Poveži se s nama

In Metropola

VALENTINOVO U TVORNICI Rock poezija Vlade Divljana za zaljubljene i one koji to nisu

Objavljeno

/

Foto: Glazba.hr

VIS Idoli jedan je od najvažnijih bendova novog vala, a njihov opus još je uvijek nepresušan izvor inspiracije

Valentinovo u Tvornici ove se godine održava uz bend (ne)normalni koji će svoj nastup u srijedu, 14. veljače, posvetiti najljepšoj rock poeziji Vlade Divljana i velikim ljubavnim hitovima omiljenih Idola, objavila je Tvornica.

Bend (ne)normalni iza sebe ima nekoliko uspješnih koncerata, a svojim nastupima u čast lika i djela nezaboravne ikone novog vala – Vlade Divljana nastoji publici pružiti doživljaj njegovih pjesama. Osim pjesama koje su nastale kada je djelovao u VIS Idolima, na njihovom se repertoaru nalaze i pjesme koje je izvodio s Ljetnim kinom.

VIS Idoli jedan je od najvažnijih bendova novog vala, a njihov opus još je uvijek nepresušan izvor inspiracije. Uvijek su bili posebni i drugačiji, a emotivni i iskreni stihovi koje je pisao i pjevao Divljan i danas čine najljepše iz njihova kataloga rock poezije.

Albumi ‘Odbrana i poslednji dani’ (1982.), ‘Čokolada’ (1983.) i ‘Šest dana juna’ (1985.) te ‘Mini LP’ (1981) izdanja su koja u sebi nose jedinstveni senzibilitet toga vremena. Osim djelovanja u Idolima, Divljan je stvarao filmsku glazbu i surađivao sa sastavima Le Cinema i Ljetno kino.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

In Metropola

TIFLOLOŠKI MUZEJ Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje unutrašnjost muzeja ili galerije s ljudima koji gledaju umjetnička djela. Strop ima teksturu od drveta. Na stropu se nalaze različiti svjetlosni uređaji koji osvjetljavaju prostoriju. Na zidovima su umjetnička djela, uključujući okvirene slike i skulpture. Zidovi su bijeli.
Foto: Klaudija Klanjčić

Ovo je po drugi puta da su u Republici Hrvatskoj izložena djela Nadežde Petrović, a prva je izložba održana prije više od 110 godina, i to 1910. godine

U organizaciji Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ iz Čačka, Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke, Tiflološkog muzeja iz Zagreba i Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, svečano je u četvrtak, 22. veljače 2024., s početkom u 18 sati, u Tiflološkom muzeju u Zagrebu otvorena izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ uz gostujuću predstavu ‘Nenapisana pisma’ (monodrama, u kojoj se Nadežda obraća dragom prijatelju Ivanu Meštroviću), koja će biti otvorena do 22. ožujka 2024. godine.

Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Zagrebu, autorica Sarite Vujković i Dragane Božović, nastala je ‘kao poseban rezultat povezanosti i suradnje prilikom obilježavanja važnog jubileja, a to je 150. obljetnica rođenja velike srpske slikarice Nadežde Petrović. Ovaj jubilej, koji je omogućio da Nadeždu Petrović UNESCO uvrsti na popis osoba godine, započeo je značajnom izložbom ‘Modernost i nacija’, koju je priredio Narodni muzej Srbije i koja je povezala brojne muzeje ne samo iz Srbije, nego i iz regije, pružajući na taj način mogućnost predstavljanja ove značajne retrospektivne izložbe i izvan Srbije – u Galeriji Božidara Jakca u Kostanjevici na Krki i Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci.

Saznali smo da je u želji da se znamenita slikarica predstavi u duhu svojeg inovativnog, komunikativnog, produktivnog, humanitarnog i slobodarskog intelekta, izložba tijekom svojeg trajanja u svakoj instituciji imala specifične dodatno osmišljene i dopunjene sadržaje. Kao poseban rezultat ove ideje nastala je i izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Tiflološkome muzeju u Zagrebu, najprije osmišljena kao prateći program velike retrospektive koja je gostovala u Banja Luci, kako bi pokazala odlične primjere dobre prakse i dugogodišnje institucionalne suradnje između Tiflološkog muzeja u Zagrebu i Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku s Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke.

Izložba je obuhvatila zaseban dio posvećen slijepim i slabovidnim osobama, u okviru kojeg su posebno adaptirane i prilagođene taktilnim reprodukcijama četiri slike iz stalnog postava spomen-sobe Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku. Odabrana djela Bavarac sa šeširom (1900.), Prizrenka (1905.), More (1910.) i Gračanica (1913.) ujedno su i četiri slike koje na različite načine prikazuju razvojni opus Nadežde Petrović, i to Münchensko razdoblje (1898. –1903.), Srbijansko razdoblje (1903. – 1910.), Pariško razdoblje (1910. – 1912.) te Ratno razdoblje (1912. – 1915.).

Tekst je napisala Milkica Miletić, književnica iz Čačka, za scenu ga je adaptirala i režirala Nataša Radulović, a Nadeždu je igrala glumica Narodnog pozorišta Vanja Milačić, koja je uistinu osvojila publiku svojom izvedbom, iz koje je zračila čvrstina, snaga i hrabrost žene kakva je bila upravo Nadežda u svoje vrijeme u Srbiji i inozemstvu.

Tri spomenute ženske osobe predvode veliki ženski tim koji stoji iza ove predstave, a to su scenografkinja Marija Lukić, kostimografkinja Marta Čkonjević, zatim originalnu muziku potpisuje Ana Krstajić, dizajnerica je Ana Krbanjević i inspicijentica Sanja Mimica.

Suradnice na izložbi su Tena Bakšaj i Katarina Simeunović. Grafičko oblikovanje, izvedbu prilagodbe i likovni postav, kao i dizajn plakata i pozivnice, potpisuje Nemanja Mićević, dok se za tehnički postav pobrinuo Mladen Šukalo.

Na inicijativu Sarite Vujković – direktorice Muzeja savremene umjetnosti iz Banja Luke, Tiflološki muzej – Željka Bosnar Salihagić i Nina Sivec prilagodile su za populaciju osoba oštećena vida četiri originalne Nadeždine slike iz četiri razdoblja njezina stvaralaštva te osmislile dvanaest taktilnih prikaza pomoću kojih je vizualna umjetnost slikarice prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama kroz taktilne prikaze, Brailleovo pismo, uvećani tisak, zvučne opise, a predstava ‘Nenapisana pisma’ audiodeskripcijom. Za tekstove na brajici i zvučne opise nadležne su Katarina Simeunović i Dragana Božović.

Izložbu je podržao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Iako je bilo najavljeno da će izložbu otvoriti Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, to je na kraju učinio njegov zamjenik Boris Milošević, koji je ujedno i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Zagrebu.

Prije samog čina svečanog otvorenja u prostoru Tiflološkog muzeja posjetioci su imali priliku pogledati i poslušati monodramu ‘Nenapisana pisma’, koja je inspirirana likom i djelom Nadežde Petrović, njenim emotivnim i umjetničkim nedoumicama te prijateljskom odnosu s velikim hrvatskim umjetnikom Ivanom Meštrovićem.

I upravo spoj hrvatske i srpske kulture u isto vrijeme u istom mjestu došli su na svoje, uz prisjećanje na Nadeždine riječi: ‘Umjetnički pogledi moraju biti širokih, prostranijih granica nego što je njihova paleta.’ I upravo su njihova velika djela svjetske razine nadmašila sve granice i dovela cijeli svijet nama, da osjetimo dašak povijesti u ovom sadašnjem vremenu, koje kao da se uopće nije izmijenilo u nekim segmentima. Snaga njihovih djela i svojevremena hrabrost u suprotstavljanju nametnutim životnim pravilima doveli su ih do ispunjavanja njih samih i plodova svjetskih razina. 

U nakladi je izašlo 200 primjeraka kataloga, koje su posjetioci mogli uzeti nakon održane monodrame i svečanog otvorenja izložbe.

Nastavi čitati

In Metropola

Žensko nasljeđe – Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje stubište osvijetljeno plavim svjetlom s bijelim zastorima koji prekrivaju prozor na vrhu. Na zastorima se vidi sjena osobe. Stubište je obasjano plavim svjetlima duž zidova, stvarajući mračnu i dramatičnu atmosferu. Iznad zastora nalazi se umjetničko djelo.
Foto: Etnografski muzej u Zagrebu

Centar za ženske studije, u partnerstvu s Etnografskim muzejem u Zagrebu, poziva sve zainteresirane na prijavu za sudjelovanje u II. radioničkom ciklusu projekta pod nazivom ‘Žensko nasljeđe – Intimni prostori u ulozi svjedočanstva zajednice’

Ovaj projekt se izravno nadovezuje na aktualnu izložbu ‘Intimni prostori svakodnevice’ Etnografskog muzeja u Zagrebu. Cilj mu je povećati opseg javno dostupnih i kvalitetnih sadržaja u kulturi namijenjenih građanstvu, a sadržajno pak otvara pitanja odnosa prema prostoru, opreci intimnog i javnog te socijalnog odnosa spram transgeneracijskog nasljeđa s posebnim fokusom na žensko nasljeđe i predaju kroz umjetničke prakse.

Sudionici i sudionice ovim se pozivom prijavljuju za drugi radionički ciklus u sklopu ovog projekta, a čiji je fokus na vizualnim umjetnostima te će ga voditi renomirane umjetnice i autorice Hana Lukas Midžić i Ivana Ognjanovac.

Sudjelovanje u programu je javno dostupno te za krajnje korisnike/ce potpuno besplatno.

Radionice će se održavati subotama od 2. do 23. ožujka 2024., od 11 do 13 sati, a radionički će se ciklus temeljiti na umijeću izrade zidnjaka, dok prethodno vezilačko znanje nije uvjet pohađanja programa.

Prijavu koja se sastoji od osnovnih/osobnih podataka treba dostaviti na email: edukacija@emz.hr.

Broj sudionika/ca je ograničen, a rok za prijavu je 29. veljače 2024. godine.

Projekt je financiran kroz Posebni javni poziv za financiranje programa kulture i umjetnosti u zajednici Grada Zagreba.

Nastavi čitati

In Metropola

Zagrepčanima s invaliditetom stiže 50 eura uskrsnice

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje skupinu ljudi koji stoje iza plavog stola s mikrofonima. Lica su im zamagljena. Na stolu je postavljeno nekoliko mikrofona različitih medijskih kuća. Pozadina sadrži logotip i tekst “GRAD ZAGREB”.
Foto: snimka zaslona

Gradonačelnik je najavio povećanje uskrsnice s 26,54 eura na 50 eura, a nju će dobiti osobe s invaliditetom, odnosno korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu i korisnici osobne invalidnine

Politika i strategija Grada Zagreba usmjerena je na građane koji su u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a to su prije svega jednoroditeljske obitelji, osobe ovisne o socijalnoj pomoći, nezaposlene osobe, samačka kućanstva, umirovljenici, beskućnici, djeca iz obitelji slabijeg imovinskog statusa i osobe s invaliditetom, kazao je to gradonačelnik Tomašević u utorak, 20. veljače 2024. godine na obilježavanju 20 godina djelovanja Ustanove Dobri dom Grada Zagreba i redovnoj konferenciji za medije.

Kazao je kako će odluku o socijalnoj skrbi ove godine još jednom mijenjati kako bi proširili i broj korisnika i broj socijalnih usluga za najugroženije građane. Odluka trenutno obuhvaća 90.000 građana Zagreba kroz koju pružaju različite oblike pomoći i za tu odluku godišnje odvajaju 28 milijuna eura, što je jednako gradskom proračunu Zaprešića.

Gradonačelnik je ovom prilikom najavio povećanje uskrsnice s 26,54 eura na 50 eura, a nju će dobiti osobe s invaliditetom, odnosno korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu i korisnici osobne invalidnine i njih ima preko 18 tisuća.

Zatim će uskrsnicu dobiti umirovljenici s niskim primanjima, njih oko 4600, dalje dolaze korisnici nacionalne naknade za starije osobe, njih ima 200 i na kraju uskrsnicu će dobiti i branitelji koji su korisnici zajamčene minimalne naknade ili naknade za nezaposlenost i njih ima 328.

Ukupno će uskrsnicu i božićnicu od Grada Zagreba dobiti 23.328 korisnika koji to pravo ostvaruju na temelju Odluke o socijalnoj skrbi.

Za uskrsnice će Grad iz proračuna izdvojiti milijun i 166 tisuća eura.

Nastavi čitati

U trendu