Poruka susreta bila je jasna – osobe s invaliditetom imaju jednako pravo na ljubav, seksualnost i dostojanstven partnerski život, a društvo ima odgovornost stvarati prostor u kojem će to pravo biti u potpunosti priznato i poštovano
Poslušaj članak
Povodom Valentinova u prostorijama Udruge Puž održan je okrugli stol pod nazivom ‘Ljubav bez prepreka – je li moguće voljeti invaliditet?’, kao događaj u sklopu projekta ‘Centar podrške – Neovisan život’ koji provodi Udruga ZAMISLI u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za socijalni rad, uz financijsku podršku Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Događaj koji je moderirala Ana Tomašković otvorio je prostor za razgovor o temi koja je i dalje opterećena predrasudama – pravu osoba s invaliditetom na ljubav, intimnost i seksualnost.
Osobe s invaliditetom svakodnevno se suočavaju s društvenim stavovima koji dovode u pitanje njihovu poželjnost i pravo na partnerske odnose. Upravo zato okrugli stol okupio je parove sa i bez invaliditeta koji su kroz osobna iskustva posvjedočili da su veze, brakovi i obitelji među osobama s invaliditetom ne samo mogući, nego i ispunjeni, stabilni i ravnopravni.
Važan stručni doprinos raspravi dao je Marko Buljevac iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je predstavio rezultate istraživanja o seksualnosti osoba s invaliditetom provedenog 2023. godine za Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Istraživanje potvrđuje da seksualnost i spolnost predstavljaju sastavni i normalan dio života osoba s invaliditetom, jednako kao i kod osoba bez invaliditeta. Sudionici su isticali kako seksualnost doživljavaju kroz emocionalnu povezanost, povjerenje i uzajamnost, a ne isključivo kroz sam čin.
Većina ispitanika izjavila je da ima privatnost i mogućnost ostvarivanja svoje seksualnosti, a velik dio njih ima ili je imao partnerski odnos. Unatoč tome, rezultati pokazuju kako društvo, uključujući dijelove obitelji i pojedine djelatnike sustava podrške, često njeguje stereotipe i negativne stavove o seksualnosti osoba s invaliditetom.
U nekim slučajevima pojavljuju se i zabrinjavajući stavovi da bi osobe s invaliditetom trebalo ‘zaštititi’ od seksualnosti, primjerice sterilizacijom, ili im se osporava pravo na njezino izražavanje. Zbog nedostatka otvorenog i stručnog prostora za razgovor, mnoge osobe informacije traže putem interneta ili literature, bez adekvatne podrške profesionalaca.
Sudionici istraživanja izrazili su potrebu za otvorenijim razgovorima s partnerima, prijateljima te zdravstvenim i stručnim osobama, poput seksologa, što jasno upućuje na važnost edukacije i senzibilizacije sustava i društva u cjelini. Preporuke istraživanja usmjerene su na destigmatizaciju seksualnosti osoba s invaliditetom te na širu edukaciju stručnjaka, obitelji i javnosti.
Posebnu snagu događaju dale su osobne priče parova koji svakodnevno žive ono o čemu se govorilo. Ana Bulut Križić i Tomislav Križić, bračni par u kojem je jedan partner osoba s invaliditetom, a drugi bez invaliditeta, zajedno su već deset godina. Njihova je priča započela spontano, u noćnom klubu, kroz druženje i razgovor, baš kao i kod mnogih drugih parova. Kroz iskren dijalog govorili su o partnerstvu, obitelji i zajedničkom životu izvan stereotipa, naglašavajući kako su međusobno poštovanje, podrška i komunikacija temelj svake veze.
Svoju priču podijelili su i Svjetlana i Denis Marijon. Denis je osoba s invaliditetom koja koristi kolica, dok je Svjetlana osoba bez invaliditeta. Zajedno su izgradili obitelj i ponosni su roditelji kćeri Eme, a gotovo četvrt stoljeća zajedničkog života donijelo im je bogato iskustvo ljubavi, uzajamne podrške i zajedničkog suočavanja s izazovima. Kroz osobno i aktivističko djelovanje svakodnevno promiču vrijednosti ravnopravnosti i partnerstva.
Okrugli stol održan uoči Valentinova još je jednom pokazao da invaliditet nije prepreka ljubavi, bliskosti i obiteljskom životu. Stvarna prepreka često su predrasude i nedostatak otvorenog dijaloga.
Poruka susreta bila je jasna – osobe s invaliditetom imaju jednako pravo na ljubav, seksualnost i dostojanstven partnerski život, a društvo ima odgovornost stvarati prostor u kojem će to pravo biti u potpunosti priznato i poštovano.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Paklenica Zadar organizira inkluzivni izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit i na Zavižan u subotu, 23. svibnja 2026. godine.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama.
Sudionike očekuje posjet Kući Velebita u Krasnu, obilazak Botaničkog vrta na Zavižanu te mogućnost uspona na Veliki Zavižan (1676 m).
Organizatori ističu kako je riječ o laganom i tehnički nezahtjevnom izletu prilagođenom mogućnostima svih sudionika, uz podršku vodiča i volontera.
Program uključuje autobusni prijevoz iz Zadra, obilazak Kuće Velebita uz stručno vodstvo te dvije opcije obilaska na području Zavižana – laganu šetnju kroz botanički vrt ili uspon na Veliki Zavižan za zainteresirane sudionike. Povratak u Zadar planiran je do 20 sati.
Izlet je dio projekta ‘Pruži mi ruku’, a cijena sudjelovanja iznosi 35 eura i uključuje prijevoz autobusom te ulaznice za Nacionalni park i Kuću Velebita. Ručak je organiziran iz ruksaka, dok će u planinarskom domu biti moguće kupiti piće.
Organizatori ističu da svaki sudionik treba vodičima olakšati odgovornost pažljivim slušanjem uputa i odgovornim ponašanjem tijekom trajanja izleta. Odazivom na izlet svaki sudionik potvrđuje kako izletu pristupa na osobnu odgovornost i prihvaća plan izleta, odluke i upute vodiča. Tempo hoda bit će prilagođen mogućnostima svakog sudionika izleta.
Prijave su otvorene do četvrtka, 21. svibnja 2026., putem obrasca: prijava na izlet.
Dodatne informacije moguće je dobiti putem stranice PD Paklenica ili na broj 095 906 9866 (Sanja Smodlaka Vitas).
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.