In Metropola
ZAGREB Na Cvjetnom trgu obilježen Svjetski dan bubrega
Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja
Svjetski dan bubrega obilježen je javnozdravstvenom akcijom 13. ožujka 2025. u Zagrebu, na Cvjetnom trgu, u organizaciji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplataciju Hrvatskog liječničkog zbora (HDNDT), Hrvatske udruge nefroloških medicinskih sestara i tehničara (HUNMST), KoHOM – koordinacije Hrvatske obiteljske medicine, Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara (HDND) i suorganizaciji Grada Zagreba, kako bi se ukazalo na opasnosti kroničnih bubrežnih bolesti (KBB) te upozorilo na važnost ranog prepoznavanja bolesti.
Građani su tijekom obilježavanja na Cvjetnom trgu imali mogućnost provjeriti tlak i razinu šećera, a mogli su i pitati nadležne doktore u vezi česte kronične bubrežne bolesti, koju se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca. Takvo stanje dovodi do situacije u kojoj bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Naime, nakupljanje otpadnih produkata i viška tekućine može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.
Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti peti vodeći uzrok smrtnosti do 2040. godine.
Na konferenciji za medije održanoj u četvrtak sudjelovali su predstavnici Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, HDNDT, HUNMST, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te predstavnica suorganizatora i pokrovitelja Grada Zagreba.
Moglo se saznati da je kronična bubrežna bolest (KBB) česta i opasna, da pogađa približno deset posto odrasle populacije, da ne daje simptome u ranim stajima te da je rizični čimbenik za nastanak srčanožilnih bolesti i preuranjenu smrt. Bolest otkriva na temelju jednostavnih nalaza iz krvi i mokraće.
Glavni rizični čimbenici za bubrežnu bolest su šećerna bolest (dijabetes), povišen arterijski tlak (hipertenzija), srčanožilna bolest, debljina, obiteljska anamneza bubrežne bolesti. Kako su pod većim rizikom od obolijevanja osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti, preporuka je da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika, kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Na konferenciji za medije je, između ostalog, naglašeno da se simptomi kronične bubrežne bolesti razvijaju polako i postupno pa ih u početnim stadijima često nema ili budu neprepoznati.
U takvoj ranoj fazi, nepravilna bubrežna funkcija može se otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, koja može pokazivati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
– Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža – pojašnjeno je na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja, a to su: važnost tjelesne aktivnosti; redovita kontroliranje krvnog tlaka; redovita kontrola šećeri u krvi; zdrava prehrana, smanjenje unosa soli i kontrola tjelesne težine; održavanje zdravog unosa tekućine; zabrana pušenja i boravka u pušačkim prostorima; štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjet s liječnikom oko lijekova.
Preporuka je da se ljudi odazovu jednostavnim, neinvazivnim i jeftinim testovima za osobe s velikim rizikom: mjerenje krvnog tlaka radi otkrivanja hipertenzije; indeks tjelesne mase (ITM), koji je procjena tjelesnih masti na temelju visine i mase (tjelesna masa u kilogramima / kvadrat tjelesne visine u metrima); analiza mokraće: određivanje bjelančevina u mokraći – albumina (albuminurija) radi procjene bubrežnog oštećenja.
Poželjno je odrediti omjer albumini/kreatinin u mokraći (uACR); krvni testovi – glikozilirani hemoglobin ili glukoza natašte ili u bilo koje vrijeme radi otkrivanja šećerne bolesti tipa 2, kao i serumski kreatinin zbog glomerulske filtracije (eGFR) te radi procjene bubrežne funkcije.
In Metropola
GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
In Metropola
GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
In Metropola
SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 satiZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini




