Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Razvojem usluge „Mobilna zajednica” program će poticati aktivnije sudjelovanje odraslih osoba s invaliditetom i njihovu veću vidljivost u šest hrvatskih gradova

Poslušaj članak

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH predstavila je 9. rujna 2026. trogodišnji program „Inkluzivni forum”. Na početnoj konferenciji putem Zooma okupilo se 59 sudionika, a program je predstavila voditeljica Magdalena Guzalić.

Partneri su Mreža mladih Hrvatske i Grad Zadar. Tijekom prve godine aktivnosti će se provoditi u Vukovaru, Puli, Zadru, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Varaždinu.

Naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne podrške i povezivanju lokalnih vlasti, socijalnih ustanova, udruga i volontera. Suradnja će uključivati i područja obrazovanja, zdravstva te zapošljavanja, radi razvoja „Mobilne zajednice” kao inovativne socijalne usluge.

Aktivnosti su namijenjene osobama s invaliditetom, stručnjacima, roditeljima djece s teškoćama u razvoju i volonterima. Predviđene su rasprave o uključivanju u zajednicu i ulozi udruga u zagovaranju i pružanju usluga, edukacije za osnaživanje sudionika, radionice izrade individualnih planova za krizne situacije te učenje u prirodi.

Program obuhvaća i promicanje volontiranja te kampanje „Inkluzija nije iluzija” i „Kompetentni i uspješni”, posvećenu zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Financijsku podršku osigurava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Za prvu godinu, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2027., odobreno je 43.150 eura.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom te gluhim i nagluhim osobama trebale bi biti dostupnije stručne usluge, prijevoz i različiti oblici podrške u njihovoj lokalnoj zajednici

Poslušaj članak

Projekt ‘Socijalni plan Brodsko-posavske županije’ postavio je temelje za daljnji razvoj sustava socijalne skrbi i pokretanje usluga namijenjenih stanovnicima kojima je pomoć najpotrebnija. Među skupinama obuhvaćenima planom nalaze se djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom te gluhe i nagluhe osobe.

Projekt se provodio od rujna 2024. do rujna 2025. godine, a njegov nositelj bila je Brodsko-posavska županija. Ukupna vrijednost iznosila je 65.480,26 eura, od čega su 62.206,25 eura bila bespovratna sredstva, dok je Županija iz vlastitih izvora osigurala 3.274,01 euro.

Socijalni plan nije izrađen samo kako bi se ispunila zakonska obveza, nego kao podloga za buduće odluke o razvoju socijalnih usluga. U njegovoj su izradi sudjelovale jedinice lokalne samouprave, ustanove iz područja socijalne skrbi, zdravstva i obrazovanja, organizacije civilnog društva, pružatelji usluga te druge institucije upoznate s potrebama stanovništva na terenu.

Iz razvojnih prioriteta utvrđenih planom već su proizašli novi projekti i mjere. Jedan od njih je projekt ‘Rana razvojna podrška’, kojim se djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima nastoje približiti usluge rane razvojne i psihosocijalne podrške te boravka, kako bi ih mogli koristiti bliže mjestu stanovanja.

Razvija se i projekt ‘Inkluzivni razvoj kroz sport i učenje’, usmjeren na uključivanje djece s teškoćama u razvoju u obrazovne, razvojne i sportske aktivnosti te pružanje dodatne pomoći njihovim obiteljima.

Potreba za kvalitetnijom podrškom gluhim i nagluhim osobama dovela je do uvođenja nove mjere učenja hrvatskog znakovnog jezika. Istodobno se osobama smanjene pokretljivosti nastoji olakšati dolazak do zdravstvenih ustanova, socijalnih usluga, obrazovnih sadržaja i drugih mjesta važnih za svakodnevni život.

Utvrđeni prioriteti poslužili su i kao osnova za nabavu specijaliziranih vozila za dvije udruge, čime bi se njihovim korisnicima trebao omogućiti pristupačniji prijevoz i lakše korištenje potrebnih usluga.

Projekt je Centar za razvoj Brodsko-posavske županije prijavio u kategoriji ‘Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici’ u sklopu izbora za najbolji županijski EU projekt. Njegovi rezultati pokazuju važnost planiranja socijalnih usluga na temelju stvarnih potreba građana i suradnje različitih ustanova i organizacija u lokalnoj zajednici.

Izvor: Jutarnji list

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Vrijeđanje je postalo norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom, rekla je profesorica Lenka Vochocová

Poslušaj članak

Ako ste mislili da osobe s invaliditetom i pripadnici drugih tzv. marginaliziranih društvenih skupina u digitalnom svijetu predstavljaju najveće žrtve pronositelja virusa mržnje, netrpeljivosti i svekolike toksičnosti, hm, tek ste djelomično u pravu.

Zapravo, istini za volju, svi mi koji sudjelujemo u stvaranju digitalnog narativa, bilo u mainstream medijima ili na društvenim mrežama, potencijalni smo predmet interesa onih predatora koji se hrane mržnjom kao mesom divljači.

Zanimljiva je i važna, u tom kontekstu, bila dvodnevna konferencija međunarodne istraživačke mreže OPINION, upriličena u Sveučilištu VERN, koja je okupila stotinjak stručnjaka koji su u protekle četiri godine, u okviru rečene mreže, razvijali nove teorijske pristupe, metode i alate za proučavanje mišljenja iznesenih u digitalnom okruženju.

Ukratko, novinari, predstavnici medijske industrije, političari i stručnjaci za digitalne komunikacije zaključili su da su govor mržnje i dezinformacije postali uobičajeni na društvenim mrežama i mainstream portalima.

Pritom se, dakako, žrtve ne biraju prema rodnoj pripadnosti, nacionalnosti ili rasi, vjerskim uvjerenjima ili ideološkom diskursu, seksualnoj orijentaciji ili društvenom statusu. Žrtvom naime može postati svatko tko se usudi kreirati profil na društvenim mrežama.

Zlosretna je činjenica da su se tom trendu priključili i tzv. tradicionalni mediji, koji su donedavno titulirani kao čuvari demokracije, korektivni instrument samovolji vladajućih nomenklatura i državnih institucija.

– U proteklih desetak godina sve je veća prisutnost prijetećeg sadržaja u komentarima članaka na medijskim portalima. Javno mnijenje i javni diskurs uvjetovani su i diskursom javnih osoba koje bi trebali biti uzor u stopiranju, a ne širenju netrepeljivosti – rekla je Martina Pauček Šljivak, novinarka 24sata, na okruglom stolu nazvanom ‘Weaponized Opinions: Dealing with Toxicity in Digital Discourse’.

Uz novinarku Pauček Šljivak, na ovom su panelu sudjelovali Đorđe Pavičević iz Zeleno-lijevog fronta iz Srbije, Jūratė Ruzaitė sa Sveučilišta Vytautas Magnus u Litvi te Lenka Vochocová s Karlova sveučilišta u Pragu.

– Protagonisti govora mržnje često imaju i političko zaleđe, a ovi koji vrijeđaju obično misle da ne čine ništa loše nego da koriste legitimne alate u političkoj borbi. Na taj način vladajuća garnitura iskorištava zakone za osobnu, a ne za dobrobit javnosti što je opasno za društvo – bio je kategoričan Đorđe Pavičević. 

Uzgred, istraživačka mreža OPINION u protekle je četiri godine okupila više od 230 znanstvenika i stručnjaka oko tema koje oblikuju današnji digitalni narativ i javno mnijenje. Riječ je dakle o ekipi koja je itekako pozvana govoriti o polarizaciji javnosti, dezinformacijama, govoru mržnje, političkim pritiscima i umjetnoj inteligenciji koja sve više, kao nevidljivi agent, oblikuje naše stavove i sentimente oko bitnih društvenih tema.

Vrijeđanje je postalo norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom, rekla je profesorica Lenka Vochocová.

Profesorica Lenka Vochocová s praškog sveučilišta je dodala da je prema istraživanjima redovno vrijeđanje postala norma u digitalnom okruženju, a među žrtvama su uglavnom manjinske skupine, pa čak i osobe s invaliditetom.  

– Odgovornost za takve trendove svakako snose i mediji koji svojim internim uredničkim normama moraju regulirati odnos čitatelja prema sadržaju te način interakcije sa sadržajem i komentarima, ali i algoritamske postavke – naglasila je Vochocová.