Često ističem da Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac, istaknuo je župan Stričak
Poslušaj ovaj članak
Besplatne radionice za sve koji pružaju palijativnu skrb najteže oboljelim sugrađanima, promocija lokalno proizvedene hrane te proizvoda i usluga OPG-ova, omogućavanje sportskih aktivnosti osobama s invaliditetom te poticanje mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine – to su četiri od čak 251 programa udruga koji će zahvaljujući potpori Varaždinske županije biti provedeni tijekom ove godine.
Rezultate Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. predstavio je župan Anđelko Stričak na prigodnoj svečanosti u Županijskoj palači na kojoj je bio predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić, kao i županijski pročelnici Renata Skoko, Miroslav Huđek, Ljubica Božić i Darko Majhen.
– Nakon što smo dodijelili sredstva za različite programe u kulturi i sportu, po ovom javnom pozivu dodijeljujemo ukupno 235.425 eura za programe 251 udruge. Provodit će niz programa koji se odnose na gotovo sva područja života, na podršku osobama s invaliditetom, zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, zaštitu okoliša, na vatrogasce, branitelje, dragovoljce, ribolovce, lovce, poljoprivredne proizvođače… Iz godine u godinu povećavamo sredstva za rad naših udruga. Često ističem da treba vrednovati trud i angažman svih njihovih članova, jer Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac – istaknuo je župan Stričak.
Podsjetio je da je za programe u kulturi dodijeljeno 206.330 eura, a za sportske udruge 280 tisuća eura.
– Ovo su rekordna izdvajanja Varaždinske županije za civilno društvo. Za programe udruga prijavljene kroz tri natječaja izdvojili smo 721.755 eura ili 15,8 posto više nego prošle godine, koja je tada bila rekordna – naveo je Stričak.
Svečanost je bila prilika da se predstave programi udruga iz različitih područja.
Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi osnovano je 2015. godine, a s ciljem osnaživanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara u palijativnoj skrbi. Društvo ima sjedište u Varaždinu, gdje je i osnovano, ali djeluje na području cijele Hrvatske. Podršku Županije dobili su za program ‘Dostojanstvo palijativne skrbi u kući’.
– Naše Društvo je prije 10 godina osnovano u Domu zdravlja Varaždinske županije, kada je i započelo s intenzivnim zagovaranjem palijativne skrbi na području cijele Hrvatske. Kroz sve te godine članovi našeg društva sudjeluju u razvoju palijativne skrbi u suradnji s nadležnim ministarstvima i komorama, obrazovnim sustavom, radom u službama specijalističke palijative. Svoje znanje i vještine prenose organiziranjem besplatnih radionica za sve koji na bilo koji način pružaju palijativnu skrb. Upravo zbog toga nam je svih ovih godina iznimno važna podrška Varaždinske županije. Ovim projektom, kao i svima prethodnima, želja nam je osnažiti sve one koji pružaju palijativnu skrb na području Varaždinske županije putem besplatnih radionica. Poznato je da oko 75 posto bolesnika želi do kraja svoga života ostati kod kuće, a naša dužnost kao zajednice je da im to omogućimo na dostojanstven način, što smo i istaknuli u nazivu ovogodišnjeg projekta – rekla je Nataša Dumbović, tajnica i jedna od osnivača Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi, koja je prvi koordinator za palijativnu skrb u Hrvatskoj koji je ugovoren s HZZO-om.
Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad sjedište ima u Lepoglavi, jedan su od 58 LAG-ova u Hrvatskoj, a djeluju na području sjeverozapadnog dijela županije koje obuhvaća 15 gradova i općina. Glavna zadaća LAG-a je promicati ruralni razvoj i pružati direktnu potporu lokalnom stanovništvu, a putem LEADER programa – inicijative Europske unije za potporu projektima koji će oživjeti ruralna područja i stvoriti nova radna mjesta. Potporu Županije dobili su za program ‘Promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda s područja LAG-a Sjeverozapad’.
– Među 58 lokalne akcijske grupe u Hrvatskoj, LAG Sjeverozapad je sigurno u samom vrhu uspješnosti u provedbi natječaja iz Programa ruralnog razvoja. U proteklom programskom razdoblju dodijelili smo više od 2 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz natječaje za male poljoprivrednike te za 14 jedinica lokalne samouprave s našeg područja. Kroz Mjeru 6.3. bespovratnim sredstvima podržali smo naše male poljoprivredne proizvođače, koji su tim sredstvima uglavnom obnovili poljoprivrednu mehanizaciju i tako povećali svoju konkurentnost na tržištu. Zahvaljujući Mjeri 7.4. općine i gradovi na našem području realizirali su projekte koje su prijavili na natječaj LAG-a, a koji su uglavnom bili vezani uz malu društvenu infrastrukturu. Na natječaj Županije javili smo se kako bismo proveli program za koji putem LEADER programa ne možemo dodjeljivati potpore, pa vam zahvaljujem što ste prepoznali naše programe. Putem njega ćemo prvenstveno podizati svijest o važnosti lokalno proizvedene hrane, promovirati proizvode i usluge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te organizirati edukacijske radionice za naše poljoprivrednike – rekao je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik LAG-a Sjeverozapad.
Parasportski savez Varaždinske županije djeluje od 1992. godine, a okuplja osam klubova: Parapikado klub Varaždin, Klub paraviseće kuglane Varaždin, Parašahovski klub Varaždin, Boćarski klub cerebralne i dječje paralize Varaždin, Boćarski klub osoba s invaliditetom Hvidra Varaždin, Plivački klub Vidra, Parastolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin i Košarkaški klub invalida Varaždin. Na natječju su dobili potporu za svoj program ‘Sport za sve – parasportski program za osobe s invaliditetom u Varaždinskoj županiji’, o čemu je više rekao tajnik Saveza Krunoslav Pavlinec.
– Glavni cilj ovog našeg programa je osigurati pristupačne sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a time u osam naših klubova uključiti nove članove, pa tako i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Angažirat ćemo stručne trenere i podršku za bavljenje pikadom, šahom, boćanjem, visećom kuglanom i boccijom. Bilo kakva sportska aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje osoba s invaliditetom, no isto tako želimo doprinijeti socijalnoj integraciji te potaknuti zajedništvo, prijateljstvo i druženje među članovima našeg Saveza – rekao je Pavlinec.
Udruga Črni Maček Ludbreški već niz godina brižno čuva tradiciju fašnjakovanja u Ludbregu, staru 511 godina. Do 1998. djeluju kao Ludbreški fašnjanski odbor, a od 1998., dakle već 26 godina, kao udruga Črni Maček Ludbreški. Od Varaždinske županije su dobili potporu za program ‘Ludbreg – grad proštenište, hodočašća i legendi’.
– Pod sloganom ‘Pravo na ponos naslijeđa i njegovanje tradicije običaja kraja i grada’ naša udruga njeguje narodne običaje našega grada i kraja. Ponosni smo što su pronađeni pisani dokumenti koji pokazuju da su se događanja slična fašnjaku u našem kraju odvijala još davne 1411. godine. Danas sudjelujemo u organizaciji raznih kulturnih i društvenih događanja u Ludbregu, kao što su Fašnjak, Rođendan Ludbrege, Ljetni cinkuš ludgreški, Ludbreški jesenski karneval i druge. S obzirom da Ludbreg ima i rimsko naslijeđe, ovim projektom ćemo nastojati animirati što veći broj mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme, kao i većina drugih neprofitnih udruga, ‘bijemo teški boj s financijama’, zbog čega smo se i prijavili na ovaj natječaj. Zahvaljujemo Županiji što je prepoznala naš rad i program te nam dodijelila potporu – rekao je Dražen Filipović.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću
Poslušaj članak
Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.
Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.
Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.
Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.
Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.
Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.
Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.
Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.
Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.
Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom
Poslušaj članak
Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.’, koja će se održati od 10. do 12. studenoga 2026. godine u Hotelu Olympia u Vodicama.
Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom.
Cilj događanja je razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse s naglaskom na razvoj kvalitetnijih usluga u zajednici.
Program konferencije obuhvatit će niz aktualnih tema, među kojima su mentalno zdravlje, neovisno življenje, zakonska regulativa, osobno i obiteljski usmjereno planiranje podrške te rana razvojna podrška.
Sudionici će moći aktivno sudjelovati kroz usmena izlaganja, poster prezentacije, radionice i tematske simpozije.
Organizatori pozivaju zainteresirane autore na dostavu sažetaka do 30. lipnja 2026. godine putem e-mail adrese inkluzija.sibenik1@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju radova bit će poslana do 1. rujna 2026. godine.
Konferencija će biti prijavljena profesionalnoj komori radi stručnog bodovanja, a sudjelovanje i objava rada u knjizi sažetaka bit će mogući uz prethodno podmirenu kotizaciju.
Rana registracija traje do 30. rujna 2026. godine, dok će se od 1. listopada primjenjivati kasne kotizacije.
Za sudionike koji dolaze izvan Vodica osiguran je smještaj u Hotelu Olympia po posebnim cijenama za vrijeme trajanja konferencije. Prijave za smještaj potrebno je izvršiti najkasnije do 27. listopada 2026. godine.
Organizator konferencije je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, a financijsku podršku pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Pod geslom ‘Nekad zaštita, danas deportacija’ od 8. do 28. lipnja u Zagrebu, Sisku, Kutini, Čakovcu i Vojniću održavaju se 13. Tjedni IZBJEGLICAma
Poslušaj članak
Kroz radionice, konferencije, predavanja, tečajeve, okrugle stolove, koncerte i druženja promicat će se interkulturalnost te zajedništvo i prijateljstvo s ljudima koji su prisiljeni potražiti novi dom u Hrvatskoj.
Povodom otvaranja manifestacije Koordinacija za integraciju na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava ukazala je na važnost razgovora o zaštiti izbjeglica i nadolazećim promjenama.
Luka Kos iz Centra za mirovne studije istaknuo je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, a Europska unija započinje s primjenom novog Pakta o azilu i migracijama koji predviđa smještaj izbjeglica u zatvorene centre, nove deportacije i skraćene postupke traženja azila.
Poručio je da se ovogodišnjim Tjednima IZBJEGLICAma želi upozoriti javnost te sve one kojima su solidarnost i mir u temeljima postupanja da slijedi izazovno razdoblje u kojem se mora jasnije zagovarati i štititi ljudska prava izbjeglica i svih onih koji su drugačiji.
Ana Martinić iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je da Europski pakt o migracijama i azilu treba urediti sustav koji godinama nije dobro funkcionirao i omogućiti državama bolje upravljanje migracijama, ali otvara i ozbiljna pitanja.
– Jedna od novina koje uvodi Pakt je pravna pretpostavka da osoba koja je fizički prisutna na teritoriju Unije pravno na njega nije ušla. Stoga će se za sve tražitelje koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu prepoznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom provoditi obvezna granična procedura u uvjetima ograničene slobode kretanja, a obuhvaćat će i djecu – pojasnila je Martinić.
Poručila je da je pravo na azil individualno pravo koje se utvrđuje za svakog čovjeka posebno, kroz pošten i djelotvoran postupak te da se ono ne bi smjelo izgubiti u ubrzanim postupcima, pravnim pretpostavkama i gledanju osoba kao brojki.
O politikama Europske unije govorila je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.
Naglasila je da europske migracijske politike i dalje odražavaju kolonijalno stanje uma koje radi razliku između onih za koje se smatra da imaju prirodno pravo na slobodno kretanje i onih čije se kretanje promatra kao automatski i unaprijed sumnjivo, prijeteće ili nepoželjno.
Mulalić je zaključila da će nadolazeće politike dodatno učvrstiti postojeće nejednakosti.
Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ ukazala je na prepreke s kojima se suočavaju strani radnici i migranti u Hrvatskoj.
– Mnogi ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj ne mogu regulirati svoj status bez napuštanja zemlje, čak i kada su godinama dio naših zajednica. Našom kampanjom regularNO tražimo regularizaciju boravka onima koji ostvaruju uvjete bez da moraju napustiti zemlju. Ovi ljudi preko e-Građana imaju pravo saznati u kojem su statusu, što se događa s njihovim radnim dozvolama, dozvolama boravka i koji su razlozi odbijanja zahtjeva za azilom. To su sve informacije koje nemaju – pojasnila je Lulić.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
RibolovPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana