Poveži se s nama

Life&Style

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA: Treba li skratiti radni tjedan?

Objavljeno

/

Prije sto godina američki je industrijalac Henry Ford u svoju tvornicu Ford Motor Company uveo petodnevni radni tjedan. U vrijeme ondašnjeg obrasca šestodnevnog radnog tjedna od 48, pa i više sati, bio je to vrlo revolucionaran korak.

A zadnjih se dana na sve strane raspisali da će Njemačka od 1. veljače u 45 tvrtki eksperimentalno uvesti četverodnevni radni tjedan preraspodjelom 38-satnog radnog tjedna. Eksperiment bi trebao trajati šest mjeseci tijekom kojega bi zaposlenici zadržali dosadašnje plaće, a očekuje se povećana produktivnost, smanjenje izostanaka s posla i veće zadovoljstvo zaposlenika.

Četverodnevni radni tjedan isprobavan u nizu zemalja i pokazao, vele, dobre rezultate. Pilot-projekti krenuli u Belgiji pa Novi Zeland, Australija …, a Švedska otišla i korak dalje eksperimentirajući sa šest sati rada dnevno tijekom petodnevnog radnog tjedna, Island s 36, Španjolska s 32 sata. Puna usta zadovoljstva radnika, povećane produktivnosti i rezultata obećavajućih.


A u nas, u ‘nekadašnjoj onoj’, bio šestodnevni radni tjedan s osam sati hrmbanja dnevno. Tek 1965. uveli 42 sata tjedno pa s preraspodjelom imali pet dana rada i mjesečno pokoju radnu subotu.

Devedesetih godina, taman nekako uoči Domovinskog rata, krenulo u Lijepoj, tada prijelaznoj našoj, eksperimentalno uvođenje 40-satnog petodnevnog radnog tjedna u izabranoj grupi manjih i većih tvrtki. Predložila tadašnjem direktoru DIOZ-a, (koji je bio jedan od najuspješnijih u povijesti Ustanove URIHO, ali ga smijenilo kao ‘nepoćudnog’), da zatražimo od tadašnjeg Ministarstva rada, boračkih i invalidskih pitanja (u Gruškoj ulici na broju 10 bilo) da i nas u taj eksperiment uključe jer osobe s invaliditetom zapošljavamo pa … Poslali Ministarstvu poveliki elaborat i hrpu dodatnih papira, ali nesretni rat ozbiljno zalupao na naša vrata …

I tako petodnevni radni tjedan s 40 sati rada Lijepa naša dočekala (tek) 2001. godine, dok se četverodnevni, od pandemije kovida na ovamo, stidljivo u nekim manjim tvrtkama pomalja.

A tekstovi o planiranom ‘novom njemačkom četverodnevnom radnom čudu’ neujednačeni i zbunjujući, a pomalo i kontradiktorni pa ne čudi što jedan od autora na jednom mjestu kaže: ‘Ne funkcionira sve uvijek i nije za sve. Tvrtke same moraju shvatiti što kod njih djeluje ili ne djeluje’.

Jer, život pravocrtan nije pa ni ovdje jednoznačne, čarobne, ‘alkemijske’ formule ni za koga, pa nit’ za one koji se psihologijom rada bave, nema.

O iskustvima s raznih strana svijeta, i onim dobrim, i onim lošim, sljedeći puta, a do tada razmišljajte – četiri ili pet dana?

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Kultura

ZAGREBAČKA ARENA Festival elektronske glazbe Stereosonic

Objavljeno

/

Foto: Glazba.hr

Posjetitelji festivala ove će godine premijerno uživati u zvukovima Paula Oakenfolda, producenta slavne Madonne te senzacionalne zvijezde – Klingandea

Od 14. do 15. lipnja zagrebačka Arena će biti domaćin velikog svjetskog festivala elektronske glazbe Stereosonic, prema najavama organizatora jednog od najposebnijih i najeklektičnih glazbenih događanja ikad održanih u Hrvatskoj.

Promotorska kuća AEG najavila je da će grad Zagreb tijekom lipnja ugostiti neke od najpoznatijih izvođača elektronske plesne glazbe u sklopu glazbenog festivala Stereosonic.

Posjetitelji festivala ove će godine premijerno uživati u zvukovima Paula Oakenfolda, producenta slavne Madonne te senzacionalne zvijezde – Klingandea. Za zabavu na plesnom podiju do ranih jutarnjih sati, publici koju organizatori prema najavama očekuju iz vise od 40 zemalja svijeta, omogućit će i dvadesetak drugih vodećih DJ-a današnjice koje će iz organizacije najaviti u narednim danima.

Organizatori najavljuju nekoliko pozornica i jedinstven vizualno scenski doživljaj u Areni, dok se na lokacijama oko dvorane očekuje mnoštvo zanimljivosti podređenih zabavi posjetitelja. Posebnost ovog događanja je u koncepciji samog festivala prema kojoj se od posjetitelja očekuje čim veća ležernost u odijevanju i pristupu zabavi, ističu organizatori.

U narednim mjesecima promotori iz AEG-a planiraju krenuti s pripremama za još nekolicinu događanja koja će biti organizirana diljem Hrvatske u sklopu sveobuhvatnog projekta Stereosonic. U prvom redu na obali, a čime će se uz festival u Zagrebu zaokružiti sveobuhvatni projekt glazbenih događanja ove promotorske kuće.

Nastavi čitati

Gastro kutak

Pileći bataci u umaku od rajčice i palenta

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje fino i sočno pećene pileće batke, posute sitnim komadčima pretežno zelenog povrća. Poslužena je na bijelom tanjuru.
Foto: Pixabay

Palenta, žganci ili pura (u sjevernoj Italiji iz koje dolazi je polenta) dobra je u svakoj kombinaciji pa će se i u ovoj našoj s piletinom lijepo sljubiti. Bit će to jedan nutritivno bogat, a prilično jednostavan ručak

Sastojci:

  • 4 pileća batka
  • 1 luk, sitno nasjeckan
  • 2 češnja češnjaka, sitno nasjeckana
  • 400 ml pasirane rajčice
  • 200 g palente
  • sol, papar, maslinovo ulje

Priprema:

Pileće batke začinite solju i paprom te pecite na maslinovom ulju dok ne dobiju zlatno smeđu boju.

U drugoj tavi popržite luk i češnjak.

Dodajte pasiranu rajčicu i kuhajte dok se umak ne zgusne.

Skuhajte palentu prema uputama na pakiranju.

Poslužite pileće batke s umakom i palentom.

Nastavi čitati

In Metropola

Filmom ‘Nasmijana Gruzija’ otvoreno jubilarno, 20. izdanje ZagrebDoxa

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje kolekciju crvenih i bijelih kocki s tekstom na njima, složenih na crvenoj pozadini. Tekst označava događaj nazvan “ZAGREB DOX” zakazan za 14.4. - 21.4.2024. u KAPTOL BOUTIQUE CINEMA & BAR.
Foto: ZagrebDox Facebook

Filmom ‘Nasmijana Gruzija’ Luke Beradzea, koji se bavi lažnim predizbornim obećanjima, u nedjelju je u kinu Kaptol Boutique Cinema otvoreno jubilarno, 20. izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox

Nenad Puhovski, osnivač i umjetnički direktor ZagrebDoxa, zahvalio je svima koji su u proteklih dvadeset godina radili na festivalu.

– Bilo ih je na stotine, dio njih je nastavio sa sličnim karijerama, no situacija je takva da sve manje ljudi želi potrošiti svoje vrijeme i talente za nešto relativno nesigurno kao što je filmski festival, pa tim više cijenimo sve one koji rade na ZagrebDoxu – istaknuo je.

Festival su pokrenuli, dodao je, kako bi, među ostalim, dali potporu autorskom filmu, ali i otvarali teme od kojih su mnoge bile kontroverzne, pokazavši da iako dokumentarci ne mogu promijeniti svijet, mogu progovoriti o čitavom nizu problema.

Film otvorenja ‘Nasmijana Gruzija’ propituje poluistine koje nam govore političari, kroz priču o predsjedničkom kandidatu koji je u predizbornoj kampanji obećao siromašnima subvencioniranu stomatološku skrb, pa su im državni zubari počeli vaditi pokvarene zube, no nakon njegova poraza na izborima mnogi su ostali krezubi.

Otvarajući festival zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević napomenuo je kako je film otvaranja zanimljiv jer ima radnju smještenu u predizborno vrijeme.

– Neću držati predizborni govor o povećanju ulaganja u kulturu, no iskoristit ću priliku čestitati na 20 godina izgradnje festivala koji je postao jedan od najboljih na području dokumentarnog filma u cijeloj Europi – istaknuo je.

ZagrebDox ove godine prikazuje 102 filma u 14 programa, odabrana između oko 1700 filmskih prijava iz cijelog svijeta, od kojih je šezdesetak hrvatskih. Mnogi od njih već su nagrađivani na prestižnim svjetskim festivalima. U Zagrebu će se za Veliki pečat u Međunarodnoj konkurenciji natjecati devetnaest filmova, a u Regionalnoj konkurenciji 21 film.

U proteklih dvadeset godina festival je posjetilo 350 tisuća posjetitelja, prikazao je preko 2800 filmova na gotovo 3000 projekcija i imao više od 6500 inozemnih i domaćih gostiju, filmskih autora, profesionalaca i novinara. ZagrebDox jedan je od samo četrdesetak svjetskih čiji filmovi konkuriraju za godišnju nagradu Europske filmske akademije u kategoriji dokumentarnog filma.

Na svečanom otvorenju, na kojemu su bili i predstavnici Grada, veleposlanici, saborski zastupnici, prikazan je i kratki film o prvom izdanju festivala iz 2005. godine.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

U trendu