Udruga invalida rada Zagreba održala je 11. Memorijal Marije Topić u čast svoje nekadašnje dugogodišnje predsjednice u subotu, 11. svibnja 2024., na jarunskom otoku Trešnjevka
Poslušaj ovaj članak
Na samom početku svečanog otvorenja u 13 sati održana je minuta šutnje za sve preminule članove, a aktualna predsjednica Nada Vorkapić osvrnula se ukratko dirljivim govorom na život bivše predsjednice Marije Topić, koja je na toj funkciji bila od 2000. godine kroz 14 godina te je napravila značajne pomake u funkcioniranju same udruge.
Budući da je otišla nenadano u svibnju, Memorijal se organizira upravo u tom mjesecu, i to ove godine po jedanaesti puta.
Svoj obol došli su osobno dati pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić te predsjednik Ante Štulić iz Hrvatskog saveza udruga invalida rada, uz pravnika Leke Sokolaja.
Štulić je istaknuo važnost UIR Zagreba.
– Moram reći da je Zagreb osnovao i Hrvatski savez udruga invalida rada te vidite da vrlo dobro pomaže savjetima i s konzultacijama, gdje se odazvao veliki broj naših udruga te treba voditi računa o tome članstvu.
Ujedno je istaknuo da će se udruge morati što prije digitalizirati i kadrovski ojačati, budući da je Nacionalna zaklada odobrila stotinjak projekata za udruge.
Jurišić je pohvalio organizaciju Memorijala, istaknuvši da rezultati nisu toliko bitni, koliko zajedničko druženje svih prisutnih po lijepom vremenu. Ujedno je pozvao osobe s invaliditetom da iskoriste Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom u ostvarivanju svojih prava.
Već tradicionalno, na Memorijalu je sudjelovala i obitelj Marije Topić, a ove godine se odazvalo dvjestotinjak invalida rada iz UIR Zagreba i deset udruga iz cijele zemlje – i to iz Donje Stubice, Daruvara, Duge Rese, Karlovca, Križevaca, Kutine, Pakraca i Lipika, Samobora, Siska, Varaždina, koji su se uz zajedničko druženje i sportsko natjecanje prisjetili bivše predsjednice i njezinog angažmana za poboljšanje statusa invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom u društvu, kao i za poboljšanje njihove kvalitete života općenito.
S obzirom da je Marija Topić bila velik pobornik sporta i rekreacije, pogotovo za osobe s invaliditetom kojima je to inače i vid rehabilitacije, za Memorijal su izabrane sportsko-rekreacijske discipline pa je u subotu, 11. svibnja, održano finalno natjecanje na Jarunu, gdje su se tijekom cijelog jutra sudionici natjecali u belotu, igri preciznosti nabaci krug, pikadu, stolnom tenisu, šahu i visećoj kuglani na području RŠC Jarun, a u streljaštvu u Streljačkom klubu ‘Kustošija’.
U disciplini nabaci krug, kategoriji žene, prvo mjesto osvojila je Inga Mihaljević iz UIR Zagreba s ukupno osvojenih deset krugova, drugo Ružica Domšić iz Lipika s devet krugova, a treće Ankica Starešinčić iz Karlovca s osam krugova, a u kategoriji muški prvo mjesto osvojio je Oto Kolouh iz Daruvara s osvojenih devet krugova, drugo Ivan Gotvald iz Kutine s osam krugova, a treće Miroslav Melnjak iz Varaždina sa sedam krugova.
U belotu prvo mjesto osvojili su predstavnici Daruvara – Vladimir Litera i Stjepan Brkić, drugo iz Kutine – Ivica Tomaz i Stjepan Ferk, a treće iz Samobora – Vesna Lisec i Božo Debeljak.
U streljaštvu, u gađanju serijskom zračnom puškom, deset metara, u kategoriji muški pojedinačno pobjedu su odnijeli Marijan Nemček iz Siska sa 162 boda, Željko Rebrača iz UIR Zagreba sa 154 bodova te Mladen Pajić iz Duge Rese sa 140 bodova, a u kategoriji žene pojedinačno prvo mjesto Laura Lovošević sa 146 bodova, drugo Branka Trzun-Makek sa 127 bodova, obje iz UIR Zagreba, dok je treće mjesto osvojila Snježana Seljan iz Karlovca s 57 bodova.
U šahu prvo mjesto osvojio je Velimir Tomljenović iz Karlovca sa šest bodova, drugo Božidar Babić iz UIR Zagreba s tri boda, a treće Nikola Perković iz Siska s dva boda.
U stolnom tenisu u kategoriji žene prvo mjesto osvojila je Vukosava Jurčić iz UIR Zagreba, koja nosi titulu ‘najstarije dame sportašice u Republici Hrvatskoj’, drugo mjesto Vesna Holjevac iz UIR Zagreba, a treće Štefica Hržić iz Samobora, dok su u kategoriji muški osvojili prvo mjesto Milivoj Šantaj, drugo Zvonimir Večkovec, oboje iz UIR Zagreba, a treće mjesto Ivan Milčić iz Karlovca.
U visećoj kuglani prvo mjesto odnijela je Verica Crnković, drugo Vlasta Brkić, obje iz Daruvara, a treće Zlata Veselić iz Kutine. U muškoj kategoriji prvo mjesto zauzeo je Zlatko Pečanić iz Pakraca – Lipika, drugo Vladimir Pisačić iz UIR Zagreba, a treće Drago Tomić iz Križevaca.
U pikadu, kategoriji žene, prvo mjesto osvojila je Dijana Galović iz Duge Rese s 447 bodova, drugo Zdenka Lulić iz Pakraca – Lipika s 440 bodova, a treće Marina Kaniški iz Varaždina s 434 bodova, a u kategoriji muški prvo mjesto osvojio je Josip Car iz UIR Zagreba s 401 bodom, drugo Marijan Mlađan iz Duge Rese s 316 bodova, a treće Ivan Štefančić iz Daruvara s 289 bodova.
Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Manifestacija je završila kolektivnom podrškom našem predstavniku na finalnom nastupu Eurovizije Marku Purišiću, Baby Lasagni, i to zajedničkim plesom svih sudionika u ritmu pjesme ‘Rim Tim Tagi Dim’.
Ovaj jedanaesti Memorijal protekao je tradicionalno u dobrom raspoloženju i pokazao nanovo da ljudi koji ostave traga iza sebe nikada se ne zaboravljaju. Tako je slučaj i s Marijom Topić, koja je veliki dio svog života posvetila borbi za dobrobit osoba s invaliditetom.
Ovim zajedničkim djelovanjem s dječjim vrtićima Lojtrica i Žirek oblikujemo društvo jednakih mogućnosti, u kojem se vrijednosti poput empatije, solidarnosti i humanosti prenose od najranije dobi, poručuju iz SDDH
Kampanjom ‘Biljka za MD’,Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) jučer je obilježioNacionalni dan osoba s neuromuskularnim bolestima, u suradnji s Dječjim vrtićem Lojtrica i Dječjim vrtićem Žirek
I ove godine, već tradivionalno, kampanja se provodi s ciljem senzibilizacije javnosti za prava i položaj osoba s mišićnom distrofijom i neuromuskularnim bolestima u Lijepoj našoj.
Bilo je jučer veselo i razigrano u Velikoj Mlaki i Velikoj Gorici, na lokacijama rečenih vrtića Lojtrica i Žirek, gdje su se također, u okviru kampanje, prikupljala sredstva za podršku osobama s neuromuskularnim bolestima.
– Mališani, roditelji i djelatnici Lojtrice i Žireka svojim entuzijazmom, angažmanom i toplinom već niz godina pridonose uspjehu ove akcije. Njihov primjer pokazuje kako se vrijednosti poput solidarnosti, empatije i humanosti uspješno njeguju od najranijih dana – poručuje SDDH.
No iz Saveza napominju kako svakodnevno treba ulagati dodatne napore u izgradnji društva jednakih mogućnosti, pogotovu kada je riječ o pristupačnosti, jer se osobe s neuromuskularnim bolestima i dalje suočavaju s fizičkim i društvenim preprekama. Vidljivo je to u brojnim društvenim segmentima, ponajprije na tržištu rada gdje još nisu dovoljno prepoznati potencijali osoba s mišićnom distrofijom i srodnim neuromuskularnim bolestima.
– Ovim zajedničkim djelovanjem s dječjim vrtićima Lojtrica i Žirek oblikujemo društvo jednakih mogućnosti, u kojem se vrijednosti poput empatije, solidarnosti i humanosti prenose od najranije dobi.Vrijeme je da kao društvo sustavno gradimo inkluzivno okruženje u kojem će osobe s mišićnom distrofijom i srodnim neuromuskularnim bolestima moći, nakon izlaska iz svojih domova, bez prepreka koristiti javni prijevoz, obrazovne, kulturne i sportske sadržaje, zdravstvene usluge, radna mjesta te prostore za druženje, bez potrebe da unaprijed provjeravaju je li im nešto dostupno ili ne – poručili su iz Saveza.
Hrvatski savez udruga mladih i studenata s invaliditetom SUMSI bogata je riznica tema o životu s invaliditetom, zapravo organizacija koja uvijek može dati zgodne i promišljene odgovore o aktualnim pitanjima vezanim za OSI populaciju. Novinari In Portala, dakle, s dobrim su se razlogom uputili u njihovo zagrebačko sjedište, na ‘razgovor s povodom’ s Ivonom Šeparović, novinarkom i stručnom suradnicom te Denisom Marijonom, predsjednikom Saveza.
SUMSI je ovih dana organizirao Okrugli stol na temu (samo)zapošljavanja osoba s invaliditetom. Tijekom panel rasprave rečeno je da se u tom području bilježe i pozitivni pomaci. O čemu je pozitivnom riječ, a što još u tom segmentu možemo označiti negativnim?
ŠEPAROVIĆ I MARIJON: Iskustva samozaposlenih osoba s invaliditetom pokazuju nam da tehnološka rješenja puno pomažu u zaposlenosti osoba s invaliditetom, no edukacijama je potrebno rušiti stereotipe o osobama s invaliditetom, koje su heterogena skupina kao i osobe bez invaliditeta.
Poslodavci trebaju dobiti više informacija o poticajima koji su dostupni za prilagodbu radnog mjesta zaposleniku koji je osoba s invaliditetom. Ako ne postoji prilagodba, osobe s invaliditetom ne mogu pokazati sve što znaju pa poslodavac može steći pogrešnu predodžbu o potencijalu osobe s invaliditetom.
S druge strane, kada je prilagodba osigurana, osoba s invaliditetom ne mora razmišljati o tehničkim stvarima koje su vezane uz invaliditet, već se može u potpunosti fokusirati na posao. Kada osobe s invaliditetom dobiju priliku raditi, one su često jako uporne u izvršavanju svojih zadataka i vrlo lojalne poslodavcu. PodsjećamO, zapošljavanjem osoba s invaliditetom ne doprinosi se samo njima kao pojedincima, nego i razvoju gospodarstva i inkluzivnijeg društva.
U posljednje se vrijeme dosta govori o brojnim benefitima koje je donio Zakon o osobnoj asistenciji, no da je problem u kroničnom nedostatku osobnih asistenata. Suočava li se i vaš Savez sa sličnim izazovom?
ŠEPAROVIĆ I MARIJON: Savez SUMSI se, kao i ostali pružatelji socijalnih usluga suočava s nedostatkom osobnih asistenata, kojeg nastojimo riješiti tako što zapošljavamo studente pomagačkih profesija.
To je situacija koja donosi obostranu korist: studentima priliku da steknu dragocjeno iskustvo rada s korisnicima, a udruzi mogućnost da preko studentskog ugovora dobijemo radnike koji su visoko motivirani za posao osobnog asistenta.
Jesu li mladi s invaliditetom i studenti imali slične poteškoće pri ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak kao i ostatak OSI populacije?
ŠEPAROVIĆ I MARIJON: Jesu. Sustav je zagušen brojem zahtjeva i sve osobe s invaliditetom trebaju strpljivo čekati obradu svog zahtjeva. Studenti s invaliditetom u tome nisu nikakva iznimka.
Brojne udruge koje okupljaju OSI našoj se redakciji javljaju sa sličnim problemom – nedostatak financija za programe i projekte koji vode kvalitetnijem životu njihova članstva. Kako se SUMSI financira, jesu li ta sredstva dovoljna za normalno funkcioniranje Saveza?
ŠEPAROVIĆ I MARIJON: Mi kao Savez SUMSI imamo dugogodišnje iskustvo u prijavi i provedbi projekata te razrađen sustav kako zaposlenici zajedno predlažu i kreiraju aktivnosti koje bi mogle biti dio projekata.
Smatramo da je ključno da projektne ideje sadržavaju aktivnosti koje odgovaraju stvarnim potrebama korisnika socijalnih usluga i članova naših udruga članica, odnosno stanju ‘na terenu’.
Projekti i programi koje kreiramo usmjereni su prevladavanju konkretnih izazova s kojima se susreću osobe s invaliditetom, a projekti i programi Saveza SUMSI koncipirani su tako da aktivnosti koje provedemo korisnicima nude dio rješenja nekog njihovog problema.
Osim toga, projekte i programe prijavljujemo na natječaje institucija, ali i na natječaje u okviru europskih fondova.
Jedna od zanimljivosti Festivala je i edukativna aktivnost u kojoj građani i javne osobe mogu iskušati kretanje u invalidskim kolicima i orijentaciju pomoću bijelog štapa
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom iz Zagreba i ove je godine, po 24. put, organiziralo Festival jednakih mogućnosti, inkluzivnu manifestaciju koja slavi stvaralačke, umjetničke i društvene mogućnosti osoba s invaliditetom.
Festival je na otvorenju okupio brojne zvaničnike iz političkog i javnog života čija bi se zajednička poruka mogla sažeti u jednu rečenicu: osobe s invaliditetom moraju imati ista prava, obveze i mogućnosti kao i ostali građani.
Još uvijek postoje barijere koje treba premostiti u gradnji društva jednakih mogućnosti, ali je vidljiv znatan napredak u položaju i pravima osoba s invaliditetom u odnosu na one godine kada je startao Festival jednakih mogućnosti.
Kaže nam to u kratkom razgovoru dopredsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetomSmiljana Tomić, koja najprije kao barijere navodi one arhitektonske, često nepristapačno urbano okružje za brojne osobe s invaliditetom. Usto i ne baš blistava pozicioniranost na tržištu rada,jer poslodavci zbog neinformiranosti nisu svjesni koje potencijale imaju osobe s invaliditetom.
– Jednakost osoba s invaliditetom nije samo ideal, nego cilj kojem svakodnevno težimo. Društvo napreduje onoliko koliko je spremno uključiti sve svoje članove – rekla je Tomić.
Na Trgu bana Jelačića do 21. svibnja na otvorenoj će pozornici nastupiti više od tisuću izvođača iz Hrvatske i inozemstva, među kojima je 700 osoba s invaliditetom.
Kroz glazbene, scenske, sportske i edukativne sadržaje cilj je Festivala promovirati ravnopravnost, društvenu uključenost i stvaralačke mogućnosti osoba s invaliditetom, a riječ je o populaciji koja broji 675 tisuća stanovnika Lijepe naše.
Jedna od zanimljivosti Festivala je i edukativna aktivnost u kojoj građani i javne osobe mogu iskušati kretanje u invalidskim kolicima i orijentaciju pomoću bijelog štapa. Na taj će način i građani bez invaliditeta moći iskusiti svakodnevne prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom.
Festival je otvorio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je po tko zna koji put naglasio kako važnu ulogu Zagrepčan(k)e s invaliditetom imaju u životu metropole.
– Riječ o jedinstvenom festivalu u Europi, a njegovo održavanje na glavnom gradskom trgu donosi vidljivost osobama s invaliditetom. Bitno je poslati poruku da osobe s invaliditetom nisu samo ravnopravni građani i građanke grada Zagreba nego i jedan od najbitnijih dijelova našeg društva – rekao je gradonačelnik Tomašević.
SportPrije 6 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
VijestiPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 7 dana