in MREŽA
UIR ZAGREBA Održan 11. Memorijal Marije Topić
Udruga invalida rada Zagreba održala je 11. Memorijal Marije Topić u čast svoje nekadašnje dugogodišnje predsjednice u subotu, 11. svibnja 2024., na jarunskom otoku Trešnjevka
Poslušaj ovaj članak
Na samom početku svečanog otvorenja u 13 sati održana je minuta šutnje za sve preminule članove, a aktualna predsjednica Nada Vorkapić osvrnula se ukratko dirljivim govorom na život bivše predsjednice Marije Topić, koja je na toj funkciji bila od 2000. godine kroz 14 godina te je napravila značajne pomake u funkcioniranju same udruge.
Budući da je otišla nenadano u svibnju, Memorijal se organizira upravo u tom mjesecu, i to ove godine po jedanaesti puta.
Svoj obol došli su osobno dati pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić te predsjednik Ante Štulić iz Hrvatskog saveza udruga invalida rada, uz pravnika Leke Sokolaja.
Štulić je istaknuo važnost UIR Zagreba.
– Moram reći da je Zagreb osnovao i Hrvatski savez udruga invalida rada te vidite da vrlo dobro pomaže savjetima i s konzultacijama, gdje se odazvao veliki broj naših udruga te treba voditi računa o tome članstvu.
Ujedno je istaknuo da će se udruge morati što prije digitalizirati i kadrovski ojačati, budući da je Nacionalna zaklada odobrila stotinjak projekata za udruge.
Jurišić je pohvalio organizaciju Memorijala, istaknuvši da rezultati nisu toliko bitni, koliko zajedničko druženje svih prisutnih po lijepom vremenu. Ujedno je pozvao osobe s invaliditetom da iskoriste Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom u ostvarivanju svojih prava.
Već tradicionalno, na Memorijalu je sudjelovala i obitelj Marije Topić, a ove godine se odazvalo dvjestotinjak invalida rada iz UIR Zagreba i deset udruga iz cijele zemlje – i to iz Donje Stubice, Daruvara, Duge Rese, Karlovca, Križevaca, Kutine, Pakraca i Lipika, Samobora, Siska, Varaždina, koji su se uz zajedničko druženje i sportsko natjecanje prisjetili bivše predsjednice i njezinog angažmana za poboljšanje statusa invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom u društvu, kao i za poboljšanje njihove kvalitete života općenito.
S obzirom da je Marija Topić bila velik pobornik sporta i rekreacije, pogotovo za osobe s invaliditetom kojima je to inače i vid rehabilitacije, za Memorijal su izabrane sportsko-rekreacijske discipline pa je u subotu, 11. svibnja, održano finalno natjecanje na Jarunu, gdje su se tijekom cijelog jutra sudionici natjecali u belotu, igri preciznosti nabaci krug, pikadu, stolnom tenisu, šahu i visećoj kuglani na području RŠC Jarun, a u streljaštvu u Streljačkom klubu ‘Kustošija’.
U disciplini nabaci krug, kategoriji žene, prvo mjesto osvojila je Inga Mihaljević iz UIR Zagreba s ukupno osvojenih deset krugova, drugo Ružica Domšić iz Lipika s devet krugova, a treće Ankica Starešinčić iz Karlovca s osam krugova, a u kategoriji muški prvo mjesto osvojio je Oto Kolouh iz Daruvara s osvojenih devet krugova, drugo Ivan Gotvald iz Kutine s osam krugova, a treće Miroslav Melnjak iz Varaždina sa sedam krugova.
U belotu prvo mjesto osvojili su predstavnici Daruvara – Vladimir Litera i Stjepan Brkić, drugo iz Kutine – Ivica Tomaz i Stjepan Ferk, a treće iz Samobora – Vesna Lisec i Božo Debeljak.
U streljaštvu, u gađanju serijskom zračnom puškom, deset metara, u kategoriji muški pojedinačno pobjedu su odnijeli Marijan Nemček iz Siska sa 162 boda, Željko Rebrača iz UIR Zagreba sa 154 bodova te Mladen Pajić iz Duge Rese sa 140 bodova, a u kategoriji žene pojedinačno prvo mjesto Laura Lovošević sa 146 bodova, drugo Branka Trzun-Makek sa 127 bodova, obje iz UIR Zagreba, dok je treće mjesto osvojila Snježana Seljan iz Karlovca s 57 bodova.
U šahu prvo mjesto osvojio je Velimir Tomljenović iz Karlovca sa šest bodova, drugo Božidar Babić iz UIR Zagreba s tri boda, a treće Nikola Perković iz Siska s dva boda.
U stolnom tenisu u kategoriji žene prvo mjesto osvojila je Vukosava Jurčić iz UIR Zagreba, koja nosi titulu ‘najstarije dame sportašice u Republici Hrvatskoj’, drugo mjesto Vesna Holjevac iz UIR Zagreba, a treće Štefica Hržić iz Samobora, dok su u kategoriji muški osvojili prvo mjesto Milivoj Šantaj, drugo Zvonimir Večkovec, oboje iz UIR Zagreba, a treće mjesto Ivan Milčić iz Karlovca.
U visećoj kuglani prvo mjesto odnijela je Verica Crnković, drugo Vlasta Brkić, obje iz Daruvara, a treće Zlata Veselić iz Kutine. U muškoj kategoriji prvo mjesto zauzeo je Zlatko Pečanić iz Pakraca – Lipika, drugo Vladimir Pisačić iz UIR Zagreba, a treće Drago Tomić iz Križevaca.
U pikadu, kategoriji žene, prvo mjesto osvojila je Dijana Galović iz Duge Rese s 447 bodova, drugo Zdenka Lulić iz Pakraca – Lipika s 440 bodova, a treće Marina Kaniški iz Varaždina s 434 bodova, a u kategoriji muški prvo mjesto osvojio je Josip Car iz UIR Zagreba s 401 bodom, drugo Marijan Mlađan iz Duge Rese s 316 bodova, a treće Ivan Štefančić iz Daruvara s 289 bodova.
Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Manifestacija je završila kolektivnom podrškom našem predstavniku na finalnom nastupu Eurovizije Marku Purišiću, Baby Lasagni, i to zajedničkim plesom svih sudionika u ritmu pjesme ‘Rim Tim Tagi Dim’.
Ovaj jedanaesti Memorijal protekao je tradicionalno u dobrom raspoloženju i pokazao nanovo da ljudi koji ostave traga iza sebe nikada se ne zaboravljaju. Tako je slučaj i s Marijom Topić, koja je veliki dio svog života posvetila borbi za dobrobit osoba s invaliditetom.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju
Poslušaj članak
Postoji mjesto na kojem djeca ne strahuju od pogreške, gdje ih nitko ne ispravlja zbog krivo pročitane riječi i ne procjenjuje koliko su uspješna. Na tom mjestu pažljivo ih sluša pas.
Upravo na toj jednostavnoj, ali snažnoj ideji temelji se međunarodni program R.E.A.D. (Reading Education Assistance Dogs), koji djeci pomaže razviti ljubav prema čitanju uz pomoć posebno educiranih pasa i njihovih voditelja.
Program u Hrvatskoj već godinama provodi Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, a među njegovim dugogodišnjim provoditeljima je i Sergej Jonke, koji R.E.A.D. više od deset godina provodi u školama, knjižnicama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Djeca često osjećaju pritisak kada čitaju pred učiteljem, roditeljem ili razredom. Boje se pogriješiti, biti ismijana ili ocijenjena. Pas, međutim, ne poznaje kritiku. Mirno sluša, strpljivo čeka i prihvaća dijete upravo onakvo kakvo jest.
U takvom okruženju nestaje napetost, a raste samopouzdanje. Nerijetko se događa da dijete koje je prije izbjegavalo čitanje nakon nekoliko susreta samo traži novu knjigu koju će pročitati svom četveronožnom prijatelju.
Iako je cilj programa unaprijediti čitalačke vještine, njegove su dobrobiti mnogo šire. Namijenjen je djeci osnovnoškolske dobi, posebno onoj koja imaju teškoće u čitanju, disleksiju, probleme s koncentracijom ili jednostavno nemaju dovoljno vjere u vlastite sposobnosti. Redovitim susretima djeca razvijaju sigurnost u izražavanju, bogate rječnik, bolje razumiju pročitano i uče da je pogreška sastavni dio učenja.
Jednako važan je i emocionalni učinak programa. Druženje sa psom smanjuje napetost, razvija empatiju, odgovornost i osjećaj prihvaćenosti. Zato mnoga djeca R.E.A.D. ne doživljavaju kao još jednu školsku obvezu, nego kao vrijeme kojem se iskreno raduju.
Najveći uspjeh programa ne vide se u statistikama, nego u malim, ali važnim promjenama. Roditelji često ističu da njihova djeca ponovno posežu za knjigama, s ponosom pokazuju svoj napredak i s veseljem čekaju novi susret sa psom. Slično primjećuju i stručni suradnici, koji kod djece uočavaju veću motivaciju, opušteniji pristup čitanju i više samopouzdanja.
R.E.A.D. nije zamjena za podršku učitelja, logopeda ili edukacijskih rehabilitatora, već vrijedna nadopuna njihovu radu jer djeci pruža sigurno okruženje u kojem mogu učiti bez straha od pogreške.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju. Jer ponekad je za veliki napredak potrebno samo jedno – netko tko će strpljivo slušati. A psi poput Ruby to rade najbolje.
Tko su Purger i Purgerica?
Tajne Medvedgrada: između povijesti i legende
Fran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom
ZAŽELI Kako spriječiti institucionalizaciju osoba s invaliditetom
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
Civilno društvoPrije 7 danaProjekt ‘Korak bliže društvu’ donosi nove socijalne usluge u Knin
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaStipendije za učenike s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu