Connect with us

Moderna vremena

Začarani krug depresije i gubitka pamćenja kod starijih od 50

Published

on

Na slici je stariji muškarac sijede kose koji sjedi i drži glavu u rukama, djelujući zabrinuto ili depresivno. Njegovo lice nije vidljivo jer je savijen prema naprijed. Okolina je neutralna, s jednostavnom pozadinom.
Foto: Pixabay

Depresija može pridonijeti gubitku pamćenja i obrnuto, utvrdili su znanstvenici koji su pratili gotovo 8200 Britanaca kroz dva desetljeća

Znanstvenici su utvrdili da je ‘linearna promjena u simptomima depresije pridonijela ubrzanom gubitku pamćenja’ među ispitanicima starijima od 50 godina. Prosječna dob bila im je 64 godine.

No ne samo da depresija pogađa pamćenje nego vrijedi i obrnuto, zaključili su znanstvenici, u istraživanju koje je objavilo Američko medicinsko udruženje.

‘Brža promjena u pamćenju također je recipročno povezana s bržom promjenom simptoma depresije tijekom vremena’, po američkim i britanskim znanstvenicima. U timu su bili znanstvenici i liječnici s Londonskog sveučilišnog koledža, Medicinskog centra Sveučilišta Rochester i Medicinskog fakulteta Sussexa.

– Psihološko raspoloženje i pamćenje intrinzično su povezani – objasnili su znanstvenici, istaknuvši da, premda je kognitivna disfunkcija već prije povezana s depresijom, ‘smjer te veze’ nije jasan.

Sudionike ispitivanja pregledavalo se svake druge godine od 2002. do 2019. testovima pamćenja i verbalne fluentnosti te procjenama simptoma depresije po Centru za epidemiološke studije. 

Izvor: Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Moderna vremena

Jači simptomi menopauze povezani s problemima pamćenja i razmišljanja

Published

on

By

Umjetnička fotomanipulacija žene s dugom smeđom kosom na tamnoj pozadini. Njene ruke prekrivaju lice, dok drugi par ruku drži njenu glavu sa strane, stvarajući efekt višestrukih ruku. Slika izražava emocije stresa, anksioznosti ili unutarnje borbe, s toplim, sepija tonovima koji dodaju dramatičan efekt.
Foto: Pixabay

Žene koje pate od izraženijih simptoma menopauze imaju veću vjerojatnost da će imati problema s pamćenjem i razmišljanjem kako stare, pokazalo je istraživanje

Stručnjaci su otkrili da su žene koje su se prisjetile da su im simptomi menopauze predstavljali veći teret vjerojatnije prijavile probleme s pamćenjem, govorom i područjima kao što su planiranje, organizacija i samokontrola.

Nalazi sugeriraju da bi faza menopauze mogla biti važna za procjenu rizika od demencije, rekli su znanstvenici, iako je potrebno više rada u tom području.

Kanadski su znanstvenici proučavali podatke 896 žena u postmenopauzi čija je prosječna dob bila oko 64 godine.

Njihovi simptomi menopauze počeli su u prosjeku oko 49. godine.

Žene su prijavile simptome menopauze kao što su valovi vrućine, ‘brain fog’ (moždana magla) i promjene raspoloženja.

Dobile su popis od 11 simptoma, ocjenjujući ih između nula i 10 na temelju toga koliko često su ih doživljavale.

Navale vrućine bili su najčešći simptomi, prijavilo ih je 88 posto skupine, a zatim noćno znojenje.

Studija je pokazala da su žene koje su se prisjetile više simptoma prijavile više problema s razmišljanjem, učenjem i pamćenjem.

Također su imale blaže simptome poremećaja u ponašanju, poput promjena u osobnosti, smanjene motivacije ili problema s kontrolom nagona.

Istraživači su rekli da rezultati, objavljeni u časopisu Plos One, ‘sugeriraju da opterećenje simptomima menopauze može predvidjeti podložnost demenciji’.

– Veće opterećenje simptomima menopauze može biti povezano s većim kognitivnim i bihevioralnim padom u kasnijoj životnoj dobi, što su oba pokazatelja rizika za demenciju – dodali su.

Istaknuli su da hormonska terapija temeljena na estrogenu može pridonijeti ublažavanju kliničkih simptoma, posebice simptoma u ponašanju.

Podaci koje su koristili istraživači preuzeti su iz studije Kanadske platforme za internetsko istraživanje zdravlja, kvalitete života, kognicije, ponašanja, funkcioniranja i skrbi tijekom starenja (CAN-PROTECT), koja je dio studije PROTECT koju provode Sveučilište u Exeteru i Nacionalna zdravstvena služba (NHS).

Profesorica Anne Corbett sa Sveučilišta u Exeteru i voditeljica studije PROTECT rekla je da su ‘promjene u kognitivnoj funkciji dio normalnog procesa starenja i često nisu razlog za zabrinutost’.

– Međutim, znamo da Alzheimerova bolest počinje mnogo prije dijagnoze i da je prepoznavanje najranijih čimbenika koji utječu na njezino napredovanje ključno za pomoć ljudima da dobiju pristup najboljem liječenju i podršci.

Ova studija sugerira da bi faza menopauze mogla biti važno razdoblje za procjenu rizika od demencije. Međutim, važno je napomenuti da rizik od demencije uključuje mnogo različitih čimbenika.

– Teško je u ovoj fazi znati koliki učinak simptomi menopauze doista imaju i potrebno je više istraživanja prije nego što možemo sa sigurnošću reći treba li ozbiljnost menopauze smatrati glavnim čimbenikom rizika. Ono što znamo je da je najbolji način da smanjimo rizik od demencije da ostanemo fizički aktivni, održavamo zdravu tjelesnu težinu i upravljamo drugim medicinskim stanjima – rekla je Corbett.

– Iako su pronašli povezanost, nema dokaza da su simptomi menopauze doveli do kognitivnih promjena i moglo bi postojati mnogo mogućih razloga zašto osobe s izraženijim simptomima menopauze mogu doživjeti više kognitivnih promjena, poput depresije ili fizičkih zdravstvenih problema – izjavila je Aimee Spector, profesorica kliničke psihologije starenja na UCL-u.

– Ne mislim da nam studija može reći bilo što o simptomima menopauze i riziku od demencije, jer subjektivne kognitivne tegobe ne impliciraju da osoba ima ili će dobiti demenciju.

Sheona Scales, direktorica istraživanja u Alzheimer’s Research UK, rekla je da ova studija ‘pridonosi našem razumijevanju kako menopauza može biti povezana sa zdravljem mozga žena u kasnijoj životnoj dobi’, iako ‘ne pokazuje da postoji veća vjerojatnost da će te žene razviti demenciju’.

– Demenciju uzrokuju bolesti u mozgu i dok bi menopauza mogla igrati ulogu u zdravlju našeg mozga, potrebno nam je više istraživanja kako bismo razumjeli utječe li to i kako na rizik od demencije – dodala je.

Neki simptomi menopauze, poput moždane magle ili zaboravnosti, slični su ranim simptomima demencije.

Dugoročne studije bit će ključne za utvrđivanje imaju li promjene povezane s menopauzom trajne implikacije i mogu li intervencije poput hormonske nadomjesne terapije igrati zaštitnu ulogu.

Continue Reading

Kutak za stručnjake

Najava 227. Gerontološke tribine ‘Tjelesna aktivnost u starijoj dobi’

Published

on

Stariji par, oboje u tamnim kaputima, hoda uskom šumskom stazom držeći se za ruke. Staza je obrubljena zelenilom, a u pozadini se vide smeđe krave na ispaši iza drvene ograde.
Foto: Pixabay

Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ nastavlja s dugogodišnjom tradicijom edukativnih predavanja iz područja gerontologije, organizirajući 227. Gerontološku tribinu pod nazivom ‘Tjelesna aktivnost u starijoj dobi’

Ova tribina održat će se u srijedu, 5. ožujka 2025. godine, od 12:00 do 13:30 sati u Velikoj dvorani Zavoda, a sudjelovanje je besplatno za sve zainteresirane građane.

Zdravlje i kvaliteta života u zlatnim godinama

Tjelesna aktivnost u starijoj dobi ključna je za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Brojna istraživanja pokazuju da redovito kretanje i vježbanje mogu značajno smanjiti rizik od kroničnih bolesti, poboljšati ravnotežu i pokretljivost te prevenirati padove i ozljede. Osim toga, tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na mentalno zdravlje, smanjujući rizik od depresije i kognitivnog pada, uključujući Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije.

Na Gerontološkoj tribini govorit će se o različitim oblicima tjelesne aktivnosti prilagođenima starijoj populaciji, uključujući lagane aerobne vježbe, vježbe snage, fleksibilnosti i ravnoteže. Sudionici će imati priliku saznati kako prilagoditi vježbanje vlastitim sposobnostima i zdravstvenom stanju te kako uvesti zdravu rutinu tjelesne aktivnosti u svakodnevni život.

Tko može sudjelovati?

Tribina je namijenjena prvenstveno osobama starije životne dobi, ali i njihovim obiteljima, njegovateljima, zdravstvenim djelatnicima i svima koji se bave brigom o starijim osobama. Ovakva događanja predstavljaju važan korak u podizanju svijesti o nužnosti promicanja zdravih stilova života među starijom populacijom.

Nastavni zavod ‘Dr. Andrija Štampar’ – predvodnik u javnozdravstvenim edukacijama

Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ već desetljećima organizira razne tribine, seminare i edukacije s ciljem podizanja svijesti o zdravlju i prevenciji bolesti. Gerontološke tribine predstavljaju važan segment tih aktivnosti, s naglaskom na kvalitetu života starijih osoba i njihovu aktivnu integraciju u društvo.

Za sve dodatne informacije o tribini zainteresirani se mogu obratiti Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ ili posjetiti njihovu službenu web stranicu.

Continue Reading

Moderna vremena

Prvi astronaut s invaliditetom dobio medicinsko odobrenje

Published

on

Muškarac u plavom odijelu Europske svemirske agencije (ESA) lebdi u bestežinskom stanju unutar zrakoplova za simulaciju nulte gravitacije. Njegova protetska noga jasno je vidljiva, a oko njega su drugi sudionici, uključujući ženu koja se smije dok leti u pozadini.
Foto: ESA/Novespace

Europska svemirska agencija (ESA) po prvi je put odobrila sudjelovanje astronauta s invaliditetom u misiji na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS)

Poslušaj članak

Britanski kirurg i bivši paraolimpijski sprinter John McFall dobio je medicinsko odobrenje za sudjelovanje u šestomjesečnoj misiji na ISS-u kao potpuno integrirani član posade.

McFall je s 19 godina izgubio desnu nogu u motociklističkoj nesreći, no to ga nije spriječilo da nastavi karijeru u medicini i sportu. Godine 2022. odabran je kao član ESA-inog rezervnog sastava astronauta kako bi sudjelovao u studiji koja procjenjuje izvedivost svemirskih letova za astronaute s tjelesnim invaliditetom.

– Osjećam ogromni ponos – izjavio je McFall na konferenciji za novinare.

– Ovdje nije riječ samo o meni. Ovo je mnogo veće od toga jer predstavlja kulturnu promjenu. Ovo je nešto što dosad nije bilo učinjeno.

Trenutno nije poznato kada će McFall krenuti u svemir.

– Sada je on astronaut kao i svi drugi koji žele letjeti na svemirsku postaju, čeka dodjelu misije – rekao je Daniel Neuenschwander, direktor za ljudska i robotska istraživanja u ESA-i.

U međuvremenu, ESA nastavlja ispitivati protetiku i druge čimbenike koji bi mogli utjecati na McFalla u svemiru. McFall je istaknuo da su u sklopu ovog rada već razvijene neke tehnologije koje će imati šire koristi za korisnike protetike.

Ovaj pionirski pothvat otvara vrata većoj inkluziji osoba s invaliditetom u svemirska istraživanja, naglašavajući predanost ESA-e promicanju raznolikosti i jednakih mogućnosti u svim aspektima svojih misija.

Continue Reading

U trendu