Udruga invalida rada (UIR) Zagreba organizirala je predavanje pod nazivom ‘Socijalnim uslugama do unapređenja kvalitete življenja’ od strane Nataše Franić, stručne suradnice za programe i projekte u Hrvatskom savezu udruga invalida rada (HSUIR)
Poslušaj ovaj članak
Kao što je i bilo najavljeno od strane UIR Zagreba, predavanje je obuhvatilo informiranje korisnika o postupku utvrđivanja tjelesnog oštećenja – kako pokrenuti postupak i tko ima pravo na inkluzivni dodatak i uslugu osobne asistencije. Naime, činjenica je da se upoznavanjem korisnika s mogućnostima ostvarivanja prava i postupcima u velikoj mjeri pozitivno utječe na unapređenje kvalitete življenja osoba s invaliditetom.
Inače, socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprečavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitetete njihova života u zajednici. Tako u tu skupinu ulaze: prva socijalna usluga, usluga osobne asistencije, usluga sveobuhvatne procjene i planiranja, savjetovanje, stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, obiteljska medijacija, psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalna podrška, rana razvojna podrška, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj, a najviše je naglasak stavljen tijekom predavanja na uslugu osobne asistencije. Mogu se pružati tijekom duljeg razdoblja ili privremeno, ovisno o potrebama korisnika. Zahtjev za odobravanjem socijalnih usluga podnosi se Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu korisnika.
Potom je pojašnjen inkluzivni dodatak, kao veliki iskorak u poboljšanju života osoba s invaliditetom, a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine. Po definiciji, inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom kojoj je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, a svrha mu je prevladavanje različitih prepreka koje mogu sprečavati osobu s invaliditetom u njezinom punom i učinkovitom sudjelovanju u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Važno je naglasiti da se Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjuju četiri dosadašnje naknade – osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknada za nezaposlene. Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, a 100 posto osnovice iznosi 120 eura. Također, objašnjena je Uredba o metodologijama vještačenja.
Članovi su na kraju imali priliku postavljati pitanja, na osnovu svojih životnih situacija.
Svi koji trebaju daljnju pomoć oko podnošenja zahtjeva za inkluzivni dodatak, odnosno za utvrđivanje invaliditeta, mogu se obratiti u HSUIR – direktno pravniku Sokolaju, kao i pravnici u UIR Zagreba.
Predavanje je provedeno u okviru trogodišnjeg programa ‘Savjetom prema inkluziji’, koji sufinancira Grad Zagreb iz gradskog proračuna.
Poseban naglasak stavljen je na povećanje dostupnosti socijalnih usluga, jačanje uključenosti u zajednicu te razvoj podrške koja će doprinijeti boljoj kvaliteti života osoba s invaliditetom, starijih osoba i njihovih obitelji
Poslušaj tekst
U Multimedijskoj dvorani Kina Edison u Karlovcu održana je 8. lipnja 2026. godine početna konferencija projekta ‘Snaga različitosti’ (SF.3.4.11.04.0118), koji provodi Udruga osoba s invaliditetom Karlovačke županije u partnerstvu s Gradom Karlovcem i Udrugom za djecu s teškoćama u razvoju Zvončići.
Projekt se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., kroz poziv ‘Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici’. Ukupna vrijednost projekta iznosi 277.788 eura, a provodit će se od 1. travnja 2026. do 1. travnja 2029. godine.
Na početku konferencije okupljene je pozdravila predsjednica udruge Gordana Jurčević. Prisutnima su se potom obratile pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Karlovačke županije Melita Trgovčić te predstavnice projektnih partnera – voditeljica Odsjeka za socijalnu skrb i umirovljenike Grada Karlovca Marina Stoičić i predsjednica Udruge Zvončići Snježana Čop.
Voditeljica projekta Marica Poljančić predstavila je glavne aktivnosti koje će se provoditi tijekom trogodišnjeg razdoblja. Projekt je usmjeren na pružanje psihosocijalne pomoći, savjetovanja i podrške pri ostvarivanju prava, kao i na organiziranje aktivnosti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena korisnika.
Poseban naglasak stavljen je na povećanje dostupnosti socijalnih usluga, jačanje uključenosti u zajednicu te razvoj podrške koja će doprinijeti boljoj kvaliteti života osoba s invaliditetom, starijih osoba i njihovih obitelji.
O socijalnim uslugama i aktivnostima projekta govorila je i Maja Tomac, magistra socijalnog rada, koja je istaknula važnost pravovremene i dostupne podrške te suradnje različitih institucija i organizacija u odgovoru na potrebe korisnika.
Sudionici konferencije imali su priliku postavljati pitanja i razmijeniti iskustva, a događanje je završilo neformalnim druženjem uz osvježenje.
Projekt ‘Snaga različitosti’ posebno je važan jer doprinosi ravnomjernijem razvoju socijalnih usluga u urbanim i ruralnim sredinama. Cilj je osigurati jednaku dostupnost pomoći i podrške svim korisnicima, bez obzira na mjesto stanovanja, te dugoročno smanjiti socijalne nejednakosti i potaknuti veću uključenost u zajednicu.
Imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima, kaže nagrađivani književnik
Poslušaj članak
Hrvatska knjižnica za slijepe ponovno je na svojoj književnoj tribini ugostila plodnog i nagrađivanog autora. Ovog puta riječ je o Ivici Prtenjači, pjesniku, piscu i radijskom uredniku koji iza sebe ima sedam romana i tko zna koliko zbirki poezije i kratkih priča.
Na ovoj tribini bila je i ekipa In Portala koja je kratki razgovor s Prtenjačom – uzgred, dvostrukim laureatom VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman – započela s ovim pitanjem: može li književnost u ovo digitalno doba, kad je čovjek dušu prodao tehnologiji, i dalje biti tumač stvarnosti u kojoj živimo?
– Može i mora! Život bez književnosti, bez umjetnosti, nije ljudski život – kategoričan je Prtenjača.
– Meni je apsolutno nezamisliv svijet bez književnosti i mislim da postoji jako mnogo ljudi koji možda nisu svjesni koliko bi ljudski život bez pisane riječi bio isprazan. Dakle, bez književnog teksta koji mijenja naš odnos spram stvarnosti, naše osjećaje, koji nas nakratko spašava od besmisla života.
No, pitamo Prtenjaču, koliko vrijedi književni tekst ukoliko autor kao alat koristi umjetnu inteligenciju, antitezu kreativnosti i mašte. Tvrdi se naime da je među književnicima sve više onih koji kreativne blokade rješavaju oslanjajući se na Chat GPT ili neke slične oblike digitalnih pomagala.
– Ne poznajem nikoga takoga, ili bari meni nisu ljudi priznali. Ja, recimo, ne znam koristiti umjetnu inteligenciju ni zašto. No svijet se jako brzo mijenja, svakodnevno se događa neka mala apokalipsa, a kako će u svemu tome proći književnost to ne mogu projicirati – kaže Prtenjača.
Može li književnost, umjetnost općenito, odigrati značajnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u svekolike društvene procese te, možda, biti jedna od grlatijih zagovornica društva jednakih mogućnosti?
– Apsolutno može! Mislim da su u tom smislu ljudi s invaliditetom u istoj pozici kao i oni bez invaliditeta, isto mogu čitati, mogu slušati audio knjige, mogu doći na ovakvu književnu tribinu – veli Prtenjača.
– Ljudska imaginacija nije ograničena na invaliditet bilo koje vrste. Ja kada pišem, recimo, uvijek razmišljam o tom svom čitatelju koji je dobronamjeran, koji je zainteresiran, koji će mi dopustiti da ga začaram svojim tekstom. A tu nema razlike između invalidne osobe ili čitatelja koji nema te tegobe. Dapače, imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima. Jer čovjek je prilagodljiv i čovjek se razvija, a upravo u tom smislu književnost može imati važnu i plemenitu ulogu u životu osoba s invaliditetom – zaključuje Prtenjača.
Željeli bismo poslati našu uobičajenu poruku javnosti, a to je ujedno i naša misija koju živimo i u koju duboko vjerujemo: Bitna je šira slika. Razvijajmo svijest jedni o drugima, jedni za druge, poručuje predsjednica udruge Sanja Maroević
Poslušaj članak
Udruga ‘Jedni za druge’ utemeljena je prije gotovo dva desetljeća, točnije 2008. godine, a kroz različite aktivnosti, ponajprije terapijskim jahanjem, pruža podršku brojnim mališanima s razvojnim teškoćama. Uz djecu, ova zagrebačka udruga brine i o bivšim ovisnicima o alkoholu, drogi i kocki koji su kroz prethodno liječenje uspostavili primarnu apstinenciju.
Udruga ‘Jedni za druge’ ovu subotu, 13. lipnja u Ježdovečkoj 4a (Ranch Lipi Cavallo) organizira Dan otvorenih vrata gdje će zainteresiranoj javnosti, uz bogat program, predstaviti aktivnosti za djecu s različitim oblicima invaliditeta, od Down sindroma do motoričkih i intelektualnih teškoća. Tim povodom razgovaramo s predsjednicom udruge Sanjom Maroević, po zanimanju klinička psihologinja, zaposlena u Klinici za psihijatriju Vrapče.
– Za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, naše aktivnosti terapije jahanjem predstavljaju pomoć u njihovoj rehabilitaciji, a za bivše ovisnike, koje smo uključili u pomagačke aktivnosti oko izvođenja terapije jahanjem, to predstavlja resocijalizaciju i mogućnost ponovnog uključivanja u društvenu zajednicu uz osjećaj njihove korisnosti, mogućnost njihovog razvoja samopouzdanja, osobnih vrijednosti i pokazivanja društvene odgovornosti – kaže nam Maroević.
– Naime, bivši ovisnici vode brigu o konjima, pomažu u pripremi konja za terapiju jahanjem te pomažu i pri izvođenju terapije jahanjem, najčešće prateći djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom dok jašu, povećavajući tako njihovu sigurnost.
Primarna aktivnost je terapija jahanjem koju provodimo vikendima na prostoru Rancha Lipi Cavallo. Organiziramo i kreativne likovne radionice pod vodstvom naših volontera npr.radne terapeutkinje, a koje se izvode i uz pomoć bivših ovisnika koji imaju smisla i želje za takav kreativni rad. Od radionica, nudimo i psihoedukativno – iskustvene radionice, namijenjene odraslim korisnicima, a u kojima se prorađuju relevenatne psihološke teme u kontekstu osobnih iskustava naših polaznika i korisnika radionica. Provodimo i aktivnosti prirodne integracije – uz pomoć naših partnera organiziramo zajedničke posjete kulturnim ustanovama s bivšim ovisnicima i drugim korisnicima u cilju njihovog ponovnog uključivanja u društvenu zajednicu te širenja socijalne mreže – navodi Maroević.
U rad Udruge je uključeno četrdesetak djece s teškoćama u razvoju, dvadeset resocijalizanata – bivših ovisnika u apstinenciji i trenutno četiri osobe na radu za opće dobro, upućene iz Probacijskog sustava.
Roditelji koji uključuju svoju djecu u aktivnosti udruge ‘Jedni za druge’, donose preporuku nadležnog liječnika za isto, popunjavaju potrebnu dokumentaciu za učlanjenje dostupnu na web stranici udruge.
– Po dolasku dobivaju i ‘informirani pristanak’ u kojem piše tko sve sudjeluje u našim aktivnostima – bivši ovisnici, osuđenici na radu za opće dobro, volonteri – no oni ne znaju tko je tko. Svi mi smo jednostavno ljudi koji pomažu njihovoj djeci – veli Maroević.
– S vremenom se stvaraju prekrasne i vrlo dirljive priče između naših korisnika, podržane pozitivnim neposrednim iskustvom vezanim za naše aktivnosti. Time utječemo i na destigmatizaciju svih naših korisnika.
Mislimo da je izuzetno važno istaknuti kako naša Udruga nudi aktivnosti u kojima naši korisnici nisu samo pasivni primatelji usluga, več ujedno i aktivni davatelji usluga! I Jedni i Drugi se zaista izgrađuju i rastu kroz međusobno davanje i pomoć, kroz inkluziju u punom smislu riječi!
U aktivnostima Udruge, napominje Maroević, neizostavni su volonteri, bez kojih njihove aktivnosti ne bi ni bile moguće. Prijave zainteresiranih volontera su moguće na mail adresu jednizadruge@gmail.com.
Volonteri će savladati znanja o osnovama brige i njege konja, osnovama pravilnog vođenja konja, dobit će nužna znanja o problemu i bolesti ovisnosti te različitim tegobama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom – navodi Maroević.
– Savladat će vještine timskog rada, komunikacijske vještine općenito te posebno s ranjivim i osjetljivim skupinama kakvi su naši korisnici.
Obogatit će svoja iskustva osvještavanjem svojih, kao i razumijevanjem tuđih psiholoških potreba; razumijevanjem i prihvaćanjem tuđih psiholoških i fizičkih ograničenja; učenjem tolerancije na različitost; razvijanjem empatije. Na planu stavova, očekujemo mijenjanje krivo utemeljenih stavova odnosno predrasuda, posebno u odnosu na naše korisnike – bivše ovisnike i osobe s invaliditetom.
Udruga se financirasredstvima dobivenim na natječajima za udruge. Grad Zagreb kontinuirano financijski podržava rad i aktivnosti Udruge, no teško bi, kaže Maroević, mogli sve izvesti da nema i donacija iz privatnog i poslovnog sektora.
– I na kraju, željeli bismo poslati našu uobičajenu poruku javnosti koja je ujedno i naša misija koju živimo i u koju duboko vjerujemo: Bitna je šira slika. Razvijajmo svijest jedni o drugima, jedni za druge – poručuje Maroević.
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Vaše pričePrije 3 dana
Moderna vremenaPrije 4 dana
Civilno društvoPrije 2 dana
RibolovPrije 3 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana