Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsko drugo čitanje uputila Zakon o mirovinskom osiguranju u kojem je novina u odnosu na prvo čitanje da će pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina u iznosu od 50 posto uz zadržavanje statusa imati i roditelji njegovatelji i njegovatelji
Poslušaj članak
– Cilj nam je daljnje povećanje mirovina i da sa sadašnjih 644 eura prosječne sveukupne mirovine u Hrvatskoj do kraja mandata podignemo na minimalno 800 eura – kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Novina u odnosu na prvo čitanje je da će roditelji njegovatelji, njegovatelji, udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć HRVI-ima moći ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života u iznosu od 50 posto, uz zadržavanje statusa.
Dodana je i odredba o izuzimanju od obveze polaganja državnog ispita za službenike Zavoda koji su već zaposleni na poslovima Zavoda.
U drugo saborsko čitanje upućen je i konačni prijedlog Zakona o odvjetništvu koji se, u odnosu na prvo čitanje, usklađuje s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti odvjetničke profesije koju RH namjerava potpisati, a dopunjena su pojedina procesna jamstva te prava odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore.
Osim već propisane pretrage odvjetnika i odvjetničkog ureda, novost je da se mogu pretražiti i druge prostore i pokretne stvari koje odvjetnik koristi.
Zakon se usklađuje i sa Zakonom o kaznenom postupku u dijelu koji se odnosi na korištenje termina ‘pritvor’, odnosno ‘istražni zatvor’ te na nagradu odvjetnika kao opunomoćenika žrtve kaznenog djela.
Suglasnost Ministarstvu graditeljstva za sklapanje ugovora u svrhu obnove i izgradnje 760 kuća
Vlada je dala suglasnost Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2026. i 2027. godini, za sklapanje ugovora o javnim uslugama izrade glavnih projekata kuća i projekata za darovanje građevnog materijala u svrhu obnove i izgradnje 760 kuća na potpomognutim područjima.
– Početkom godine provodio se javni poziv za odabir lokacija za stambeno zbrinjavanje naših mladih sugrađana na potpomognutim područjima, a temeljem završenog javnog poziva odabrano je 760 lokacija diljem Hrvatske. Paralelno se provodi i javni natječaj za odabir projektanata koji će izraditi projekte ili izgradnje ili obnove obiteljske kuće na tim istim lokacijama – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić.
Projekti su odabrani, a ukupna vrijednost nabave je 1,7 milijuna eura s PDV-om. Sredstva potrebna za plaćanje osigurana su u državnom proračunu – za 2025. godinu u iznosu od 512.315 eura, za 2026. godinu 683.087 eura te za 2027. godinu u iznosu od 512.315 eura s PDV-om.
Vlada je donijela odluku o pokretanju postupa za sklapanje ugovora između Vlade RH i Vlade Crne Gore o darovanju nekretnine Dom kulture ‘Josip Marković’ u Donjoj Lastvi u Tivtu.
– Sklapanjem ugovora i prijenosom prava vlasništva Crne Gore na RH, a kojim se Vlada RH obvezuje darovanu nekretninu koristiti za okupljanje, promidžbu kulturnih sadržaja, očuvanja nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, trajno se rješava pitanje korištenja ovog Doma. Povijesno važno za napomenuti je da su ga gradili Hrvati Boke kotorske od 1920. do 1922. godine – napomenuo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Ovime se jačaju i bilateralni odnosi, što je u interesu obje zemlje, dodao je.
Pomoć Siriji u iznosu 500.000 eura
Donesena je odluka i o doprinosu Međunarodnom odboru Crvenog križa u svrhu pružanja humanitarne pomoći civilnom stanovništvu Sirije u iznosu 500.000 eura.
– Naša Vlada od samog početka sukoba aktivno sudjeluje u naporima međunarodne zajednice usmjerenima na ublažavanje posljedica krize u Siriji i susjednim zemljama. Do sada je upućeno gotovo 1,6 milijuna eura humanitarne pomoći, a Hrvatska je najavila dodatni doprinos od 600.000 eura za razdoblje od 2025. do 2027. godine – rekao je Grlić Radman te najavio svoj posjet Siriji od 16. do 17. lipnja.
Predloženi doprinos, kazao je, predstavlja konkretan izraz solidarnosti sa sirijskim narodom.
Vlada je donijela odluku o osnivanju Savjeta za razvoj politika za mlade Vlade RH, odnosno izmijenila naziv ranijeg Savjeta za mlade, kojom se smanjuje broj članova s 35 na 28 do 31 te uvodi Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj kao novog člana, a više nema predstavnika Ureda za udruge, Ureda za ravnopravnost spolova i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te predstavnika znanstvenih i obrazovnih ustanova.
Savjet čine 23 predstavnika tijela državne uprave i Ureda predsjednika Vlade RH, organizacija koje okupljaju lokalne jedinice, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, Savjeta mladih RH, Hrvatskog studentskog zbora, Nacionalnog vijeća učenika RH i hrvatskog mladog delegata pri organizaciji UN-a te do 8 predstavnika udruga mladih i za mlade.
Zadaća Savjeta i dalje ostaje sudjelovanje u kontinuiranom praćenju i analizi javnih politika koje se odnose i/ili utječu na mlade i davanju mišljenja Vladi RH o nacrtima propisa od osobitog značenja za unaprjeđivanje položaja mladih.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju
U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb.
U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.
„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica.
Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.
Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja.
Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb.
Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST.
U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane
Gradska četvrt Stenjevec s nestrpljenjem je iščekivala otvorenje prvog dječjeg vrtića u Španskom, i to nakon dugih petnaest godina.
Radovi na vrtiću, sa smještajem za deset skupina djece, privode se kraju i bit će spreman za novu pedagošku godinu, a vrijednost ovog projekta iznosi 6, 6 milijuna eura.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji svojih zamjenika, jučer je pri obilasku radova izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ovaj vrtić u Stenjevcu jedan od 28 sličnih projekata. – Do ove jeseni bit ćemo na 20 realiziranih projekata vrtića otkad sam preuzeo upravljanje gradom, na što smo iznimno ponosni. Važno nam je gdje je god moguće za gradske projekte osigurati i europska sredstva, jer time povećavamo ukupni volumen naših investicija u kvalitetu života Zagrepčana, ali gradske vrtiće gradimo primarno sredstvima iz gradskog proračuna – rekao je gradonačelnik Tomašević.
U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, dodao je Tomašević, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane.
Gradonačelnik, dakako, nije mogao izbjeći novinarska pitanja vezana za spor s inicijativom Hod za život, koja ga optužuje da je sabotirao održavanje njihova koncerta na Trgu bana Jelačića jer je, eto, od njih zatražio popis izvođača.
– Nije neuobičajeno da se od organizatora traži popis izvođača kako bi se procijenilo je li površina dostatna za takve koncerte – rekao je Tomašević.
Novi implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču
Sjajna je to vijest za ljude s gotovo potpunom paralizom kojima sposobnost jednostavne komunikacije u stvarnom vremenu predstavlja izazov.
Stoga su znanstvenici diljem svijeta godinama radili na rješavanju tog problema razvojem uređaja koji mogu dekodirati moždane signale i prevesti ih u pokrete računalnog kursora ili tekst. No u tome su tek djelomično uspijevali budući da su implantati u mozgu omogućavali ljudima tipkanje pomoću virtualne tipkovnice, tzv. BCI tipkovnice, ali brzina je bila frustrirajuće spora.
Međutim, tim znanstvenika iz kompanije BrainGate ovih dana izvještava da je njihova BCI tipkovnica pomogla dvjema osobama s paralizom tipkati brzinom do 22 riječi u minuti, gotovo jednako brzo kao što prosječna osoba može pisati tekst pomoću pametnog telefona.
– Ovo je važan tehnički napredak koji tipkanje mozak-računalo mnogo više približava praktičnim brzinama komunikacije za ljude s paralizom – kaže Edward Chang, profesor neurološke kirurgije, koji nije bio uključen u studiju.
– S oko 22 riječi u minuti, ovo je među najbržim BCI-jima za tipkanje do sada i dramatično brži od većine ranijih neuronskih uređaja za pravopis – kaže Chang, koji je radio na drugom BCI-ju za dekodiranje govora.
BCI tehnologija značajno je napredovala od svog nastanka 1960-ih, kada su istraživači počeli koristiti pojedinačne elektrode implantirane u mozgove majmuna kako bi bilježili njihovu neuronsku aktivnost.
Prethodne verzije ovih sustava za tipkanje zahtijevale su od sudionika da kontroliraju kursor na zaslonu i pojedinačno biraju slova, što je puno sporije od mogućnosti pristupa bilo kojoj tipki u bilo kojem trenutku pomoću prstiju. Novo istraživanje pokazuje kako implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču.
Autor studije Justin Jude i njegovi kolege trenirali su svoj BCI koristeći umjetnu inteligenciju da prepozna namjeravane pokrete ruku ili prstiju iz dijela područja pokreta mozga, nazvanog precentralni girus, dok su sudionici pokušavali pomaknuti svoje paralizirane ruke ili prste. Model umjetne inteligencije predvidio je slova na QWERTY tipkovnici kojima su pokreti najvjerojatnije odgovarali. Testirali su svoj sustav na dva sudionika: jednoj osobi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, progresivnom neurološkom bolešću koja uzrokuje paralizu, i jednoj s ozljedom leđne moždine koja ih je ostavila paraliziranima, ali su i dalje mogli govoriti. Koristeći uređaj, potonji sudionik mogao je tipkati brzinom od 110 znakova ili 22 riječi u minuti, dok je tipkanje drugog sudionika bilo sporije, ali i dalje impresivno za nekoga tko nije imao sposobnost govora.
– Jedna od stvari o kojima puno pričamo je brzina komunikacije. Razlog zašto to radimo nije samo da bismo imali brži sustav od nekog drugog, nego da paraliziranim ljudima bitno podignemo kvalitetu života – kaže Daniel Rubin, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, koji je bio koautor nove studije.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
KulturaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana