Influenceri su dobili podršku od nekih svojih pratitelja koji su prošli kroz slična iskustva, a neki su iskusili i prijetnje smrću. Međutim, njihova odluka o pobačaju naišla je na oštre osude zagovornika Ujedinjene koalicije za Down sindrom
Poslušaj članak
YouTuberi Jesse Ridgway i njegova supruga Ashley na svome kanalu imaju gotovo četiri i pol milijuna pretplatnika, no taj broj u posljednjih par dana bilježi značajan pad.
Influencerski je par, naime, nedavno izazvao bijes i ljutnju jednog dijela svojih pratitelja objavom da su prekinuli trudnoću jer su rezultati amniocenteze ukazivali na trisomiju 21, dakle na Down sindrom.
Za neupućene, amniocenteza je invazivni dijagnostički test kojim se s točnošću većom od 99 posto utvrđuje ima li nerođeno dijete Down sindrom – trisomiju 21 ili druge kromosomske poremećaje. Ovaj dijagnostički postupak najčešće se provodi između 15. i 20. tjedna trudnoće.
Odluka o prekidu trudnoće bila je vrlo teška, objavili su slavni influenceri, a donesena je na temelju razgovora s liječnicima, prijateljima, obitelji i genetičkim savjetnicima.
– Oko 50 posto beba s Down sindromom ima srčane mane, 75 posto će imati problema sa sluhom, a više od 50 posto će imati problema s vidom – obrazložio je influencerski par odluku o prekidu trudnoće.
– Oštećena imunološka funkcija, razvojne teškoće, teškoće u učenju, usporeni fizički razvoj, slab mišićni tonus, strukturni problemi s licem, smanjeni životni vijek itd. … Nažalost, popis je dug, slobodno ga potražite … Down sindrom nije ‘blagoslov’, objektivno je loš – sa zdravstvenog gledišta. Nisam shvaćao koliko je to teško za dijete, a kamoli za obitelj – objavio je Ridgway.
Influenceri su dobili podršku od nekih svojih pratitelja koji su prošli kroz slična iskustva, a neki su iskusili i prijetnje smrću. Međutim, njihova odluka o pobačaju, koja je izazvala veliku medijsku pozornost, naišla je na oštre osude zagovornika Ujedinjene koalicije za Down sindrom, koji kažu da ova priča ‘ne odražava trenutno medicinsko razumijevanje, životna iskustva i stvarnost ljudi s Down sindromom i njihovih obitelji’.
Premda su osobe s Down sindromom sklone raznim medicinskim stanjima, ona često nisu toliko teška kao što sugeriraju supružnici Ridgway.
– Većina slušnih problema može se poboljšati tubama, a većina vidnih problema može se liječiti naočalama. Osim toga, stopa preživljavanja za najčešću srčanu manu je 97 posto i ne zahtijeva dodatne operacije tijekom života – rekla je Michelle Sagan, direktorica komunikacija i marketinga u Nacionalnom društvu za Down sindrom.
Sagan također ističe kako istraživanja pokazuju da osobe s Down sindromom žive dulje, u mnogim slučajevima i do 60-ih i 70-ih godina, te da je 99 posto njih zadovoljno svojim životima.
– Iako postoje izazovi, najveće prepreke s kojima se suočavamo često nisu sam Down sindrom, već društvene zablude, niska očekivanja i diskriminacija – rekla je Summer Parrish, koja ima 6-godišnju kćer s Down sindromom i vodi podcast posvećen edukaciji ljudi o zajednici osoba s invaliditetom.
U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji
Poslušaj članak
Sukladno ADA-i (American Disability Act), ključnom zakonu koji regulira prava Amerikanaca s invaliditetom, otkaz je zakonit samo ako radnik ne može obavljati ključne funkcije posla čak ni uz razumnu prilagodbu, ili ako predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti. Usto, zaposlenik s invaliditetom može dobiti otkaz ako se gasi radno mjesto ili cijeli odjel zbog ekonomske krize.
Ako nakon svih tehničkih i organizacijskih prilagodbi radnog mjesta zaposlenik i dalje učinkovito ne može izvršavati radne zadatke zbog promjene zdravstvenog stanja, poslodavac mu zakonito može zahvaliti na suradnji.
Jesu li ovi uvjeti uistinu bili ispunjeni kada je tehnološka korporacija Meta – vlasnica Facebooka, Instagrama i WhatsAppa – otpustila nekolicinu radnika s invaliditetom?
Bivši zaposlenici Mete tvrde da nisu te su podnijeli tužbu zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu, navodeći kako je kompanija koristila umjetnu inteligenciju za targetiranje radnika s invaliditetom.
U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji. Tužbu je podnijelo dvadeset i šest zaposlenika koje je Meta otpustila u Kaliforniji i pet drugih saveznih država.
– Ove tvrdnje nemaju osnova i ne temelje se na činjenicama. Odluke o upravljanju radnom snagom i organizaciji donose ljudi, a ne umjetna inteligencija – poručili su iz Mete.
U tužbi su navedeni alati umjetne inteligencije, uključujući Metamate, za koji se u tužbi navodi da prati dokumente i korespondenciju radnika. Kompanija je navodno stvorila ocjenu produktivnosti praćenjem pritisaka tipki, korištenja zaslona i povijesti interneta.
Tek da podsjetimo, Meta troši desetke milijardi dolara na gradnju podatkovnih centara, ključnih za razvoj i širenje umjetne inteligencije. Procjenjuje se da je ovom nedavnom kampanjom otpuštanja pogođeno oko 10 posto njihove radne snage, no posljednje vijesti govore kako tvrtka zapravo ima problem s deficitom radnika, zbog čega se gradnja podatkovnih centara i ne odvija planiranom dinamikom.
Nova uredba administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa mogla bi znatno otežati useljavanje osoba s invaliditetom u Sjedinjene Američke Države te izazvati strah među obiteljima imigranata da koriste zdravstvene i druge javne programe na koje imaju zakonsko pravo, upozoravaju organizacije za zaštitu prava osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) donijelo je pravilo kojim se proširuju okolnosti u kojima osobe koje traže vizu ili stalni boravak mogu biti proglašene ‘javnim teretom’ (public charge).
Takva procjena može dovesti do odbijanja zahtjeva za useljavanje ako vlasti zaključe da će osoba vjerojatno dugoročno ovisiti o državnoj pomoći.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se među čimbenicima koje službenici mogu uzeti u obzir nalaze zdravstveno stanje i funkcionalna ograničenja podnositelja zahtjeva. Organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom upozoravaju da bi upravo osobe kojima je potrebna dugotrajna medicinska skrb ili različiti oblici podrške mogle biti u nepovoljnijem položaju tijekom postupka odlučivanja.
Stručnjaci ističu da bi posljedice mogle biti šire od samih imigracijskih postupaka. Naime, očekuje se takozvani chilling effect – pojava u kojoj se ljudi, iz straha da bi korištenje javnih programa moglo ugroziti njihov imigracijski status, odriču zdravstvene skrbi ili drugih socijalnih usluga, iako na njih imaju pravo.
Takva je situacija zabilježena i tijekom prve Trumpove administracije nakon donošenja sličnog pravila o ‘javnom teretu’.
Posebno su pogođene obitelji u kojima su djeca američki državljani, ali su njihovi roditelji imigranti. Zagovornici prava osoba s invaliditetom upozoravaju da bi roditelji mogli izbjegavati upis djece u Medicaid ili druge programe zdravstvene zaštite zbog straha da bi to moglo negativno utjecati na njihove buduće zahtjeve za vizu ili stalni boravak, iako korištenje određenih programa u mnogim slučajevima ne bi trebalo imati takve posljedice.
Organizacije koje pružaju pravnu pomoć imigrantima upozoravaju da će zbog složenosti novih pravila mnoge obitelji teško procijeniti što je dopušteno, a što nije. Upravo zato očekuju da će dio ljudi preventivno odustati od zdravstvenih usluga, rehabilitacije ili drugih oblika pomoći, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za njihovo zdravlje i kvalitetu života.
Predstavnici organizacija za prava osoba s invaliditetom smatraju da novo pravilo dodatno povećava prepreke za osobe koje zbog svojeg zdravstvenog stanja ili invaliditeta već imaju otežan pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.
Ističu da bi procjena imigracijskog statusa trebala biti utemeljena na zakonskim kriterijima, a ne na pretpostavkama o mogućim budućim troškovima zdravstvene ili socijalne skrbi.
Posebna edukacija dispečerice hitne službe odigrala je ključnu ulogu u pronalasku trogodišnjeg dječaka s autizmom koji je nestao iz svog doma u američkoj saveznoj državi Ohio. Slučaj pokazuje koliko poznavanje specifičnih obilježja autizma može biti važno tijekom potrage za nestalom djecom
Poslušaj članak
Kada je majka prijavila nestanak trogodišnjeg sina s autizmom, dispečerica Rebecca Elias odmah je prepoznala da je riječ o situaciji koja zahtijeva drugačiji pristup od uobičajenog.
Zahvaljujući edukaciji koju je prethodno prošla, postavila je nekoliko pitanja koja nisu dio standardnog protokola. Posebno ju je zanimalo postoje li u blizini kuće bazeni, jezera ili druge vodene površine.
Policija i spasilačke službe odmah su usmjerene prema obližnjem bazenu, gdje je dječak pronađen živ i spašen.
Rebecca Elias završila je program edukacije koji provodi Nacionalni centar za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC). Program je namijenjen dispečerima, policijskim službenicima i drugim pripadnicima hitnih službi kako bi bolje razumjeli ponašanje osoba iz spektra autizma tijekom kriznih situacija.
Prema smjernicama NCMEC-a, djeca s autizmom koja odlutaju često ne reagiraju na dozivanje imenom, mogu izbjegavati kontakt sa spasiocima ili ih privlače određena mjesta i predmeti. Organizacija također upozorava da vodene površine predstavljaju jedan od najvećih rizika tijekom takvih nestanaka jer su slučajevi utapanja vodeći uzrok smrtnog ishoda među djecom s autizmom koja odlutaju.
Upravo zato edukacija hitnih službi uključuje prepoznavanje obrazaca ponašanja karakterističnih za osobe s autizmom te prilagodbu potrage njihovim specifičnim potrebama.
Nakon uspješnog pronalaska dječaka, Rebecca Elias istaknula je kako joj je upravo ta edukacija pomogla da odmah postavi prava pitanja i usmjeri potragu u smjeru koji je doveo do sretnog završetka.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.