Pomoć ADHD-ovcima na području Walesa možda potakne i neke druge zemlje da se pozabave pitanjem spomenute skupine ljudi
Poslušaj članak
Danas je u svijetu sve više ljudi s ustanovljenom dijagnozom ADHD-a. Riječ je o poremećaju pažnje koji je popraćen s impulzivnošću u ponašanju. Velška vlada predviđa da bi se broj oboljelih od ove bolesti s prošlogodišnjih 27.770, do 2027. mogao popeti na 61.000.
S obzirom na velik broj oboljelih i na crne prognoze da će se njihov broj gotovo utrostručiti u godinama koje slijede, ministri Vlade Welsa odlučili su uložiti čak 3 milijuna funti kako bi se ubrzao proces dijagnosticiranja ADHD-a, a samim time i smanjilo vrijeme čekanja na terapiju.
– Vrlo smo svjesni da je vrijeme čekanja na neurološke procjene djece predugo. Zato smo u studenom najavili dodatnih 3 milijuna funti kako bismo ubrzali te procjene. Znamo da je potrebno učiniti više. Isto tako, znamo da je potreba za bržim procjenama velika stoga moramo pažljivo razmisliti o tome kako napraviti ove procjene na drugačiji način – kazala je prva ministrica Welsa Eluned Morgan na savjetodavnom skupu za neurodivergenciju održanom prošli utorak.
Simptomi ADHD-a, osim dekoncentracije i impulzivnosti, mogu biti i teže upravljanje vlastitim emocijama, a u rijetkim slučajevima i agresivnost. Spomenuto stanje uvelike može biti frustrirajuće za osobu koja ga ima jer može omesti u normalnoj međuljudskoj komunikaciji, kao i obavljanju svakodnevnih životnih zadaća.
Pravovremeno uzimanje lijekova za ADHD može umanjiti simptome te uvelike olakšati svakodnevni život oboljelima koji s tom bolešću moraju moći funkcionirati.
Velška Vlada je od 2022. godine uložila više od 15 milijuna funti na poboljšanje i ubrzanje dobivanja adekvatne pomoći za osobe koje pate od neke vrste neurodivergencije. S dodatnih 3 milijuna funti usluga bi se dodatno trebala poboljšati.
Bilo kako bilo, iz grupe za podršku oboljelima od ADHD-a, ADHD UK, tvrde kako je ovo samo jednokratna pomoć za oboljele te kako bi se Velška vlada trebala još više pozabaviti ljudima koje pate od ovog poremećaja.
– Moramo poboljšati cijelu uslugu. Jednokratni iznos novca bit će važan za poboljšanje usluge, ali kada ga ponestane opet imamo isti problem – kazao je predsjednik grupe za podršku ljudima s ADHD-om Henry Shelford.
Na skupu je također rečeno kako spomenuta grupa za podršku dobro savjetuje Vladu s obzirom na to da imaju iskustva iz prve ruke te da njihovo iskustvo pomaže Vladi pri donošenju odluka.
Ostaje za vidjeti može li se uloženim sredstvima poboljšati i ubrzati dijagnosticiranje ovog stanja, te adekvatnom terapijom umanjiti probleme s kojima se susreću ljudi koji od njega pate.
Pomoć ADHD-ovcima na području Welsa možda potakne i neke druge zemlje da se pozabave pitanjem spomenute skupine ljudi.
Film će se temeljiti na njezinoj autobiografiji ‘Being Heumann’, u kojoj opisuje svoju ključnu ulogu u borbi za građanska prava osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Apple Original Films najavio je produkciju igranog filma o Judy Heumann, poznatoj kao ‘majka pokreta za prava osoba s invaliditetom’. Film će se temeljiti na njezinoj autobiografiji ‘Being Heumann’, u kojoj opisuje svoju ključnu ulogu u borbi za građanska prava osoba s invaliditetom, uključujući vođenje prosvjeda 1977. godine u San Franciscu koji je trajao gotovo mjesec dana i doveo do provedbe Sekcije 504 Zakona o rehabilitaciji.
Judy Heumann, koja je preminula 2023. godine, oboljela je od dječje paralize u dobi od dvije godine, zbog čega je počela koristiti invalidska kolica. Unatoč preprekama, postala je prva učiteljica u invalidskim kolicima u državi New York. Također je igrala ključnu ulogu u razvoju i provedbi Zakona o obrazovanju osoba s invaliditetom (IDEA), Zakona o Amerikancima s invaliditetom (ADA) i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.
Film će režirati i producirati Siân Heder, dobitnica Oscara za film ‘CODA’, dok će glavnu ulogu tumačiti britanska glumica Ruth Madeley, koja ima spina bifidu i poznata je po ulogama u serijama poput ‘Doctor Who’.
Sada joj umjesto poštara koji doma donosi invalidninu, njezina djeca na grob donose cvijeće
Poslušaj članak
Patila je od zakrivljenosti kralježnice, dijagnosticirana joj je cista na mozgu, godinama se borila s kroničnom boli te razvila ovisnost o drogama. Njezino mentalno zdravlje bilo je u strmoglavom padu.
Posve je jasno da 42-godišnju Jodey Whiting iz engleskog gradića Stockton-on-Teesa život nije mazio, ali motiv da počini samoubojstvo nije bio njezin invaliditet, nego bezosjećajnost nadležnih institucija koje su joj uskratile pravo na egzistencijalni minimum. Tamošnje joj je Ministarstvo rada i mirovina, naime, ukinulo sve socijalne naknade, a kasnijom je istragom utvrđeno kako joj je invalidnina oduzeta zbog administrativne greške.
Dakle, nesretna je Jodey počinila suicid, ali ne svojom krivnjom. U oproštajnoj poruci svojim najmilijima napisala je kako nije mogla plaćati račune i često je gladovala. Takvu patnju više nije imala snage podnositi.
Bila je majka devetoro djece, uključujući dva para blizanaca, kojima je silno željela priuštiti dostojanstveno i zdravo odrastanje, dok se njezin život spuštao ispod donjeg praga dostojanstva. Nije to zapravo bio suicid, bio je to njezin način da skrati muke.
Mrtvozornik Clare Bailey kasnije je zaključio da njezino samoubojstvo treba staviti ‘u kontekstu pogoršanja mentalnog stanja, uzrokovanog ukidanjem državnih naknada’. Izvješće neovisnih, nevladinih tijela – o odluci o ukidanju naknada za Jodey Whiting – utvrdilo je da je napravljen niz pogrešaka te da njezine isplate nisu trebale biti ukinute.
Bila je to pravda koja je prekasno pokucala na vrata Jodey Whiting. Sada joj umjesto poštara koji doma donosi invalidninu, njezina djeca na grob donose cvijeće.
Sjajan je posao, dakle, Gillian odradila boreći se za pravo da i ona, baš kao i oni bez tjelesnih ograničenja, nesmetano uživa u koncertu svog glazbenog idola
Gillian Walker duboko je zakoračila u šesto desetljeće života i, unatoč brojnim zdravstvenim tegobama, ostala je žena zaigrana duha i zavidne vitalnosti. Nije to promijenila ni amputacija ispod koljena, u veljači ove godine, nakon koje je postala osoba s trajnim invaliditetom i počela se kretati u invalidskim kolicima.
No ovih je dana Gillian pokleknula i postala anksioznom zbog jedne naizgled beznačajne stvari. Već dugo se vremena, naime, veselila koncertu Robbieja Williamsa u Edinburghu, za koji je još lani kupila karte za sebe i prijateljice, a ispostavilo se da stadion Murrayfield nema pristup za osobe s invaliditetom. Malo je kazati da je Gillian bila shrvana od tuge.
Za nju je pop-ikona Robbie Williams utjelovljenje glazbenog božanstva, na njegovim je koncertima Gillian doživljavala nešto poput religijskog iskustva. Propustiti njegov koncert za Gillian je značilo priznati poraz pred svim izazovima koje nosi invaliditet.
Stoga se odlučila na borbu i prkos te sa svojim prijateljicama uputila prosvjednu notu organizatorima koncerta, apelirajući da se i osobama s invaliditetom osigura jedno od temeljnih prava, a to je pravo na pristupačnost.
I uspjela je! Nakon prve odbijenice i pravdanja da nemaju dovoljno vremena izgraditi potrebne rampe i tome slično, organizatori koncerta su joj kasnije javili da su ipak uspjeli osigurati potrebna sjedala prilagođena osobama s invaliditetom. Bio je to, bez pretjerivanja, trijumf njezine volje da ukaže na nepravednost s kojom se ljudi s invaliditetom često susreću kada je riječ o izgradnji inkluzivnog okruženja.
Gillian je tek prije par mjeseci stekla invaliditet, a već je spoznala grubu realnost onih koji se kreću u kolicima. Njezina je priča, možda i zbog toga što je u nju uključen Robbie Williams, izazvala pozitivne reakcije brojnih otočkih medija koji sada od nadležnih institucija traže da tu ‘grubu realnost’ pretvore u ‘realnu pristupačnost’.
Sjajan je posao, dakle, Gillian odradila boreći se za pravo da i ona, baš kao i oni bez tjelesnih ograničenja, nesmetano uživa u koncertu svog glazbenog idola. Na koncertu se ludo zabavila, Robbiju neprestano slala puse, ali on to nije vidio.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.