj događaj više od samog koncerta.
– Zlatko Bočkal bio je osoba koja je svojim predanim radom, mudrošću i empatijom oblikovala UIR Zagreba i živote svih nas koji smo ga poznavali. Njegova ljubav prema glazbi bila je više od hobija, bila je način povezivanja ljudi, način izražavanja zajedništva i radosti. Ovaj koncert nije samo glazbeni događaj, on je naša trajna uspomena na Zlatka, izraz zahvalnosti i potvrda vrijednosti koje je živio i ostavio nam u naslijeđe – istaknula je predsjednica UIR Zagreba, Nada Vorkapić.
Ovim koncertom Zlatka Bočkala otet će se od zaborava i još jednom podsjetiti na prave vrijednosti za koje se zalagao, a koje bismo svi mi trebali nasljedovati – briga za druge, poštovanje i zajedništvo, nebitno bili osoba s invaliditetom ili ne.
Inače, prema statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 31. prosinca 2025. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je 81.311 registriranih invalida rada, od kojih 16,06 % (13.056) u Gradu Zagrebu i 7,75 % (6.298) u Zagrebačkoj županiji. UIR Zagreba je na dan 31. prosinca 2025. godine imao 6.232 registrirana člana, odnosno 32,00 % ukupnog broja invalida rada registriranih na području grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Ovi podatci govore jedno – i danas nam je potreban netko u Gradu Zagrebu tko će osobama s invaliditetom pokazati poštovanje i ljudskost te vratiti osmjeh na lice. Kako bi se to ostvarilo trebamo svi učiti na primjeru Zlatka Bočkala.
Dođite i vi sutra u Centar za kulturu trešnjevka i budite dio ove tople glazbene priče. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
KulturaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana