Ako roditelji žele da njihova djeca budu dobro, prvo oni moraju biti dobro, ali i da svojim primjerom trebaju biti putokaz svojoj djeci
Poslušaj članak
U ponedjeljak je u Rougemarin Parku u Zagrebu održana uvodna konferencija uoči počeka druge sezone društveno odgovornog projekta ‘Sat za nas’ kojeg zajedno provode Allianz Hrvatska, Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski paraolimpijski odbor.
Prošle sezone projekt je stavio naglasak na aktivno proveđenje vremena roditelja i djece, dok se u novoj sezoni fokusira na mentalno zdravlje – kako djece, tako i roditelja.
U sklopu konferencije održan je panel pod nazivom ‘Sat koji mijenja sve’ na kojem su prisustvovali ambasadori projekta – najpoznatija hrvatska skijašica, četverostruka zlatna olimpijka Janica Kostelić i najbolja hrvatska paraplivačica i paraolimpijka Ana Sršen, psiholog Centra za zdravlje mladih Daniel Milošević i predsjednica Uprave Allianz Hrvatska Marijana Jakovac.
Ovim projektom želi se skrenuti pozornost na to koliko je važno da se s djecom aktivno i otvoreno razgovara o emocijama, sigurnosti i provedenim kvalitetnim zajedničkim vremenom roditelja s djecom.
Isto tako, ove godine projekt ‘Sat za nas’ odlučio je više posvetiti pažnje na psihičko zdravlje djece, ali i roditelja, naglašavajući da, ako je roditelj dobro, da onda i djeca mogu biti dobro.
Na početku konferencije rečeno je kako su djeca puno više provodila vrijeme igrajući se vani, dok danas većinu vremena provode pred ekranima.
Kako ta promjena načina života utječe na djecu, kako na roditelje, ta kako u svemu tome i dalje kvalitetno provoditi zajedničko vrijeme s djecom – samo su neke od tema na kojih su se panelisti dotakli na konferenciji.
Predsjednica Uprave Allianz Hrvatska Marijana Jakovac rekla je našto više o samom projektu.
– Svjedoci smo zastrašujućih statističkih podataka koji govore kako u Hrvatskoj 35% djece i 65% odraslih ima problema s pretilošću. Upravo zbog toga Allianz Hrvatska zajedno sa svojim partnerima pita se na koji način može pomoći. Kroz projekt ‘Sat za nas’ htjeli smo potaknuti roditelje i dati ideje za to kako da kvalitetno provedu vrijeme sa svojom djecom. To smo napravili kroz 20-ak snimljenih videa koji se nalaze na stranici Allianz Hrvatska, ali i kroz event u Maksimiru gdje su obitelji s djecom mogle isprobati razne sportove, radionice, ali i potragu za blagom. Kroz sve te aktivnosti htjeli smo potaknuti roditelje da provode više vremena sa svojom djecom.
– Nasilje u školama kojem sve češće svjedočimo, potaklo nas je da malo više razgovaramo o mentalnom zdravlju kako djece tako i roditelja, kako bi mi bili ti koji će na vrijeme prepoznati što se događa s našom djecom.
– Meni je važno poticati moju djecu na razgovor, na bavljenje sportom, ali i na zajedničke aktivnosti jer kroz njih možete vidjeti u kakvom je stanju vaše dijete. Mi kao roditelji moramo slušati našu djecu i prepoznati što je to što je našem djetetu u tom trenutku potrebno.
– Ovo nije jednokratan projekt, želimo raditi na tome dugoročno. Osim kvalitetnog provođenja vremena s djecom želimo potaknuti ljude da se brinu o svom mentalnom zdravlju, to je naš fokus – kazala je Jakovac.
Psiholog Daniel Milošević proveo je potom kratku vježbu zahvalnosti želeći ljude podsjetiti koliko je važno iskomunicirati svoje emocije. Milošević je dao i nekoliko primjera kako možemo prepoznati burnout, ističući kako su glavni pokazatelji nezainteresiranost za društvenu interakciju, pretjerana nervoza te burna emocionalna reakcija i na manje stresne situacije.
Na panelu se otvorila i tema kako sportska disciplina koju roditelj kao bivši sportaš ima, utječe na odgoj djeteta.
– Biti majka teže je nego biti sportašica. U sportu imaš rutinu, vrijeme za razmišljanje i vrijeme za sebe, dok u roditeljstvu to nije tako. U roditeljstvu moraš biti dosljedan, to je ono što ljudima često najteže pada. Današnje vrijeme kada su svi okruženi mobitelima, ja svojoj djeci ne dam da korste mobitel jer smatram da sadržaj koji vidi na mobitelu nije relevantan za ništa u njihovoj dobi – istaknula je Janica Kostelić.
– Mislim da maloj djeci mobiteli ne trebaju jer im on ne može donijeti dobrobiti kao što im može donijeti svakodnevnica u koju spadaju druženja, razgovori, smijanje pa čak i dosada, dosta dobrih ideja proizađe upravo iz dosade. Stoga, smatram da bi djecu češće trebalo puštati da im bude dosadno – dodala je Kostelić.
Ana Sršen također je istaknula kako je roditeljstvo izazovno te kako joj je sport puno pomogao pri odgoju njezine djece.
– Kroz sport djeca uče kako se nositi s pobjedama i porazima te grade sampouzdanje i samostalnost u raznim životnim situacijama. Vježbanje, osim što im jača tijelo, jača i njihovu sliku o sebi. Mislim da je to temelj za dobro mentalno zdravlje – ističe Sršen napominjući kako je jako bitno da roditelji svojim primjerom djecu uče da se bave sportom.
– Jako je bitno da mi našoj djeci modeliramo slobodno vrijeme. Stoga, ako se mi roditelji bavimo sportom, to može imati pozitivan učinak na našu djecu.
Na pitanje što napraviti ako se netko osjeća kao da nije dovoljno dobar roditelj, Sršen kaže da od najranije dobi djecu trebaučiti da ne mjere sebe tuđim metrom nego vlastitim.
– Kod djece je bitno osvijestiti koje su njihove vrijednosti, ali isto tako, naučiti ih da nisu svi u svemu dobri. Treba ih naučiti da gledaju svoj napredak – gdje su danas u odnosu na prije. Treba im isticati ono u čemu su dobri, jedino tako ćemo ih motivirati. Tako je i kod roditelja, ako žele vidjeti promjenu kod djece, trebaju se oni početi ponašati u skladu s time. Možda se promijena neće vidjeti odmah i trebati će duži period, ali isplati se – poručila je Ana.
Između ostalog, na panelu se čulo i koji su to pritisci koji danas prijete našem mentalnom zdravlju.
– Nitko nije savršen, ali bitno je biti dovoljno dobar. Dovoljno dobar roditelj je onaj koji se trudi, onaj koji je svjestan sebe i s tom svješću može učiniti razliku u svome ponašanju – rekao je između ostalog psiholog Daniel Milošević na ovu temu.
Na temu provođenja kvalitetnog vremena s djecom Kostelić je kazala kako je bitno kako se započne dan.
– Za mene je izuzetno bitan taj dio dana nakon buđenja, tu volim posvetiti vrijeme djeci jer znam da će onda oni s pozitivnim stavom otići u vrtić ili u školu. Svaki trenutak koji možemo, provedemo zajedno. Isto tako, moje dijete voli s vršnjacima provoditi vrijeme, tu ne smijem biti sebična nego mu trebam dati slobodu biranja, ta sloboda je jako bitna – kazala je Janica.
Ana Sršen ističe kako ona sa svojom obitelji voli kvalitetno vrijeme provoditi izvan mjesta stanovanja.
– Kada odemo na neki izlet, prirodno smo umjereni jedni na druge pa taj izlet nekada nadomijesti sve te sate koje inače na provedemo jedni s drugima u svakodnevici. Nakon toga ostaju lijepe uspomene kojima se uvijek vraćamo. Ja sve slavim, a moja djeca isto tako uživaju u tome. Volim zapisivati stvari koje djeca kažu u djetinjstvu pa se kasnije svi tome smijemo. Izgradnja nekakvih osobnih rituala s djecom potencira to kvalitetno vrijeme koje provodimo s njima – zaključila je Sršen.
Ovaj vikend, u nedjelju 21. rujna, Park Maksimir ugostiti će još jednu avanturu ‘Lova na blago’.
Sudionici će kroz igru i zabavu isprobati olimpijske i paraolimpijske discipline, upoznati sportaše i sportašice, razvijati svoju kreativnost u likovnom kutku te uživati u predstavi Cvrčak i mrav. Manifestacija počinje u 10 sati kod Glavne pozornice.
Najspetniji i najsretniji osvojit će put u Gardaland za cijelu obitelj. Budite i vi dio ovog sportsko-obiteljskog spektakla.
Organizacija Europskog prvenstva divizije B za nas predstavlja povijesni trenutak. Hrvatska prvi put organizira ovako veliko međunarodno prvenstvo u košarci u kolicima i želimo pokazati da Zagreb i Hrvatska imaju kapacitete za vrhunske sportske događaje, kaže Damjan Lisska
Zagreb će uskoro, točnije od 26. lipnja do 6. srpnja, biti domaćinom jednog od najvažnijih sportskih natjecanja u novijoj povijesti hrvatskog paraolimpizma.
Naime, u organizaciji Hrvatskog saveza košarke u kolicima (HSKUK) u tom će se razdoblju održati Europsko prvenstvo divizije B u košarci u kolicima koje će okupiti deset reprezentacija i približno 250 sudionika, uključujući sportaše, trenere, tehničko osoblje, klasifikatore, suce i delegate. Radi se o najvećem međunarodnom natjecanju u košarci u kolicima ikad organiziranom u Republici Hrvatskoj.
U sportskoj dvorani Peščenica odigrat će se 29 službenih utakmica, a pobjednik prvenstva ostvaruje plasman u A diviziju europske košarke u kolicima.
Organizacija prvenstva, poručuju iz HSKUK-a, predstavlja važan korak u razvoju parasporta, promociji inkluzije te pozicioniranju Zagreba i Hrvatske kao destinacije pristupačne osobama s invaliditetom. – Organizacija Europskog prvenstva divizije B za nas predstavlja povijesni trenutak. Hrvatska prvi put organizira ovako veliko međunarodno prvenstvo u košarci u kolicima i želimo pokazati da Zagreb i Hrvatska imaju kapacitete za vrhunske sportske događaje, ali i poslati snažnu poruku inkluzije, jednakih mogućnosti i razvoja sporta osoba s invaliditetom – kaže nam Damjan Lisska, direktor natjecanja i glavni tajnik Hrvatskog saveza košarke u kolicima.
Ciljevi organizacije, uz sve ostalo, promocija je Zagreba i Hrvatske kroz sport i inkluziju, uključivanje djece i mladih u sport te jačanje međunarodne suradnje.
Organizator očekuje značajan društveni učinak prvenstva kroz uključivanje škola, fakulteta, volontera i sportskih klubova. Usto, planiran je livestream svih utakmica putem IWBF Europe platformi te dodatna medijska promocija kroz hrvatske medije i društvene mreže.
Hrvatska reprezentacija trenutno se nalazi među 15 najboljih reprezentacija Europe, a HSKUK želi iskoristiti prvenstvo za dodatni razvoj klubova i povećanje broja djece i osoba s invaliditetom uključenih u sport.
Prvenstvo ima podršku Grada Zagreba, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, IWBF Europe te Ministarstva turizma i sporta RH.
Organizatori su najavili i najveći broj sudionika u povijesti Paraolimpijskih igara i najravnomjerniju kvotu spolova, sa 45 posto mjesta za žene
Organizatori Paraolimpijskih igara u Los Angelesu 2028. predstavili su raspored natjecanja, najavivši najveće izdanje Igara i rekordni program tijekom 14 dana natjecanja.
Na POI LA28 parasportaši će sudjelovati u 23 sporta, a dijelit će se rekordnih 560 kompleta medalja.
Organizatori su najavili i najveći broj sudionika u povijesti Paraolimpijskih igara i najravnomjerniju kvotu spolova, sa 45 posto mjesta za žene, u odnosu na 42 posto u Parizu 2024.
– Paraolimpijske igre su elitni sportski događaj koji se mora vidjeti – kazala je glavna sportska direktorica Janet Evans.
– S više sportova i dana natjecanja nego ikad prije, LA28 postavlja pozornicu za legendarne Paraolimpijske igre – dodala je.
Svečanost otvaranja zakazana je za 15. kolovoza 2028., a ceremonija zatvaranja 27. kolovoza.
Po prvi put za Paraolimpijske igre, natjecanje će započeti prije ceremonije otvaranja, ragbi u invalidskim kolicima počinje 13. kolovoza, a boćanje dan kasnije.
Očekuje se da će ulaznice biti puštene u prodaju 2027. godine, a dodatni detalji bit će objavljeni kasnije ove godine.
Černi je uvjerljivo pobijedio u bacanju kugle F33 sa 11.53m iz druge serije. U istoj disciplini Massimo Iveta nije zabilježio ispravan hitac. Pobjedu je izborio i Ivan Katanušić u bacanju diska F64 sa rezultatom 53.86 iz druge serije
Hrvatski paraolimpijci Deni Černi, Luka Baković, Matija Sloup i Ivan Katanušić ostvarili su pobjede na WPA Grand Prix mitinga u Nottwilu.
U švicarskom Nottwilu je održan peti ovosezonski WPA Grand Prix na kojem su hrvatski paraatletičari osvojili 16 medalja, pri čemu sedam zlata.
Černi je uvjerljivo pobijedio u bacanju kugle F33 sa 11.53m iz druge serije. U istoj disciplini Massimo Iveta nije zabilježio ispravan hitac. Pobjedu je izborio i Ivan Katanušić u bacanju diska F64 sa rezultatom 53.86 iz druge serije.
Luka Baković je sa 15.65m pobijedio u bacanju kugle F46, a drugi u istoj disciplini bio je Erik Fabian Kaurin koji je kuglu bacio 15.16m.
Matija Sloup pobijedio je u bacanju kugle F40 sa 10.55m, rezultatom tek 10cm kraćim od osobnog rekorda.
Prvo mjesto u bacanju kugle F54 zauzeo je Marin Županović sa 7.27m, dok je u bacanju koplja F54 pobijedio sa 22.23m. Martina Krog je pobijedila u bacanju kugle F46 sa 10.25m iz druge serije.
Sara Marić je na 200m T47 postavila državni rekord sa 26.81 (+0.3 m/s), za ukupno drugo mjesto. Druga je bila i na utrci na 100m. Dionicu je pretrčala za 13.21 (+0.5m/s). Drugo mjesto je ostvarila i u skoku u dalj, sa 4.76m (-0.6m/s) što je njezin rezultat sezone.
Jedina natjecateljica u bacanju koplja F56 bila je Željka Brdar (F56) koja je koplje bacila 13.97m u četvrtoj seriji.
Drugi na 200m T38 bio je Antonio Kosmat koji je dionicu pretrčao za 25.70 (+0.9m/s), dok je na 400m T38 bio treći sa 59.22.
Sa 24.79m, Mirnes Omerhodžić zauzeo je drugo mjesto u bacanju čunja F51. Velimir Šandor (F52) zauzeo je drugo mjesto u bacanju diska sa 17.05m iz četvrte serije. U bacanju diska F38 Ivana Purkić bila je druga sa 29.37m.