Poveži se s nama

In Metropola

POVIJEST PARAPLIVANJA Otvorena izložba ‘Osam staza skrivenog okvira’

Objavljeno

/

Foto: HPO

Posebnost ove izložbe leži u tome što je ista napravljena audiodeskripcijom tekstova na hrvatskom i engleskom jeziku te opisom triju predmeta prilagođena slijepim i slabovidnim osobama

Jučer je u prostorijama Francuskog instituta u Zagrebu službeno otvorena izložba pod nazivom ‘Osam staza skrivenog okvira’. Ova izložba otvorena je u suradnji Hrvatskog paraplivačkog saveza i Hrvatskog paraolimpijskog odbora, a zaineresirani će ju moći vidjeti za vrijeme održavanja Paraolimpijskih igara u Parizu, do 8. rujna.

Ideja ovog projekta bila je prikazati slavnu povijest hrvatskog paraplivanja – od njegovih početaka do danas. Ovaj projekt u djelo su provele Martina Vargek i legenda hrvatskog paraplivanja Ana Sršen.

Izložbi su prisustvovali brojni poznati gosti, a između ostalih tu su bili i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Kristina Singer, državni tajnik Ministarstva kulture te izaslanik ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Krešimir Partl, ali i mnogi drugi zaljubljenici u hrvatsko paraplivanje.

Posebnost ove izložbe leži u tome što je ista napravljena audiodeskripcijom tekstova na hrvatskom i engleskom jeziku te opisom triju predmeta prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. U suradnji s Hrvatskim savezom slijepih tiskan je i katalog izložbe na Brailleovu pismu i uvećanom crnom tisku. Ovom prilikom tiskan je i deplijan izložbe na francuskom jeziku.

Izložbu je otvorila ravnateljica Francuskog instituta u Hrvatskoj Estelle Halimi Dagron, kazavši kako su ovo prve paraolimpijske igre koje se održavaju u Francuskoj te kako joj je izuzetno drago što će Francuska ima tu čast. Istaknula je kako su paraolimpijske igre san svakog parasportaša.  Dagron je također poželjela sreću svim hrvatskim paraolimpijcima na Paraolimpijskim igrama.

Nakon uvodnog govora ravnateljice riječ je dobio i veleposlanik Francuske Republike u Hrvatskoj Fabien Fieschi, koji je kazao da Paraolimpijske igre čine parasportaše i njihov uspjeh vidljivima te dodao kako se nada da će, s obzirom na to da su oči cijeloga svijeta uprte u događanje u Parizu, pomoći pri boljoj inkluzivnosti osoba s invaliditetom u društvo. Fiesch je isto tako poželio puno uspjeha Hrvatskim paraolimpijcima u Parizu.

Prije samog otvaranja izložbe prisutnima se obratila ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Bilić.

– Veliko mi je zadovoljstvo što izložbu ‘Osam staza skrivenog okvira’ možemo otvoriti ovdje u Francuskom institutu u Hrvatskoj. S obzirom na Paraolimpijsku godinu mi smo u svojoj izložbi o povijesti paraplivanja, fokus stavili na Hrvatske paraolimpijce Dina Sinovčića, Emmu Mečić i Paulu Novinu, koji će Hrvatsku predstavljati u Parizu. Smatram kako Martini i Ani neće biti problem da ažuriraju ovu izložbu kako bi ona i dalje bila motivacija i inspiracija i roditeljima i djeci da se bave, ne samo plivanjem, nego sportom općenito.

– Zahvalila bih se Ministarstvu kulture i medija koji nam pomažu u svim našim projektnim aktivnostima, a posebno bi izdvojila projekt stalnog postava. Hvala i Gradu Zagrebu koji nam također pruža bezuvjetnu podršku kada nam je god potrebna neka pomoć, ali i Hrvatskom paraolimpijskom odboru i Hrvatskom paraplivačkom savezu koji nam također puno pomažu pri realizaciji projekta stalnog postava- istaknula je Bilić.

Ovu izložbu nije propustio ni pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić.

– Paraplivanje je sport u kojem imamo predstavnike od samih početaka paraolimpijskih igara. Za sada imamo četiri medalje s paraolimpijskih igara iz paraplivanja Mihovila Španje. Nemojmo zaboraviti da kada govorimo o osobama s invaliditetom, ne govorimo samo o zdravstvu nego i o kulturi i sportu. Upravo zato je hvalevrijedna ova izložba koja nas uvodi u ovih osam staza skrivenog okvira u kojima naši paraplivači ostvaruju zavidne rezultate – kazao je Jurišić.

Izložbu je otvorila njezina autorica Martina Vargek.

– Izložba ima pet cjelina koji govore o povijesti i uspjesima hrvatskog paraplivanja, dok sam naziv ‘Osam staza skrivenog okvira’ predstavlja olimpijski bazen koji ima osam staza, 25 metara širine, 50 metara dužine. Riječ okvir predstavlja okvir bazena, dok smo riječ skrivenog stavili jer mislimo da bi se paraplivanje kao i parasport općenito, trebao biti bolje popraćeno u medijima – istaknula je Vargek te dodala kako smatra da će Dino, Emma i Paula dati sve od sebe te da će se iz Pariza vratiti s medaljama.

Ovih pet cjelina daje posjetitelju uvid u bitne značajke paraplivanja, kao što i prikazuje uspješnu povijest hrvatskog paraplivanja od samih početaka do danas.

 U prvoj cjelini prikazuje se razvoj parasporta i paraplivanja u Hrvatskoj tijekom povijesnog razvoja Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog paraplivačkog saveza.

U drugoj cjelini prezentirani su prema redoslijedu osvojenih medalja na paraolimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima – Roko Mikelin Opara, Ana Sršen, Mihovil Španja, Kristijan Vincetić, Dino Sinovčić, Sanja Milojević, Ante Rađa i Emma Mečić.

Također, u drugoj cjelini predstavljeni su i paraplivači koji brane hrvatske boje na paraolimpijskim igrama, a to su Emma Mečić, Dino Sinovčić i Paula Novina.

Treća cjelina prikazuje discipline u paraplivanju i sportske klase, a četvrta disciplina odnosi se na povijesni razvoj i pregled osvojenih medalja na paraolimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima.

Posljednji dio izložbe, pod nazivom ‘Ispred okvira’, prikazuje razgovore s paraplivačicama koje su osvojile medalje na velikim natjecanjima Emmom Mečić i Anom Sršen te paraplivačima Rokom Mikelinom Oparom, Dino Sinovčićem, Mihovilom Španjom i Kristijanom Vincetićem.

Izložbi su prisustvovali i štićenici Udruge slijepih Grada Zagreba koji su ovom prilikom, zahvaljujući prilagođenih materijala na Brailleovom pismu, saznali sve što ih je ikada zanimalo o hrvatskom paraplivanju.

Zainteresirani građani izložbu mogu doći vidjeti od utorka do petka između 12 i 19 sati, te subotom između 10 i 14 sati u Francuskom institutu u Zagrebu (Preradovićeva ulica 5).

In Metropola

TIFLOLOŠKI MUZEJ Svečano otvorena izložba ‘Taktilografija’

Objavljeno

/

Tri žene stoje u galerijskom prostoru ispred zida s izložbenim plakatom i opisom projekta. Na stolu ispred njih nalaze se knjige s reljefnim slovima (brajicom). Iza njih na zidu su postavljene crno-bijele fotografije lica. Žena s lijeve strane nosi crnu jaknu i naočale, žena u sredini ima svijetložutu majicu i osmijeh na licu, dok žena s desne strane nosi crni sako i ogrlicu. Prostorija ima drveni pod i bijele zidove s umjetničkim radovima.
Foto: Klaudija Klanjčić

Tiflološki muzej u Zagrebu svečano je otvorio 7. veljače 2025. izložbu učenika Fotografskog odjela Škole primijenjene umjetnosti i dizajna (ŠPUD) u Zagrebu, pod nazivom ‘Taktilografija’ s fotografijama prilagođenim slijepim i slabovidnim osobama

Poslušaj članak

Kustosica izložbe i autorica teksta je Magda Karavanić, mentori učenicima su Aleksandra Saška Mutić i Vojin Perić, dok su za koordinaciju projekta i izložbe odgovorni Aleksandra Saška Mutić i Nina Sivec.

Pojašnjeno je da su učenici, suočeni s izazovom kako fotografiju učiniti dostupnom slijepim i slabovidnim osobama, u suradnji s Vojinom Perićem – ravnateljem Kazališta slijepih i slabovidnih ‘Novi život’ i Tiflološkog muzeja, istražili nove dimenzije percepcije kroz taktilne rekonstrukcije fotografija.

Karavanić je ukazala na nužnost inkluzivnog pristupa, koji je i jedan od prioriteta Tiflološkog muzeja.

– Kroz svoje izložbe, ali i ostale programe, muzej nastoji prilagoditi svoje sadržaje i na taj način komunicirati sa svim vrstama posjetitelja. Posjetitelji s invaliditetom ovdje su ravnopravno uključeni u konzumaciju svih sadržaja. S tim na umu, i u skladu sa svojim poslanjem, Tiflološki muzej ugošćuje izložbu Taktilografija, koja na inovativan i kreativan način približava slijepim i slabovidnim osobama jedan vizualni medij – fotografiju. Ova izložba je na tragu muzejskog određenja kojim želimo omogućiti posjetiteljima što potpuniji doživljaj umjetničkih djela pa nudi taktilno i slušno iskustvo, kako bi se stvorila mentalna slika umjetničkih radova. S tom idejom objedinjavanja preostalih osjetila, Tiflološki muzej se još jednom približava konceptu prilagodbe koji osobama oštećena vida omogućuje ravnopravno konzumiranje vizualne umjetnosti.

Ujedno je rekla da je izložba vrlo neobična, jer riječ je o prikazu 16 učeničkih radova.

– Učenici su izrađivali fotografije i napravili su 3D rekonstrukcije tih fotografija, od različitih materijala iz svakodnevnog života i prirode, s ciljem da budu taktilne, da se prepoznaju dodirom. Na taj način  prilagođene su slijepim i slabovidnim osobama jer znamo da fotografije shvaćamo kao vizualni medij, a učenici su na kreativan način pokušali napraviti da budu dostupne i slijepim i slabovidnim osobama. Zanimljivo je da uz taktilni opis postoji i verbalni opis, koji se može preslušati i skenirati QR kod uz svaku fotografiju.

Autori radova su 16 učenika: Karla Zobenica, Ivano Bukovina, Mirna Čondrić, Lana Čukić, Martin Pablo Estigarribia Villasanti, Sven Fritz, Ena Ilić, Vida Krlin, Iris Malla, Kate Mutić, Petra Paola Patajac, Petra Posavec, Josip Serdarušić, Farah Skender, Mia Starčević, Petra Tomaško.

Izložba je realizirana u suradnji Tiflološkog muzeja na čelu s ravnateljicom Ninom Sivec i ISO-a – Izložbenog salona Izidor Kršnjavi u Zagrebu, čija je voditeljica Dinka Pavelić.

Izdavač je Škola primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, na čelu s Filipom Pintarićem, dok je Hrvatska knjižnica za slijepe odgovorna za tisak kataloga na Brailleovu pismu.

Podsjetimo da je Tiflološki muzej specijalizirani muzej, koji se bavi problematikom osoba s invaliditetom, s naglaskom na osobe oštećena vida. Kao takav jedinstven je ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i šire. Kako kroz svoj rad i djelovanje u društvenoj zajednici nastoji upoznati svoje posjetitelje sa svijetom osoba s invaliditetom, potaknuti ih na promišljanje te tako stvoriti toleranciju, kulturni i socijalni dijalog te zajedništvo, Muzej sudjeluje u promjeni još uvijek prisutne negativne percepcije društva o osobama s invaliditetom koja se osjeti na mnogim poljima života.

Ova izložba neobičnog, ali vrlo lijepog i zanimljivog izgleda, jedinstvena je po svom sadržaju i zaslužuje da je se posjeti i osjeti ono što izvire iz velikog truda učenika, a to je da nesebično pomognu osobama oštećena vida doživjeti prekrasan svijet oko nas s puno detalja, i to na taktilan i verbalni način.

Prilikom svečanog otvorenja kroz izložbu proveli su nas Nina Sivec, ravnateljica Tiflološkog muzeja, Magda Karavanić – kustosica izložbe i autorica teksta te Dubravka Jančić Saje, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću u Tiflološkom muzeju.

Izložba će biti otvorena do 7. ožujka.

Nastavi čitati

In Metropola

ZAGREB Održana kampanja ‘Dan crvenih haljina’

Objavljeno

/

Sedam žena u crvenim i crnim odjevnim kombinacijama pozira ispred velikog crvenog plakata s natpisom "Dan crvenih haljina" na javnom trgu, nasmijane i pozdravljaju kameru.
Foto: Klaudija Klanjčić

Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija

Poslušaj članak

U organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog neurološkog društva i Hrvatskog drtuštva za spolne razlike u neurološkim bolestima, a u suorganizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’, na zagrebačkom Trgu Petra Preradovića, u srijedu, 5. veljače 2025., u vremenu od 11 do 14 sati, održana je sedma po redu javnozdravstvena akcija ‘Dan crvenih haljina’, s ciljem edukacije građanstva o prevenciji, simptomima i liječenju moždanog udara.

U tu svrhu postavljene su tri pagode Hrvatskog Crvenog križa, gdje su građani mogli besplatno izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak, uz savjete stručnjaka iz neurologije, koji su na pitanja o moždanim udarima upućivali na doktore opće prakse za podizanje uputnica i dolaska potom u bolnice po izboru. Odaziv je bio velik, a osim starije populacije odazvale su se i mlade osobe.

Dijeljeni su leci, a posebno je naznačeno da se u slučaju prepoznavanja simptoma, kao što su otežani govor, nemogućnost podizanja ruku, oduzetost tijela ili lica, treba pozvati hitna pomoć na 194 ili 112, jer moždani udar je hitno stanje i minute su vrlo važne.

Rizični čimbenici za moždani udar su prekomjerna tjelesna težina, pušenje, tjelesna neaktivnost i neadekvatna prehrana, a bolesti čijim se pravovremenim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti rizik od moždanog udara su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest.

Marija Hribar iz Luga Samoborskog iznijela je svoje iskustvo s moždanim udarom, koji je doživjela na poslu prije devet godina.

– Prvi simptomi bili su zbog živciranja, tlak je porastao i počeo oduzimati lijevu stranu. U roku od nekih deset minuta uspjela sam doći do svojeg liječnika opće prakse, koji mi je dao lijekove i spasio do dolaska hitne pomoći, koja me je potom iz Samobora odvela do Vinogradske bolnice u Zagrebu. Kada sam došla do liječnika, tlak je bio 280 s 220, došlo je do puknuća krvne žilice u mozgu i nastala je aneurizma, a do Vinogradske se tlak normalizirao, ali sam postala potpuno nepokretna i morala sam ostati na liječenju devet dana. Potom je uslijedila rehabilitacija, a ja sam prohodala nakon 40 dana nepokretnosti. Sama vježbam kod kuće, jer nemam pravo na rehabilitacije. Fizikalna terapija u kući je također uskraćena nakon nekoliko godina. Ostala je oduzetost lijeve strane tijela.

Žene imaju specifične rizike za moždani udar, a to su uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, trudnoća, migrena i fibrilacija atrija.

Skupina žena u crvenim kaputima stoji ispred štandova Hrvatskog crvenog križa na Cvjetnom trgu u Zagrebu, promovirajući kampanju za borbu protiv moždanog udara kod žena.

Kao što smo već prethodno objavili, ova se akcija redovito održava diljem Europe i SAD-a, izazivajući interes stručnjaka i javnosti. Kampanja ističe specifičnosti moždanog udara u žena, teškoće u njegovoj prevenciji i liječenju te često zanemarivanje ove ozbiljne bolesti u ženskoj populaciji. Ciljevi kampanje su podizanje svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena, ukazivanje na opasne posljedice zanemarivanja simptoma te promicanje promjene načina života radi prevencije moždanog udara.

Drugi slučaj preživjelog moždanog udara podijelila je Željka Leljak Gracin iz Zagreba.

– Imala sam moždani udar 2. prosinca 2021. godine. Znala sam prepoznati znakove jer sam nažalost čula za jedan slučaj koji je završio smrću jedne mlade osobe od 28 godina. Meni je pozlilo u tramvaju, na putu do posla. Znači, nikakav stres nije bio u tom trenutku. Znala sam da se radi o moždanom udaru i da je potrebno što prije potražiti liječničku pomoć. Pomislila sam da se možda radi i o gladi pa sam ušla u pekarnicu, ali nisam mogla više ništa reći, međutim sam nekako uspjela pokazati. Otišla sam u ured u neposrednoj blizini, ali više nisam osjećala lijevu stranu i nisam više mogla govoriti, a kada mi je kolegica donijela vode, ista mi se slijevala niz lice. Nakon pola sata počeo se vraćati osjećaj, ali sam znala da se moram javiti na hitnu pomoć, što sam i učinila. Tamo su moždani udar okarakterizirali kao blaži, međutim u bolnici sam morala ostati 13 dana, jer su htjeli otkriti uzrok. Tada sam imala 45 godina, a spomenula sam liječnicima da sam imala prije 20 ili 25 godina sličnu epizodu na studiju, međutim tada je nitko nije znao prepoznati. Meni je spasilo život to što sam bila jako dobro informirana o toj bolesti.

Prema statističkim podacima, jedna od pet žena dobiti će moždani udar. Naime, svake godine moždani udar ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke, dok će jedna od tri žene umrijeti od moždanog ili srčanog udara.

Završna svečanost javnozdravstveno-edukativne kampanje ‘Dan crvenih haljina 2025.’ održat će se u petak, 7. veljače 2025. godine, s početkom u 19:30 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu, Ulica Radoslava Cimermana 88. Zvijezde večeri bit će žene koje su preboljele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, a čija će iskustva biti prezentirana u kratkim dokumentarnim filmovima.

Pokrovitelji kampanje su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Gradonačelnik Zagreba.

Podupiratelji su Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb i Gradska ljekarna Zagreb.

Nastavi čitati

In Metropola

ZAGREB Dan crvenih haljina 2025.

Objavljeno

/

Plakat za "Dan crvenih haljina", nacionalni dan borbe protiv moždanog udara u žena. Dominiraju crvena i crna boja, s ilustracijom stilizirane žene u crvenoj haljini. Tekst najavljuje besplatne preventivne neurološke preglede u srijedu, 5. veljače, od 11 do 14 sati na Trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg). Hashtag "#nosicrveno" istaknut je na vrhu.
Foto: Grad Zagreb

Na Trgu Petra Preradovića, u srijedu, 5. veljače 2025. godine, u vremenu od 11 do 14 sati održat će se javnozdravstvena akcija s ciljem edukacije građanstva o prevenciji, simptomima i liječenju moždanog udara

Poslušaj članak

Hrvatski liječnički zbor – Hrvatsko neurološko društvo, u suorganizaciji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba organizira sedmu po redu javnozdravstvenu kampanju ‘Dan crvenih haljina’ u 2025. godini

Ova se akcija redovito održava diljem Europe i SAD-a, izazivajući interes stručnjaka i javnosti. Kampanja ističe specifičnosti moždanog udara u žena, teškoće u njegovoj prevenciji i liječenju te često zanemarivanje ove ozbiljne bolesti u ženskoj populaciji.

Ciljevi kampanje su podizanje svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena, ukazivanje na opasne posljedice zanemarivanja simptoma te promicanje promjene načina života radi prevencije moždanog udara.

Moždani udar je treći vodeći uzrok smrti u žena, dok je tek peti uzrok smrti u muškaraca. Gotovo polovica preživjelih žena nakon šest mjeseci od moždanog udara ima neki oblik onesposobljenosti. Osim toga, žene češće žive same prije moždanog udara i nakon njega imaju lošije ishode te su češće smještene u institucije. Specifični faktori rizika za žene uključuju razlike u spolnim hormonima, egzogene estrogene, trudnoću te postporođajno razdoblje, uz uobičajene čimbenike poput hipertenzije, hiperlipidemije, šećerne bolesti, pušenja i atrijske fibrilacije.

Na Trgu Petra Preradovića, u srijedu, 5. veljače 2025. godine, u vremenu od 11 do 14 sati održat će se javnozdravstvena akcija s ciljem edukacije građanstva o prevenciji, simptomima i liječenju moždanog udara. Tom prigodom bit će postavljene tri pagode Hrvatskog Crvenog križa (dimenzija 3×3 m), gdje će građani moći dobiti savjete stručnjaka iz neurologije o rizicima moždanog udara, besplatno izmjeriti šećer u krvi, krvni tlak, tjelesnu masu i indeks tjelesne mase (BMI) te se educirati o simptomima moždanog udara i mjerama prevencije.

Ova javnozdravstvena kampanja ima za cilj podizanje svijesti o ozbiljnosti moždanog udara u žena te poticanje pravovremene prevencije i promjene načina života kako bi se smanjio broj oboljelih i poboljšala kvaliteta života žena koje su doživjele moždani udar.

Završna svečanost javnozdravstveno – edukativne kampanje ‘Dan crvenih haljina 2025.’ održat će se u petak, 7. veljače 2025. godine, s početkom u 19:30 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu, Ul. Radoslava Cimermana 88. Zvijezde večeri bit će žene koje su preboljele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, a čija će iskustva biti prezentirana u kratkim dokumentarnim filmovima.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavi čitati

U trendu