Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba

Poslušaj članak

U Kazalištu Marina Držića 29. listopada održana je predstava „Bolje da se nisi ni rodila“ u izvedbi dramske skupine Gordogan.

Predstava je dio studentskog projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku.

Pred punim gledalištem skupina je prvi put izvela predstavu izvan Zagreba, a publiku je potaknula na razmišljanje o položaju osoba s invaliditetom i odnosu društva prema njima.

Ovaj projekt pokrenut je s ciljem pružanja podrške studentima s invaliditetom, kroničnim bolestima i teškoćama psihičkog zdravlja. Voditelji projekta su Sara Kalogjera i Bruno Dedo, a projekt je započeo 2025. godine nizom stručnih predavanja i dvodnevnom konferencijom „Tvoja prava nisu privilegija“. Na konferenciji su sudjelovale brojne osobe iz javnog života koje su podijelile svoja iskustva o usklađivanju privatnog života i karijere s izazovima koje donose različite teškoće.

Već u svojem prvom izdanju projekt je ostvario značajan uspjeh. Osvojio je nagradu HealthComm Award 2026. za najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu, kao i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Dubrovniku. Drugo izdanje projekta započelo je ovog listopada, a uz kazališnu predstavu uključuje i tri javne tribine te sveučilišni forum „To (ni)je moj problem“. Forum će se održati 9. studenoga na Sveučilištu u Dubrovniku, a među najavljenim gostima su Aleksandar Stanković, Gina Damjanović, Antonela Golobić i Ana Bulut Križić.

U središtu predstave „Bolje da se nisi ni rodila“ nalazi se priča Laure Begić, 20-godišnje studentice psihologije iz Zagreba kojoj je u ranom djetinjstvu dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija tipa 2. Naslov predstave nastao je iz njezina osobnog iskustva. Naime, nakon što je uz pomoć rampe i čekanja vozača uspjela ući u tramvaj, jedna joj je prolaznica uputila riječi: „Bolje da se nisi ni rodila“. Taj događaj potaknuo ju je na razmišljanje o tome kako društvo gleda na osobe s invaliditetom i doživljava li njihov život kao teret.

Iako se predstava bavi Laurinim iskustvom života s invaliditetom, njezina poruka puno je šira. Govori o odnosu svakog pojedinca prema ljudima oko sebe, o predrasudama kojih često nismo ni svjesni te o odgovornosti koju imamo za vlastite riječi i postupke. Laura kroz svoju ulogu pokazuje da se ne osjeća drukčijom od svojih vršnjaka. Iako se kreće u invalidskim kolicima, suočava se s istim svakodnevnim brigama, željama i problemima kao i drugi mladi ljudi.

Osobe s invaliditetom i dalje se susreću s brojnim preprekama koje im otežavaju svakodnevni život. Među njima su nepristupačni javni prostori, nedostatak rampi i dizala, neprilagođeni sanitarni čvorovi te problemi s korištenjem javnog prijevoza. Izazovi su prisutni i u obrazovanju, gdje često nedostaju prilagođeni prostori i potrebna podrška. Osim fizičkih prepreka, osobe s invaliditetom suočavaju se i s različitim oblicima diskriminacije, poput podcjenjivanja, oduzimanja samostalnosti i stvaranja osjećaja da ne mogu same donositi odluke o vlastitom životu.

Upravo zato kazalište i umjetnost imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o ovoj temi. Predstave poput „Bolje da se nisi ni rodila“ omogućuju publici da upozna iskustva koja možda nisu dio njezine svakodnevice i da situacije sagleda iz drukčije perspektive. Takve priče mogu potaknuti razumijevanje, ali i preispitivanje vlastitih stavova i ponašanja.

Inkluzija ne bi trebala biti samo pojam o kojem govorimo, nego način na koji se odnosimo jedni prema drugima. Promjene počinju od svakog pojedinca, od spremnosti da prepoznamo vlastite predrasude i prihvatimo različitosti.

Predstava koja je izvedena u Dubrovniku podsjetila je publiku da osobe s invaliditetom ne traže poseban tretman, nego jednake mogućnosti, poštovanje i pravo na dostojanstven život. Ponekad je upravo slušanje tuđih iskustava prvi korak prema društvu u kojem se nitko neće osjećati isključeno.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Cilj projekta „Inkluzivna kazališna bajka“ jest povećanje socijalne uključenosti ranjivih skupina kroz inkluzivne usluge u kulturi, promicanje sudjelovanja djece, mladih, starijih osoba i osoba s invaliditetom u kulturnom životu

Poslušaj članak

U Hrvatskom domu nedavno je održana uvodna konferencija projekta „Inkluzivna kazališna bajka”. Projekt provodi Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić u partnerstvu s Udrugom osoba s intelektualnim teškoćama Regoč Slavonski Brod.

U dosadašnjem razdoblju provedene su brojne aktivnosti usmjerene na promociju projekta, informiranje javnosti i jačanje kapaciteta djelatnika Dvorane za rad s ranjivim skupinama.

Jedan od prvih koraka bila je izrada vizualnog identiteta projekta, odnosno kreiranje službenog logotipa. Pripremljen je i dio promotivnih materijala koji će pridonijeti većoj vidljivosti projekta, među kojima su roll-up banner, informativni A5 letci i promotivni plakati.

Osim toga, provedene su nabave za medijsko praćenje projekta, reprezentaciju, internu edukaciju djelatnika Dvorane, usluge upravljanja provedbom projekta te promotivne materijale.

Posebna pozornost posvećena je edukaciji djelatnika Dvorane. Do sada su održane tri od ukupno četiri planirane edukacije, tijekom kojih su sudionici imali priliku proširiti svoja znanja o pristupu osobama s invaliditetom, inkluzivnom odgoju i obrazovanju kroz temu „Inkluzija: od ideje do prakse“ te o povezivanju inkluzije, kulture i umjetnosti, odnosno načinima provođenja inkluzije kroz umjetnost.

Ove edukacije važan su dio projekta jer doprinose razvoju znanja i vještina potrebnih za stvaranje pristupačnijih i uključivijih kulturnih sadržaja te kvalitetniji rad s pripadnicima ranjivih skupina.

Cilj projekta „Inkluzivna kazališna bajka“ jest povećanje socijalne uključenosti ranjivih skupina kroz inkluzivne usluge u kulturi, promicanje sudjelovanja djece, mladih, starijih osoba i osoba s invaliditetom u kulturnom životu te jačanje kapaciteta zaposlenika Dvorane.

Tijekom provedbe projekta planirano je održavanje 12 kulturno-umjetničkih radionica u kojima će sudjelovati ukupno 96 pripadnika ciljnih skupina, dok će četiri djelatnika Dvorane završiti program edukacije i stručnog usavršavanja za provedbu radionica i rad s ranjivim skupinama.

Projekt ukupne vrijednosti 266.366,03 eura provodi se u razdoblju od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine, a  sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus, u sklopu Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

„Preko obzora” zvao se i prvi album zagrebačkog benda iz 2015. godine. Deset godina poslije četiri su starije pjesme dobile nove verzije na EP-u „Novi Tsunami”

Poslušaj članak

U listopadu je zagrebački bend K’o Zmaj predstavio spot za pjesmu „Preko obzora”. Njome otvaraju koncerte, a kad govore o njezinu zvuku, uz punk rock spominju i navijanje s tribina.

– Pjesma koja navija za tebe! – kažu članovi benda.

Tekst je napisao pjevač i ritam-gitarist Ozren Jurić. U njegovim se stihovima izmjenjuju gradska vreva i prizori pod Sljemenom. U gradu svi nekamo žure, a čini se kao da je svijet stao. U refrenu Jurić poziva sokola da preleti planinu jer „obzori nisu granice”. Glazbu i aranžman potpisuje cijeli bend. Uz Jurića sviraju basist Eldar Keskin, bubnjar Mario Katušić i Goran Lenac, koji svira gitaru i flautu te pjeva prateće vokale.

Jurić je pjesmu i producirao te režirao spot. Snimatelj je Goran Horvatinec, kadrove iz zraka snimio je Zoran Đuričić, a na efektima i postprodukciji radio je Vedran Jurić. Za mastering pjesme zaslužan je Antonio Kasipović.

EP „Novi Tsunami” bend je objavio na Bandcampu u srpnju 2025. Na njemu su nove verzije četiriju autorskih pjesama čije su ranije snimke povukli. Naziv izdanja duguju staroj šali unutar benda. Kad bi izmislili vlastiti žanr, bio bi to novi val pojačan punkom i metalom, pa bi se i zvao „Novi Tsunami”.

Nakon uvodne „Preko obzora” slijede „Tsunami” i „Kosac”, za koji je bend ranije objavio video sa stihovima. Za kraj su ostavili gotovo devetominutnu „Uhodu”, svoju pjesmu za fajrunt.