Često ističem da Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac, istaknuo je župan Stričak
Poslušaj ovaj članak
Besplatne radionice za sve koji pružaju palijativnu skrb najteže oboljelim sugrađanima, promocija lokalno proizvedene hrane te proizvoda i usluga OPG-ova, omogućavanje sportskih aktivnosti osobama s invaliditetom te poticanje mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine – to su četiri od čak 251 programa udruga koji će zahvaljujući potpori Varaždinske županije biti provedeni tijekom ove godine.
Rezultate Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. predstavio je župan Anđelko Stričak na prigodnoj svečanosti u Županijskoj palači na kojoj je bio predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić, kao i županijski pročelnici Renata Skoko, Miroslav Huđek, Ljubica Božić i Darko Majhen.
– Nakon što smo dodijelili sredstva za različite programe u kulturi i sportu, po ovom javnom pozivu dodijeljujemo ukupno 235.425 eura za programe 251 udruge. Provodit će niz programa koji se odnose na gotovo sva područja života, na podršku osobama s invaliditetom, zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, zaštitu okoliša, na vatrogasce, branitelje, dragovoljce, ribolovce, lovce, poljoprivredne proizvođače… Iz godine u godinu povećavamo sredstva za rad naših udruga. Često ističem da treba vrednovati trud i angažman svih njihovih članova, jer Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac – istaknuo je župan Stričak.
Podsjetio je da je za programe u kulturi dodijeljeno 206.330 eura, a za sportske udruge 280 tisuća eura.
– Ovo su rekordna izdvajanja Varaždinske županije za civilno društvo. Za programe udruga prijavljene kroz tri natječaja izdvojili smo 721.755 eura ili 15,8 posto više nego prošle godine, koja je tada bila rekordna – naveo je Stričak.
Svečanost je bila prilika da se predstave programi udruga iz različitih područja.
Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi osnovano je 2015. godine, a s ciljem osnaživanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara u palijativnoj skrbi. Društvo ima sjedište u Varaždinu, gdje je i osnovano, ali djeluje na području cijele Hrvatske. Podršku Županije dobili su za program ‘Dostojanstvo palijativne skrbi u kući’.
– Naše Društvo je prije 10 godina osnovano u Domu zdravlja Varaždinske županije, kada je i započelo s intenzivnim zagovaranjem palijativne skrbi na području cijele Hrvatske. Kroz sve te godine članovi našeg društva sudjeluju u razvoju palijativne skrbi u suradnji s nadležnim ministarstvima i komorama, obrazovnim sustavom, radom u službama specijalističke palijative. Svoje znanje i vještine prenose organiziranjem besplatnih radionica za sve koji na bilo koji način pružaju palijativnu skrb. Upravo zbog toga nam je svih ovih godina iznimno važna podrška Varaždinske županije. Ovim projektom, kao i svima prethodnima, želja nam je osnažiti sve one koji pružaju palijativnu skrb na području Varaždinske županije putem besplatnih radionica. Poznato je da oko 75 posto bolesnika želi do kraja svoga života ostati kod kuće, a naša dužnost kao zajednice je da im to omogućimo na dostojanstven način, što smo i istaknuli u nazivu ovogodišnjeg projekta – rekla je Nataša Dumbović, tajnica i jedna od osnivača Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi, koja je prvi koordinator za palijativnu skrb u Hrvatskoj koji je ugovoren s HZZO-om.
Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad sjedište ima u Lepoglavi, jedan su od 58 LAG-ova u Hrvatskoj, a djeluju na području sjeverozapadnog dijela županije koje obuhvaća 15 gradova i općina. Glavna zadaća LAG-a je promicati ruralni razvoj i pružati direktnu potporu lokalnom stanovništvu, a putem LEADER programa – inicijative Europske unije za potporu projektima koji će oživjeti ruralna područja i stvoriti nova radna mjesta. Potporu Županije dobili su za program ‘Promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda s područja LAG-a Sjeverozapad’.
– Među 58 lokalne akcijske grupe u Hrvatskoj, LAG Sjeverozapad je sigurno u samom vrhu uspješnosti u provedbi natječaja iz Programa ruralnog razvoja. U proteklom programskom razdoblju dodijelili smo više od 2 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz natječaje za male poljoprivrednike te za 14 jedinica lokalne samouprave s našeg područja. Kroz Mjeru 6.3. bespovratnim sredstvima podržali smo naše male poljoprivredne proizvođače, koji su tim sredstvima uglavnom obnovili poljoprivrednu mehanizaciju i tako povećali svoju konkurentnost na tržištu. Zahvaljujući Mjeri 7.4. općine i gradovi na našem području realizirali su projekte koje su prijavili na natječaj LAG-a, a koji su uglavnom bili vezani uz malu društvenu infrastrukturu. Na natječaj Županije javili smo se kako bismo proveli program za koji putem LEADER programa ne možemo dodjeljivati potpore, pa vam zahvaljujem što ste prepoznali naše programe. Putem njega ćemo prvenstveno podizati svijest o važnosti lokalno proizvedene hrane, promovirati proizvode i usluge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te organizirati edukacijske radionice za naše poljoprivrednike – rekao je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik LAG-a Sjeverozapad.
Parasportski savez Varaždinske županije djeluje od 1992. godine, a okuplja osam klubova: Parapikado klub Varaždin, Klub paraviseće kuglane Varaždin, Parašahovski klub Varaždin, Boćarski klub cerebralne i dječje paralize Varaždin, Boćarski klub osoba s invaliditetom Hvidra Varaždin, Plivački klub Vidra, Parastolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin i Košarkaški klub invalida Varaždin. Na natječju su dobili potporu za svoj program ‘Sport za sve – parasportski program za osobe s invaliditetom u Varaždinskoj županiji’, o čemu je više rekao tajnik Saveza Krunoslav Pavlinec.
– Glavni cilj ovog našeg programa je osigurati pristupačne sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a time u osam naših klubova uključiti nove članove, pa tako i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Angažirat ćemo stručne trenere i podršku za bavljenje pikadom, šahom, boćanjem, visećom kuglanom i boccijom. Bilo kakva sportska aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje osoba s invaliditetom, no isto tako želimo doprinijeti socijalnoj integraciji te potaknuti zajedništvo, prijateljstvo i druženje među članovima našeg Saveza – rekao je Pavlinec.
Udruga Črni Maček Ludbreški već niz godina brižno čuva tradiciju fašnjakovanja u Ludbregu, staru 511 godina. Do 1998. djeluju kao Ludbreški fašnjanski odbor, a od 1998., dakle već 26 godina, kao udruga Črni Maček Ludbreški. Od Varaždinske županije su dobili potporu za program ‘Ludbreg – grad proštenište, hodočašća i legendi’.
– Pod sloganom ‘Pravo na ponos naslijeđa i njegovanje tradicije običaja kraja i grada’ naša udruga njeguje narodne običaje našega grada i kraja. Ponosni smo što su pronađeni pisani dokumenti koji pokazuju da su se događanja slična fašnjaku u našem kraju odvijala još davne 1411. godine. Danas sudjelujemo u organizaciji raznih kulturnih i društvenih događanja u Ludbregu, kao što su Fašnjak, Rođendan Ludbrege, Ljetni cinkuš ludgreški, Ludbreški jesenski karneval i druge. S obzirom da Ludbreg ima i rimsko naslijeđe, ovim projektom ćemo nastojati animirati što veći broj mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme, kao i većina drugih neprofitnih udruga, ‘bijemo teški boj s financijama’, zbog čega smo se i prijavili na ovaj natječaj. Zahvaljujemo Županiji što je prepoznala naš rad i program te nam dodijelila potporu – rekao je Dražen Filipović.
Koordinacija organizacija civilnog društva za integraciju u petak je otvorila 12. Tjedne IZBJEGLICAma! koji se uz brojne događaje i radionice održavaju u nekoliko gradova od 1. do 23. lipnja s ciljem skretanja pažnje na temu izbjeglištva unutar hrvatskog društva
Luka Kos iz Centra za mirovne studije rekao je na konferenciji za medije kako je tema ovogodišnjeg Tjedna ‘Uključive zajednice, solidarno društvo!’. U sklopu manifestacije obilježit će se i Svjetski dan izbjeglica, 20. lipnja.
– U današnjim vremenima prostor za širenje govora, mržnje, predrasuda i stereotipa rapidno raste i razvija se. Stoga spremnost za uključivanje zahtijeva predan zajednički rad, ne samo pojedinaca, nego i različitih kolektiva koji se moraju otvoriti izbjeglicama i migrantima, a kako bi u konačnici stvorili siguran prostor za sve – rekao je Kos i pozvao građane da se pridruže na koncertima, predstavama, panelima i drugim aktivnostima u Zagrebu, Čakovcu, Osijeku, Topuskom, Mljetu i Kutini.
Kos je rekao da je interes za učenjem jezika znatno veći, nego što su to države i poslodavci spremni napraviti organiziranjem tečaja hrvatskog jezika.
– Očekivanja da će izbjeglice i migranti biti uključeni i aktivni u našem društvu je razumno, ako država i društvo stvore konkretne prilike za takvo uključivanje. Konkretne prilike podrazumijevaju da različitost prestanemo shvaćati kao prepreku i prihvatimo je kao bogatstvo – rekao je.
Ana Marčinko iz Isusovačke službe za izbjeglice rekla je da je ovo prilika da pokažemo na kojem se stadiju kao društvo nalazimo.
– Često zaboravljamo da je integracija dvosmjeran proces – kazala je Marčinko, dodavši da integracija i uz najbolju infrastrukturu nije moguća, ako nema suradnje s naše strane.
Iva Bunčić Stanković iz Knjižnica Grada Zagreba (KGZ) rekla je da se u knjižnicama već osam godina provode razni programi za migrante.
– U nekim se knjižnicama već godinama odvijaju ti programi, a ravnateljica ima ideju da sljedeća godina bude cijela posvećena migracijama, tako da ćemo kroz naše programe i projekte uključiti i druge knjižnice – rekla je Bunčić Stanković.
Dinko Kreho i Jan Jaffo iz Centra za kazalište potlačenih – POKAZ, govorili su o svom programu poučavanja hrvatskog kao stranog jezika kroz kazališne metode.
Pavlica Bajsić u ime Centra za kulturu Trešnjevka, Novi prostori kulture i Centra kulture Ribnjak rekla je da su dali svoju podršku manifestaciji, raznim radionicama i aktivnostima.
Sudjelovanje u sportskim aktivnostima omogućuje stjecanje važnih životnih vještina, kao što su timski rad, komunikacija i rješavanje konflikata
Poslušaj članak
Ministarstvo turizma i sporta objavilo je otvoreni (trajni) poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom ‘Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport’, u sklopu Europskog socijalnog fonda plus i programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.. Poziv je otvoren od 3. lipnja 2025. do 31. prosinca 2026. godine do 16 sati, a zaprimanje projektnih prijava započinje 2. srpnja 2025. od 9 sati.
Projektni prijedlozi podnose se isključivo elektroničkim putem putem informacijskog sustava eKohezija. Za pristup sustavu preporučuje se korištenje preglednika Google Chrome ili Microsoft Edge.
Cilj ovog poziva je poticanje socijalne uključenosti kroz sportske i sportsko-rekreativne aktivnosti za djecu i mlade koji su u riziku od socijalne isključenosti. To uključuje djecu i mlade iz obitelji nezaposlenih roditelja, korisnika dječjeg doplatka, bez odgovarajuće roditeljske skrbi, iz jednoroditeljskih obitelji, obitelji s troje ili više djece, kao i djecu s teškoćama u razvoju, mlade s invaliditetom te djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju.
Sudjelovanje u sportskim aktivnostima pomaže razvoju životnih vještina poput timskog rada, komunikacije i rješavanja sukoba. Također doprinosi boljem fizičkom zdravlju, smanjenju simptoma anksioznosti i depresije te potiče osjećaj zadovoljstva. Kroz edukativne radionice, projekt dodatno podiže svijest o važnosti zdravih životnih navika, uz prilagodbu sadržaja specifičnim potrebama ciljanih skupina.
Poziv je usmjeren na povećanje dostupnosti sportskih sadržaja za ranjive skupine, s krajnjim ciljem njihove aktivnije integracije u zajednicu.
Prihvatljivi prijavitelji su udruge upisane u Evidenciju pravnih osoba u sportu, kao I osnovne i srednje škole koje imaju osnovano školsko sportsko društvo.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 19.000.000,00 eura, od čega 85 posto (16.150.000,00 eura) dolazi iz ESF+, a 15 posto (2.850.000,00 eura) iz nacionalnog sufinanciranja. Projekti mogu trajati od 12 do 36 mjeseci, s minimalnim iznosom potpore od 50.000,00 eura, a maksimalnim do 150.000,00 eura.
Za sve upite u vezi s ovim pozivom, moguće je kontaktirati nadležno Ministarstvo turizma i sporta putem e-pošte na adresu esf.pozivi@mints.hr, najkasnije 14 kalendarskih dana prije isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga. U predmetu elektroničke pošte obavezno je navesti referentni broj i naziv poziva.
Cilj radionice bio je pokazati djeci da upravo različitosti čine svijet bogatijim i zanimljivijim, te da u svakome od nas postoji vrijednost koja zaslužuje poštovanje i prihvaćanje, rekao je voditelj radionice Teodor Sabolić
Prošle subote, 31. svibnja 2025., prostorije Udruge Ana u Varaždinu postale su mjesto gdje se gradila budućnost bez predrasuda. Pod nazivom ‘U mojoj koži – put tolerancije’, održana je interaktivna radionica koja je kroz igru, kreativnost i timski duh približila djeci važnost prihvaćanja različitosti.
Od 10 do 12 sati, na adresi Pavlinska 6/3, odzvanjali su smijeh, poticajni razgovori i vesela energija djece koja su učila kako živjeti u svijetu u kojem su razlike prilika za povezivanje, a ne prepreka.
– Cilj radionice bio je pokazati djeci da upravo različitosti čine svijet bogatijim i zanimljivijim, te da u svakome od nas postoji vrijednost koja zaslužuje poštovanje i prihvaćanje – objasnio je voditelj radionice Teodor Sabolić.
Radionica je bila strukturirana u nekoliko tematskih cjelina. U prvom dijelu, djeca su raspravljala o utjecaju tehnologije i društvenih mreža – što nam donose pozitivno, a gdje nas udaljavaju jedne od drugih. Ova tema otvorila je razgovor o globalizaciji i kulturnoj raznolikosti, uz zajedničko osmišljavanje svijeta u kojem razlike ne razdvajaju, nego spajaju.
Uslijedila je zabavna igra kroz koju su djeca otkrivala svoja i tuđa zanimanja, ukuse i osobne afinitete – tko što voli, a što ne, i zašto je važno poštivati različite izbore. Kroz jednostavne pokrete poput skakanja, pljeskanja i okretanja, razvijali su svijest o tome koliko su naše navike i interesi raznoliki, ali jednako vrijedni.
Treća aktivnost bila je posvećena izgradnji međusobnog povjerenja. U parovima, jedan je imao povez na očima, dok je drugi vodio kroz mali labirint prepreka. Iako nije nedostajalo smiješnih trenutaka i slučajnih sudara, svi su uspješno stigli do cilja – uz poruku da bez povjerenja nema zdravog društva.
Za kraj, svatko je na papiru stvorio vlastito ‘Lice tolerancije’ – portret osobe koja bez predrasuda prihvaća razlike i širi razumijevanje. U raznobojnim crtežima i stilovima, djeca su vizualizirala svijet u kojem se razlike ne skrivaju, već slave.
– Vjerujemo da je važno djecu od najranije dobi učiti vrijednostima poput tolerancije, empatije i uvažavanja. To su temelji mirnog i zdravog društva u kojem nema mjesta za isključenost i sukobe. Ovakvim radionicama želimo pridonijeti stvaranju generacija koje znaju graditi mostove, a ne zidove – poručili su iz Udruge Ana, uz najavu novih sličnih susreta u budućnosti.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.