in MREŽA
URIHO svečano proslavio svoj 77. rođendan
Najveća i najstarija zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj, ustanova URIHO, proslavila je svoj 77. rođendan ovog četvrtka 7. prosinca 2023. godine u prepunom Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma
Proslavi su nazočili brojni ugledni gosti, predstavnici ministarstava, predstavnici Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom, predstavnica Gradske skupštine Grada Zagreba, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević sa suradnicima, saborska zastupnica Ljubica Lukačić, predstavnici udruga i organizacija, prijatelji ustanove, predstavnici medija i naravno, djelatnici ustanove, a bogat program vodio je kazališni i filmski redatelj Mario Kovač.
Osim 77. rođendana ove respektabilne i dugovječne ustanove, bila je ovo prigoda obilježiti i nedavni Međunarodni dan osoba s invaliditetom i deset godina postojanja našeg i vašeg In Portala.
– U ovoj smo godini postigli veliki zajednički uspjeh, a to je da su radnici i radnice URIHO-a nakon 20 godina dobili novi Kolektivni ugovor kojim će se unaprijediti njihova materijalna prava. Na tome bih zahvalila našem osnivaču, Gradu Zagrebu jer je prepoznao važnost ispravljanja dugogodišnje nepravde i povećanja plaća, za što su osigurana znatna sredstva u Proračunu za iduću godinu – uvodno je rekla Sonja Kovač, pomoćnica ravnateljice ustanove URIHO Sanje Major koja zbog bolesti nije mogla biti na obljetnici.
– Nosimo se s dvostrukim pritiskom, odnosno, obvezom proizvodnje za tržište i stvaranjem uvjeta u kojima želimo i trebamo proizvoditi i stvarati atmosferu društvene normalnosti za naše radnike i radnice s invaliditetom.
URIHO se od osnutka promijenio što se tiče unapređenja tehnologije, broja zaposlenih, broja proizvoda koje nudimo na tržištu, ali svrha ustanove ostala je ista. Naš je primarni zadatak zapošljavanje i profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom, pogotovo onih osoba koje se zbog stupnja i vrste oštećenja koje imaju ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada.
Posljednjih godina učinjeni su pomaci u području zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz zakonodavni okvir zaštitnog zapošljavanja, ali i dalje se borimo na tržištu jer ne možemo biti konkurentni tvrtkama koje ne zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Koliko god da se sredstava ulaže u zapošljavanje osoba s invaliditetom, to nikad nije bačen novac, taj se novac višestruko vraća jer zajednicu kojoj svi pripadamo čini malo pravednijim mjestom za život.
URIHO će se i dalje uspješno prilagođavati svim promjenama koje dolaze i vesele nas nove mogućnosti rada koje nam se otvaraju u području održive zelene, kružne ekonomije – kazala je Sonja Kovač.
– URIHO je jedna od 340 ustanova kojima je osnivač Grad Zagreb te jedna od najbitnijih ustanova – rekao je gradonačelnik Tomašević.
– Kao najveća zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj predstavljate ogledni primjer inovativnih praksi i rješenja u području profesionalne rehabilitacije i uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada – dodao je gradonačelnik te istaknuo kako i sam Grad Zagreb koristi proizvode URIHO-a za promociju Grada.
– Grad Zagreb, kao osnivač URIHO-a, izuzetno je zainteresiran da svi djelatnici, među kojima je 300-tinjak s invaliditetom, rade u primjerenim uvjetima i ostvaruju primanja dostatna za podmirenje svakodnevnih potreba svojih obitelji – kazao je. Zbog toga, dodao je, Grad Zagreb sufinancira URIHO, ponajviše u dijelu plaća osoba s invaliditetom.
– Ponosan sam što je, nakon više od 20 godina, ove jeseni sklopljen novi Kolektivni ugovor koji ne samo da je dao pravni okvir, nego je zaista značajno unaprijedio materijalna i druga prava svih radnika i radnica, ali ponajviše onih koji su imali najniža primanja – naglasio je gradonačelnik Tomašević.
– Od 2006. godine do danas financijski smo podržali URIHO s 35 milijuna i 200 tisuća eura. Jučer smo na Upravnom vijeću ZOSI-ja donijeli odluku da već od danas sve zaštitne i integrativne radionice mogu potpisati ugovor i odobreno im je 2 milijuna eura i mislim da je to lijepa vijest pred Božić – kazao je Ante Vučić, posebni savjetnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
– Svojim primjerom pokazujete koliko je uključivanje osoba s invaliditetom u radnu sredinu i poštivanje različitosti moguće primijeniti na najbolji način i na obostranu korist, a jednako tako i na zadovoljstvo osoba s invaliditetom što je naš zajednički cilj – dodao je Vučić.
Obilježavanje 77. rođendana ustanove ujedno je i prilika da se predstave sva postignuća tijekom godine i nagrade zaslužni pojedinci i institucije koji su doprinijeli promicanju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Povelju Ivančicu s nagradom tako je ove godine primila pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Lora Vidović, a radi dugogodišnje suradnje i poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, nagradu ustanove URIHO primile su Hrvatske šume, Ericsson Nikola Tesla te tvrtke Končar i ZET.
Tu su i poslovni partneri koji su uvelike pridonijeli profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a oni su Vlado Logarušić, vlasnik Gastro gerila d.o.o. – Restorani UMAMI, Martina Sajko Olovec, rukovoditeljica Odjela za osobe s invaliditetom, profesionalnu rehabilitaciju i ranjive skupine pri Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Vlado Josić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Onaj neslužbeni, zabavni dio proslave uveličali su umjetnici s intelektualnim teškoćama, inače korisnici poludnevnog boravka Crvenog križa Zagreb s glazbeno-scenskim kolažem ‘Upalimo zvijezde’ i duo ‘La Papa’.
U predvorju Kongresnog centra gosti su mogli vidjeti izložbu proizvodnih programa ustanove URIHO.
– Izložili smo program svih naših proizvodnih jedinica. Od konfekcije smo izložili suvenirski program Purger i purgerica i Brajicu, prikazali smo tisak koji radi bilježnice Purger i purgerica, dok keramika radi šalice i ukrasne žlice i kuhače za kuhinju. Izložen je božićni program keramike i iz konfekcije nadstolnjaci i pregače. – kazala je URIHO-va dizajnerica Irena Rački
– Možete vidjeti kožne torbe i oslikane svilene marame, a očekuje vas i modna revija najnovijih modela uniformi za zdravstvo i modela za kuhare koji su nastali na petodnevnoj radionici inkluzivnog dizajna i modeli uniformi za vrtiće – dodala je.
Ne možemo ispisati sva postignuća tisuća zaposlenika sa ili bez invaliditeta koji su svoje mjesto pod suncem našli upravo u krilu ustanove pa ćemo pobrojati samo one koji su u svoju zasluženu mirovinu otišli ove godine. Oni su redom Ana Barićević, Mirica Dupko, Dragica Erceg, Jadranka Fabekovac, Goran Folnegović, Sonja Halilović, Željko Legac, Marica Megla, Nada Montag, Mato Mrazović, Emica Perić, Ljiljana Pondar i Janko Prašnički.
I na kraju, organizatori zahvaljuju svima koju su s donacijama doprinijeli u djelovanju ustanove pa i u realizaciji ove obljetnice. Donatori su HIR d.o.o., TRGO FORTUNA d.o.o., LEMIA d.o.o., AVORATO d.o.o., NORMA PROM d.o.o., TAPIKER ZAGREB, ZLATNA IGLA – SISCIA, VIDRA – TRGOVINA, DM TEKSTIL KROJAČKI OBRT, TURK d.o.o., JANPROM, HRVATSKE ŠUME, GRAFO HORVATIĆ, KONČAR D&ST, LUXORIA, TRGOCENTAR, DINSAR, MASTEX, MONDEO TEKSTIL.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom“ iznosi 25 tisuća eura
Poslušaj članak
Barbara Vardić već se nekoliko godina suočava s kroničnim i intenzivnim bolovima te sve većim ograničenjem pokretljivosti kuka. Živi s cerebralnom paralizom i korisnica je invalidskih kolica, a zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja potrebna joj je operacija ugradnje umjetnog kuka u Sloveniji.
Posljednjih mjeseci bolovi su postali toliko izraženi da Barbara više ne može svakodnevno funkcionirati kao prije. Velik dio vremena provodi ležeći, nastojeći ublažiti bolove, što joj onemogućuje rad i sudjelovanje u aktivnostima koje su joj važne.
Kroz svoj obrt Learn & Joy bavi se edukacijom i motivacijom osoba s invaliditetom i njihovih bližnjih. Povratak poslu, samostalnosti i svakodnevnim aktivnostima za nju zato znači mnogo više od nastavka profesionalnog rada. To je prilika da ponovno živi aktivnije i nastavi raditi ono što voli.
Put do rješenja nije bio jednostavan. Nakon što ju je njezin ortoped uputio u drugu kliniku, Barbara je četiri mjeseca čekala pregled, no termin je otkazan na sam dan pregleda. Zbog neizdrživih bolova odlučila je potražiti pomoć u privatnoj klinici, gdje je rendgenskom snimkom utvrđeno da je kuk potpuno iščašen. Zbog složenosti zdravstvenog stanja upućena je na pregled u Sloveniju, gdje joj je predložena operacija ugradnje umjetnog kuka.
Operacija je važan korak prema smanjenju bolova i poboljšanju kvalitete života. Nakon zahvata slijedi desetodnevna rehabilitacija u sklopu boravka u bolnici, a po povratku kući bit će potrebni dodatna fizikalna terapija, medicinska skrb i pomoć u svakodnevnom funkcioniranju.
Za operaciju je potrebno 16.993,50 eura, za desetodnevnu rehabilitaciju 1.400 eura, dok je za dodatnu medicinsku skrb, fizikalnu terapiju i pomoć kod kuće predviđeno 6.606,50 eura. Ukupni cilj kampanje iznosi 25 tisuća eura.
Iznos predviđen za dodatnu skrb namijenjen je mogućim troškovima nakon otpusta iz bolnice, uključujući fizikalnu terapiju i rehabilitaciju kod kuće, medicinsku skrb, pomoć u svakodnevnim aktivnostima te druge zdravstvene usluge i potrepštine. Budući da se stvarni tijek oporavka i potrebne usluge ne mogu unaprijed u potpunosti predvidjeti, proračun je okviran. Ako prikupljena sredstva budu veća od stvarno potrebnih za operaciju i oporavak, višak će biti iskorišten isključivo za troškove povezane s rehabilitacijom, dodatnom skrbi i prilagodbom svakodnevnog života nakon operacije.
Glazba je važan dio Barbarina života i prati je u lijepim, ali i teškim trenucima. Želi da bude dio i njezina oporavka. Rehabilitacija za nju neće značiti samo vježbe i ponovno usvajanje pokreta, već i priliku da kroz glazbu, pokret i vlastiti ritam ponovno pronađe radost u svakodnevici.
Upravo je zato kampanja dobila naziv „Pomozimo Barbari da zanjiše umjetnim kukom”. Iza tog naziva krije se želja za životom s manje boli, većom samostalnošću i više mogućnosti za svakodnevne aktivnosti.
Za Barbaru ova operacija predstavlja priliku za novi početak. Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava je potrebnom zahvatu i oporavku. Ako ste u mogućnosti, podržite kampanju i pomozite joj prikupiti potrebnih 25.000 eura.
Svoje donacije možete uplatiti ovdje, a ako niste u mogućnosti donirati, puno će značiti i ako podijelite kampanju sa svojim prijateljima, obitelji i poznanicima.
Pomozimo Barbari do operacije, oporavka i života s manje boli, više samostalnosti i novom prilikom za radost.
Tko su Purger i Purgerica?
„Prostori prostranstva“ stižu u KUC Travno i HNK Varaždin
Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi
Stigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 23 sataStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
KulturaPrije 7 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Osobe s invaliditetomPrije 24 sataPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine