Connect with us

in MREŽA

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Prisjetimo se URIHO-ve gastro povijesti

Objavljeno

/

Krenimo danas u URIHO-vu gastro povijest koja je i oku i uhu, a tek nepcima, desetljećima ugodna i ukusna bila

Nakon svih ovotjednih degutantnih i gadljivih ‘čašćenja’ i nezdrave verbalne političke hrane, vratimo se našim ‘povjesticama’ i vremenima opuštenijim i jednostavnijim, u kojima ljudima za zadovoljstvo puno manje i duhovne i jestive hrane trebalo, a komunikacija ipak zer’cu uljuđenija bila.

I zato, krenimo danas u URIHO-vu gastro povijest koja je i oku i uhu, a tek nepcima, desetljećima ugodna i ukusna bila.

Zaštitne radionice Osvit i ZIRI osamdesetih godina prošloga stoljeća DIOZ-u u integracijski miraz donijele i svoje uhodane kuhinje i restorane društvene prehrane, kako se to tada zvalo.

Na Kajzerici Osvitova velika kuhinja i restoran bili u prostorima gdje je sada keramika. Odatle se hrana odvozila i u Masarykovu 15 gdje se u malom podrumskom, čistom i ugodnom restorančiću servirala i za vrijedne ruke radnica iz dječje konfekcije (Gundulićeva 14 – 16) i vezilja s te lokacije. U restoranu na Kajzerici imali i velike zborove radnih ljudi, a i Djeda Mraza s dječicom našom dočekivali.

U Držićevoj ZIRI-eva kuhinja i restoran bili na katu prve zgrade (desno), gdje je sada dio komercijale. Do današnjih me dana na salatu od cikle podsjeća, jer su je kuharice na poseban, vrlo ukusan način spravljale, ali iznad svega na nezaboravne proslave Dana žena nakon kojih smo dobivenim poklonom svake godine dopunjavali svoje kristalne zbirke.

Za radnike modne obuće i ortopedije, koji su radili na lokaciji Vlaška 52 (nekada pripadalo DES-u), gdje je sada veliki trgovački centar, restoran je otvoren 1984. godine. Zorno se sjećam otvorenja i govora tadašnjeg direktora (onoga kojega sam već spominjala kao jednoga od najuspješnijih u povijesti Ustanove). Bilo mu je to i prvo javno upoznavanje s radnicima jer je nedugo prije toga stupio na dužnost. Kao i većina (normalnih?!) žena, pamtim i boju njegove košulje, što je ‘vrlo bitan povijesni detalj, danas od nemjerljive važnosti’.

Sve ove kuhinje i restorani imali su svoje mirise, svoju dušu, svoje priče i svoju važnu svrhu jer mnogim zaposlenicima ovo je bio jedini topli obrok u danu. Bilo je to gotovo jednako važno kao i plaća, a zaštitna radionica pomogla subvencionirajući dio cijene…

A onda, devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon što su smijenili onog uspješnog direktora, ‘velikom mudrošću’ novopečenog rukovodstva prvo su stečajno ugašene upravo kuhinje i restorani.

I – čekalo se sve do 2015. godine kada je započeo projekt URIHO-ve Službe za rehabilitaciju, financiran sredstvima Europske Unije, naziva ‘Program osposobljavanja na radnom mjestu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom – pilot projekt za pomoćne kuhare’. Bio je to novi početak, a ujedno i nastavak gastro povijesti URIHO-a i njegovih pravnih prethodnika.

Iza toga, 2019. godine, slijedio je nastavak i novi EU projekt ‘Model aktivacije dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom kroz razvoj i provedbu prilagođenih programa osposobljavanja i radnog treninga’ za pomoćne kuhare i čistačice. Oba projekta, kreirana i realizirana u URIHO-voj Službi za rehabilitaciju, svojim su sadržajem i rezultatima, kao i mini kuhinjom i restoranom u Radnom centru Službe za rehabilitaciju (u Gundulićevoj 14 – 16), stvorili realan zametak i podlogu za URIHO-v inkluzivni restoran otvoren 2022. u Držićevoj 1.

Moji su preci u dragome mi Hrvatskom zagorju pola stoljeća imali gostionu, iliti krčmu, kako su dedek povedali. I tako birtaška unuka već godinama živi za dan kada će se URIHO-v restoran otvoriti za javnost, kako bi za šankom popila nešto, onako za dušu, i za uspomene mnoge na sve dane i ljudske priče, ali samo one lijepe…

Civilno društvo

Inkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija je kolaž koji prikazuje aktivnosti Inkluzivnog centra za bolju kvalitetu života u Belišću, projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) uz sufinanciranje Europske unije. Na fotografijama su prikazani korisnici različitih dobnih skupina tijekom aktivnosti koje potiču socijalnu uključenost, aktivno provođenje slobodnog vremena i međusobno druženje. U gornjem lijevom dijelu održava se grupna radionica u kojoj sudionici, povezani užetom, sudjeluju u vježbi komunikacije i suradnje. U gornjem desnom dijelu prikazani su korisnici u dnevnom boravku tijekom zajedničkog boravka i kreativnih aktivnosti, dok se u pozadini priprema obrok. Donji lijevi dio prikazuje kreativnu radionicu izrade ukrasa od lavande, na kojoj sudionici zajednički izrađuju rukotvorine. U sredini je održavanje vježbi ili joge na otvorenom u prirodnom okruženju, koje promiču tjelesnu aktivnost i dobrobit korisnika. Donji desni dio prikazuje plesnu ili rekreativnu radionicu u dvorani, tijekom koje sudionici kroz pokret i zajedničke aktivnosti razvijaju socijalne vještine i održavaju tjelesnu kondiciju. Na dnu kolaža nalaze se logotipi Inkluzivnog centra, programa ESF+ Učinkoviti ljudski potencijali te oznaka da je projekt sufinanciran sredstvima Europske unije. Fotografija kao cjelina prikazuje raznolikost aktivnosti kojima se korisnicima pruža podrška, potiče njihova uključenost u zajednicu te doprinosi kvalitetnijem i aktivnijem životu.
Foto: Udruga Zvono

Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje

Poslušaj članak

Ideja o pokretanju Inkluzivnog centra prirodan je nastavak više od dvadeset godina rada Inkluzivne kuće Zvono iz Belišća na razvoju socijalnih usluga i promicanju uključivosti osoba s invaliditetom i starijih osoba. Tijekom posljednjih šest godina Zvono je, zajedno s Udrugom MI iz Valpova te gradovima Belišćem i Valpovom, razvilo partnerstvo s ciljem stvaranja kvalitetnije i dostupnije podrške stanovnicima cijele Valpovštine.

Potreba za ovakvim centrom proizlazi iz svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i starije osobe, osobito u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske. Nedostatak prilagođenog prijevoza, arhitektonske prepreke, otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, digitalna isključenost te usamljenost zbog depopulacije ruralnih krajeva dovode do socijalne isključenosti i ograničavaju sudjelovanje u životu zajednice.

Iako su obje udruge i ranije organizirale poludnevne boravke, rehabilitacijske, rekreativne i kreativne aktivnosti, njihova provedba često je ovisila o projektnim natječajima. Poziv Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za širenje mreže socijalnih usluga omogućio je stabilniji model rada i kontinuitet pružanja usluga tijekom trogodišnjeg razdoblja.

Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje. Od 1. srpnja 2026. korisnicima su dostupni dnevni boravak, klub samozastupnika te sportski, rekreativni i kreativni programi poput vježbi, joge, plesa, dramskih, medijskih i kreativnih radionica.

Od 1. kolovoza 2026. s radom počinje mobilni stručni tim za psihosocijalnu podršku koji čine edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog. Korisnicima će pružati individualnu podršku u njihovim domovima ili kroz grupne radionice, što je posebno važno za osobe koje zbog zdravstvenih, financijskih ili prometnih prepreka ne mogu dolaziti u prostorije centra.

Dnevni boravak nije samo mjesto boravka, nego prostor socijalnog uključivanja, razvoja novih vještina i stvaranja prijateljstava. Osobama s invaliditetom omogućuje izlazak iz izolacije i ostvarivanje vlastitih interesa, a starijim osobama pomaže u prevenciji usamljenosti i institucionalizacije. Istodobno članovima njihovih obitelji pruža prijeko potreban predah, uz sigurnost da su njihovi najbliži u stručnom i poticajnom okruženju.

Jedan od najvažnijih programa projekta jest samozastupanje, kojim osobe s invaliditetom uče donositi odluke, izražavati svoje stavove i aktivno sudjelovati u društvu. Posebno vrijedno iskustvo predstavlja Klub samozastupnika udruge Zvono koji djeluje od 2011. godine. Nakon godina edukacija iz područja ljudskih prava, komunikacijskih vještina i građanskog sudjelovanja, ovaj se uspješan model sada širi na cijelu Valpovštinu.

Iako interes korisnika nadmašuje očekivanja, provedbu projekta otežavaju administrativni zahtjevi europskih fondova. Opsežna dokumentacija i pravila o prihvatljivosti korisnika ponekad predstavljaju prepreku upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dodatni izazov predstavljaju pravila o dvostrukom financiranju koja nekim korisnicima ograničavaju sudjelovanje u različitim projektima, iako se radi o različitim uslugama.

Dugoročna održivost ostaje jedno od ključnih pitanja jer profesionalne socijalne usluge zahtijevaju stručne zaposlenike i stabilne izvore financiranja, koje nije moguće trajno osiguravati isključivo projektnim natječajima.

Kolika je stvarna potreba za ovakvim programima pokazuje podatak da je projektom predviđena podrška za 104 korisnika, a gotovo sva mjesta popunjena su već tijekom prvog mjeseca provedbe. To potvrđuje da potrebe zajednice nadilaze kapacitete jednog projekta, zbog čega partneri već planiraju nove programe i izvore financiranja kako bi osigurali nastavak rada Inkluzivnog centra i nakon završetka trogodišnjeg projekta.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Pridružite se projektu ‘Podrška za kvalitetniji život’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan trenutak s početne konferencije projekta „Podrška za kvalitetniji život“. U prvom planu za govornicom sjede tri osobe koje predstavljaju projekt okupljenim sudionicima. Lijevo govornica izlaže projekt, dok ostali članovi panela pažljivo prate izlaganje. Iznad njih nalazi se veliki ekran na kojem je prikazana naslovna prezentacija projekta s nazivom „Podrška za kvalitetniji život“, logotipima Udruge osoba s invaliditetom TOMS, Grada Trogira, ESF+ programa i Europske unije te osnovnim informacijama o projektu. U dvorani se vidi publika koja prati konferenciju, a s desne strane nalazi se promotivni roll-up projekta. Fotografija prikazuje službenu i radnu atmosferu predstavljanja projekta, uz velik interes okupljenih sudionika.
Foto: Udruga TOMS

Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt

Poslušaj članak

Nedavno je održana početna konferencija projekta ‘Podrška za kvalitetniji život’, na kojoj je predstavljen projekt koji provodi Udruga osoba s invaliditetom TOMS u partnerstvu s Gradom Trogirom.

Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a cilj mu je unaprijediti kvalitetu života starijih osoba i osoba s invaliditetom kroz razvoj i širenje socijalnih usluga u zajednici.

Na konferenciji su predstavljene aktivnosti projekta, a okupljenima su se obratili predstavnici Grada Trogira i Udruge TOMS. Sudionici su imali priliku upoznati se s uslugama koje će biti dostupne korisnicima, a održano je i korisno predavanje o sigurnosti i prijevarama putem telefona i internetu.

U sklopu projekta korisnicima će biti dostupne brojne besplatne usluge, među kojima su dnevni boravak s kreativnim i edukativnim radionicama, organizirani prijevoz, savjetovanje i pomoć pri ostvarivanju prava, psihosocijalna podrška, korektivna i medicinska gimnastika, fizikalna terapija te usluga kućne njege.

Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt.

Sudjelovanje u svim aktivnostima je besplatno, a prijave su otvorene tijekom cijelog razdoblja provedbe projekta, odnosno do popunjavanja raspoloživih kapaciteta za pojedine aktivnosti.

Za prijavu je potrebno ispuniti prijavni obrazac te priložiti presliku osobne iskaznice ili drugog odgovarajućeg dokumenta i izjavu o sudjelovanju u projektu.

Prijavni obrazac i potrebna dokumentacija dostupni su u uredu Udruge TOMS, Ribarska 3 u Trogiru, kao i na službenoj internetskoj stranici udruge. Prijave se mogu podnijeti osobno u uredu udruge, poštom na adresu Udruga osoba s invaliditetom TOMS, Ribarska 3, 21220 Trogir, uz naznaku ‘Prijava za sudjelovanje u projektu Podrška za kvalitetniji život’, ili elektroničkom poštom na adresu podrskazakvalitetnijizivot@gmail.com.

Prijave će se razmatrati prema redoslijedu zaprimanja, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.

Projekt ‘Podrška za kvalitetniji život’ provodi se od 2026. do 2028. godine, ukupne je vrijednosti 295.180,37 eura, a u cijelosti je financiran bespovratnim sredstvima Europske unije.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

in MREŽA

LUKA OMAN Prijateljima životinja dolaze i volonteri s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Predsjednik udruge Prijatelji životinja već je dugi niz godina jedno od zaštitnih lica beskompromisnog aktivizma za prava životinja koji je rezultirao donošenjem zakona koji ta prava reguliraju. Danas je Luka Oman, uz sve ostalo, jedan od predvodnika otpora usmjerenog protiv gradnje ekoloških nuklearnih bombi, kako neki nazivaju peradarske megafarme.

Gospodine Oman, Prijatelji životinja aktivno su se uključili u građanski otpor izgradnji peradarskih megafarmi. Jeste li se ovoj svenacionalnoj akciji priključili isključivo zbog brige o dobrobiti životinja ili ste bili motivirani i nekim drugim razlozima?

– Razloga je puno, zato smo zajedno s udrugom Zelena akcija i 12 građanskih inicijativa i uz podršku 160 organizacija civilnog društva priključili se borbi za životinje, okoliš, ljude,  zdravu i održivu budućnost. Na prosvjedu u Zagrebu bilo je 5000 ljudi, među njima i ljudi s invaliditetom, svi zajedno tražili smo od nadležnih da prema volji naroda zaustave sve projekte megafarmi i klaonica bilo gdje u Hrvatskoj. Druge države to s razlogom odbijaju, ljudi ne žele da Hrvatska bude smetlište Europe, a mi nećemo dozvoliti da se žrtvuje niti jedna lokalna zajednica.

Trenutno postavljena izložba na zagrebačkom Zrinjevcu jasno pokazuje koliko su ogromni razmjeri prijetnje i ljudima i životinjama i okolišu te koliko je važno sada zaustaviti sve projekte megafarmi i klaonica. Ljudi koji zastanu na jednom panelu, odgledaju ih sve, a ostanu u šoku zbog saznanja o kakvoj se prijetnji radi za ljude i okoliš te kakva je to patnja za životinje. Izložba se može vidjeti i preko web stranice www.ne-megafarmama.net.

Prijatelji životinja godinama su uporno upozoravali javnost na problem napuštenih kućnih ljubimaca, ponajprije pasa i mačaka, tijekom ljetnih praznika. Jesu li vaši napori urodili plodom, čini se kako je ta nesretna praksa ostavljanja ljubimaca na ulici u velikoj mjeri zaustavljena?

– Zasigurno je smanjena. Ne želimo ni pomisliti kakva bi situacija bila da nismo uložili toliki trud. Postigli smo i izmjenu zakona prema kojem je napuštanje životinja kazneno djelo kažnjivo zatvorskom kaznom do dvije godine.

Ipak, postoji još uvijek veliki broj neodgovornih ljudi koji olako nabavljaju životinje, kupuju ih umjesto da ih udomljuju, ne vode računa o kontroli razmnožavanja odnosno ne kastriraju ih, drže ih u neprimjerenim uvjetima te ih nažalost i napuštaju.

Udomljavanje psa ili mačke je zaista plemenito djelo i imamo divnih primjera doživotnih prijateljstva. Mnogi ljudi s invaliditetom udomili su psa ili mačku i time im pomogli, ali ujedno su dobili i prijatelja.

Što mislite o stanju u skloništima za napuštene pse i mačke diljem Hrvatske? Ima li istine u tvrdnjama da su ta skloništa zapravo postala svojevrsna mučilišta za sirote životinje, ne zbog nečije zloće, nego zbog nedovoljnog ulaganja nadležnih institucija u stručne kadrove i infrastrukturu?

– Skloništa ne mogu zamijeniti dom. To su privremena mjesta u kojima su životinje maknute s ulice te ih tu cijepe, mikročipiraju, kastriraju i oglase kako bi bile udomljene. Važno je ulagati u što bolje uvjete u skloništima jer ima pasa koji dugo u njima ostaju. Tu imaju veliku ulogu, ali i jasnu zakonsku obvezu gradovi i općine koji se trebaju pobrinuti da grade, financiraju i kontroliraju skloništa koja će biti na ponos te lokalne zajednice i njezinih stanovnika.

Skloništa primaju volontere, a mogu pomoći i ljudi s invaliditetom. Ponekad i malo vremena provedeno s nekim psom ili mačkom može biti dragocjeno za njihovu socijalizaciju i lakše udomljavanje.

Poticanje udomljavanja pasa i mačaka iz skloništa umjesto kupnje životinja iznimno je važno te zato nastavljamo kampanju ‘Obitelj na more, a pas na ulicu!?’. Ove godine je zaštitno lice Lana Lourdes Rupić koja poručuje da se ljubav ne kupuje. Vizuali kampanje Lane s psima Olgom i Fendi mogu se vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.

I ove godine organizirate nadaleko poznati  ZeGeVege festival održivog življenja. Kada će se točno održati i s kojim ciljem?

– ZeGeVege festival će se ove godine održati osamnaesti put i to 4. 5. i 6. rujna na zagrebačkom Europskom trgu. Mnogi jedva čekaju da ponovno posjete ovu vegansku oazu. ZeGeVege pruža edukaciju o održivoj prehrani kroz mnoge zanimljivosti, mnoštvo izlagača i odličnih biljnih proizvoda i jela.

Kao organizatori nastojimo osigurati da sadržaji ZeGeVege festivala budu što pristupačniji osobama s invaliditetom. Posebno nas veseli što nam se pridružuju i volonteri s invaliditetom, koji svojim doprinosom obogaćuju festivalsku zajednicu i pomažu u organizaciji. Više o festivalu održivog življenja može se pronaći na www.zegevege.com.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu