Najplaćeniji radnici su ujedno i najsretniji, zaposleni u državnim tvrtkama su sretniji od kolega u privatnim firmama

Najviše zadovoljnih zaposlenika živi u Istri i na Kvarneru te radi u marketingu, PR-u i ljudskim potencijalima, pokazuje najnovije istraživanje tvrtke Alma Career Croatia.

Kažu da ako radimo ono što volimo, u životu nećemo morati raditi niti dana. Zvuči sjajno, zar ne? Jer tko ne bi želio da mu posao istovremeno bude i izvor zadovoljstva, a ne samo nešto čime se bavi kroz tridesetak ili više godina karijere? U teoriji, najsretniji su upravo oni radnici koji rade ono što vole. No, koliki utjecaj na našu sreću ima plaća?

Upravo se to pitanje našlo u fokusu istraživanja koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija u Hrvatskoj po portalu MojPosao. U istraživanju je sudjelovalo više od 3000 ispitanika, a rezultati otkrivaju jesu li veća primanja doista ključ sretnijeg života.

Što su veća primanja, to je više osmijeha

Svaka druga osoba u Hrvatskoj, točnije 50% ispitanika, izjavila je da se smatra sretnom. S druge strane, 16% otvoreno priznaje da su nesretni, dok se trećina (34%) nalazi ‘negdje između’ i nisu sigurni trebaju li svoju svakodnevicu opisati kao sretnu ili nesretnu.

No, što kažu brojke kad u jednadžbu ubacimo plaću? Iako se sreća ne može kupiti, istraživanje ipak potvrđuje poznatu tezu kako s rastom primanja raste i osjećaj zadovoljstva.

Drugim riječima, novac možda ne donosi sreću sam po sebi, ali očito pomaže.

Najviše sretnih i jako sretnih radnika pronalazimo među onima koji su u samom vrhu po plaći, u gornjih 10% primanja. Tamo se nalazi čak 65% sretnih, dok je nesretnih tek 7%. Suprotna je slika kod onih na dnu ljestvice, u donjih 10% plaća – tu se sretno osjeća 40% zaposlenih, dok ih je 28% nesretno, što je i najveći postotak nesretnih u cijelom istraživanju.

Drugim riječima, među onima u samom vrhu zarade, nesretnih je gotovo četiri puta manje nego među onima s najmanjim plaćama.

Najsretniji smo u srednjoj dobi

Kad je riječ o sreći, čini se da godine ipak igraju određenu ulogu. Najsretniji smo, vjerovali ili ne, u srednjoj dobi. Među onima između 25 i 45 godina, više od polovice ispitanika (53%, odnosno 52%) kaže da su sretni ili čak jako sretni. Zvuči odlično, ali postoji i ‘kvaka’. Upravo u toj dobi, kao i nakon 55. godine, pronalazimo i najviše onih koji priznaju da su nesretni – njih 17%. Najopušteniji su, izgleda, najmlađi. U skupini do 25 godina nesretnih je tek 13%, što je najmanji udio u cijelom istraživanju.

A što je sa spolom? Tu nema velikih iznenađenja pa su tako muškarci i žene jednako su skloni sreći, ali i nesreći, pokazuje istraživanje.

Najviše zadovoljnih u marketingu, HR-u i medicini

A u kojim se to poslovima kriju najsretniji zaposlenici? Ako je suditi prema istraživanju, u kreativnim i ‘ljudskim’ industrijama. Najviše sretnih radnika pronalazimo u marketingu, oglašavanju i PR-u, gdje gotovo dvije trećine ispitanika (64%) kaže da su zadovoljni. Slijede ih kolege iz ljudskih potencijala (60%) te oni zaposleni u sektorima osiguranja, zaštite i sigurnosti (59%). Ništa manje važno, sreću često pronalaze i oni koji pomažu drugima. U medicini i socijalnoj skrbi sretnih je 55%, a slično je i u obrazovanju i znanosti (52%).

Najmanje zadovoljnih ima u prometu i logistici, gdje je sretno samo 40% ispitanika. Nešto bolji, ali i dalje ispodprosječni rezultati bilježe se u građevini (41%), strojarsvu (43%) te u često izazovnom sektoru turizma i ugostiteljstva (43%).

Kad pogledamo vrstu poduzeća, slika je nešto složenija. Zaposleni u državnim firmama u prosjeku su zadovoljniji, 56% njih se smatra sretnima, dok je u privatnim poduzećima u hrvatskom vlasništvu taj udio nešto manji, 48%.

No, postoji ‘ali’. U državnim tvrtkama istovremeno nalazimo i više nesretnih radnika – čak 20%, dok je u privatnim firmama taj udio nešto manji, 17%.

Razina obrazovanja kao faktor sreće

Prema istraživanju, ispitanici s višim stupnjem obrazovanja u prosjeku su zadovoljniji. Najsretniji su magistri struke, među kojima 55% kaže da su sretni, a nesretnih je tek 13%. Slična je situacija i kod prvostupnika – 53% njih je zadovoljno, iako se u toj skupini bilježi i nešto veći postotak nesretnih (16%).

Malo niže na ljestvici zadovoljstva nalaze se ispitanici sa višom stručnom spremom – 51% ih se osjeća sretnima, a nesretnih je svega 10%. Najgore, čini se, prolaze oni sa srednjom stručnom spremom sa svega 46% sretnih i 18% nesretnih.

Najsretniji radnici žive u Istri i na Kvarneru

A gdje u Hrvatskoj žive najsretniji radnici? Prema istraživanju, Istra i Kvarner predvode listu, tamo čak 54% ljudi kaže da su sretni, dok je nesretnih tek 14%. Slijedi Grad Zagreb i Zagrebačka županija, s 52% zadovoljnih, te istočna Hrvatska, gdje sreću osjeća 51% ispitanika.

U Dalmaciji je sreća malo niža, s 49% zadovoljnih, dok se na dnu ljestvice nalaze Sjeverna i Središnja Hrvatska (41% sretnih). Posebno je zanimljivo da u Središnjoj Hrvatskoj nesretnih ima znatno više (24%), dok je u Sjevernoj Hrvatskoj taj udio 17%.

Izvor: MojPosao