Pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba) organizirat će 11. Memorijal Marije Topić, u sjećanje na pokojnu predsjednicu, Mariju Topić
Poslušaj ovaj članak
Memorijal će biti održan u subotu, 11. svibnja 2024. godine na RŠC Jarun, na otoku Trešnjevka kada se očekuje dvjestotinjak uzvanika iz desetak gradova diljem Lijepe Naše.
Marija Topić za predsjednicu UIR Zagreba izabrana je 2000. godine, a kroz 14 godina predanog rada na toj dužnosti napravila je značajne pomake u funkcioniranju UIR Zagreba i broju članova. Naime, u tom je razdoblju broj članova povećan s 1000 na 10.000. Uspjela je to zahvaljujući svom entuzijazmu, razumijevanju problema i potreba članova koje je pažljivo i strpljivo slušala. Rado je provodila vrijeme razgovarajući s članovima, družeći se s njima i igrajući s njima belot.
– U čast i spomen na dugogodišnju predsjednicu osmislili smo Memorijal Marije Topić koji organiziramo svake godine u svibnju, mjesecu u kojem nas je nenadano napustila. Uz prisutnost obitelji Marije Topić, pokrovitelja i dvjestotinjak invalida rada, kroz razgovor i druženje prisjetit ćemo se gospođe Marije Topić, njezinog vrlo aktivnog angažmana u borbi za poboljšanje statusa invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom u društvu i za poboljšanje njihove kvalitete života općenito – kažu iz UIR Zagreba.
Vodeći se činjenicom da je Marija Topić bila velik pobornik sporta i rekreacije, pogotovo za osobe s invaliditetom kojima je to i vid rehabilitacije, za Memorijal su izabrane sportsko-rekreacijske discipline. Tako će se u subotu, 11. svibnja ove godine na Jarunu, invalidi rada tijekom cijelog jutra natjecati u belotu, igri preciznosti nabaci krug, pikadu, stolnom tenisu, streljaštvu, šahu i visećoj kuglani.
– Marija Topić svojim je djelovanjem pokazala predanost i ljubav prema udruzi i njezinim se primjerom vodimo i danas. Zahvaljujući angažiranosti i požrtvovnosti dotaknula je mnoge živote i u velikoj mjeri utjecala na njihovo poboljšanje. Vjerujemo da će sjećanje na nju trajati vječno. Ono na čemu je uvijek inzistirala u društvu je da osobe s invaliditetom budu uključene u rasprave o propisima kojima se reguliraju prava osoba s invaliditetom i pri tome se držala principa ‘o nama s nama’, a mi nastavljamo njezinim putem – izjavila je predsjednica UIR Zagreba, Nada Vorkapić.
Prema zadnje dostupnim statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 29. veljače 2024. godine u Republici Hrvatskoj bilo je 87.600 registriranih invalida rada. Njih 14.152 bilo je registrirano u gradu Zagrebu (16,16%), a 6765 na području Zagrebačke županije (7,72%). UIR Zagreba je 31. ožujka 2024. godine imao 6386 registriranih članova, odnosno 30,53% ukupnog broja invalida rada registriranih na području grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Ovim zajedničkim djelovanjem s dječjim vrtićima Lojtrica i Žirek oblikujemo društvo jednakih mogućnosti, u kojem se vrijednosti poput empatije, solidarnosti i humanosti prenose od najranije dobi, poručuju iz SDDH
Kampanjom ‘Biljka za MD’,Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) jučer je obilježioNacionalni dan osoba s neuromuskularnim bolestima, u suradnji s Dječjim vrtićem Lojtrica i Dječjim vrtićem Žirek
I ove godine, već tradivionalno, kampanja se provodi s ciljem senzibilizacije javnosti za prava i položaj osoba s mišićnom distrofijom i neuromuskularnim bolestima u Lijepoj našoj.
Bilo je jučer veselo i razigrano u Velikoj Mlaki i Velikoj Gorici, na lokacijama rečenih vrtića Lojtrica i Žirek, gdje su se također, u okviru kampanje, prikupljala sredstva za podršku osobama s neuromuskularnim bolestima.
– Mališani, roditelji i djelatnici Lojtrice i Žireka svojim entuzijazmom, angažmanom i toplinom već niz godina pridonose uspjehu ove akcije. Njihov primjer pokazuje kako se vrijednosti poput solidarnosti, empatije i humanosti uspješno njeguju od najranijih dana – poručuje SDDH.
No iz Saveza napominju kako svakodnevno treba ulagati dodatne napore u izgradnji društva jednakih mogućnosti, pogotovu kada je riječ o pristupačnosti, jer se osobe s neuromuskularnim bolestima i dalje suočavaju s fizičkim i društvenim preprekama. Vidljivo je to u brojnim društvenim segmentima, ponajprije na tržištu rada gdje još nisu dovoljno prepoznati potencijali osoba s mišićnom distrofijom i srodnim neuromuskularnim bolestima.
– Ovim zajedničkim djelovanjem s dječjim vrtićima Lojtrica i Žirek oblikujemo društvo jednakih mogućnosti, u kojem se vrijednosti poput empatije, solidarnosti i humanosti prenose od najranije dobi.Vrijeme je da kao društvo sustavno gradimo inkluzivno okruženje u kojem će osobe s mišićnom distrofijom i srodnim neuromuskularnim bolestima moći, nakon izlaska iz svojih domova, bez prepreka koristiti javni prijevoz, obrazovne, kulturne i sportske sadržaje, zdravstvene usluge, radna mjesta te prostore za druženje, bez potrebe da unaprijed provjeravaju je li im nešto dostupno ili ne – poručili su iz Saveza.
Hrvatski savez udruga mladih i studenata s invaliditetom SUMSI bogata je riznica tema o životu s invaliditetom, zapravo organizacija koja uvijek može dati zgodne i promišljene odgovore o aktualnim pitanjima vezanim za OSI populaciju. Novinari In Portala, dakle, s dobrim su se razlogom uputili u njihovo zagrebačko sjedište, na ‘razgovor s povodom’ s Ivonom Šeparović, novinarkom i stručnom suradnicom te Denisom Marijonom, predsjednikom Saveza.
SUMSI je ovih dana organizirao Okrugli stol na temu (samo)zapošljavanja osoba s invaliditetom. Tijekom panel rasprave rečeno je da se u tom području bilježe i pozitivni pomaci. O čemu je pozitivnom riječ, a što još u tom segmentu možemo označiti negativnim?
ŠEPAROVIĆ I MARIJON: Iskustva samozaposlenih osoba s invaliditetom pokazuju nam da tehnološka rješenja puno pomažu u zaposlenosti osoba s invaliditetom, no edukacijama je potrebno rušiti stereotipe o osobama s invaliditetom, koje su heterogena skupina kao i osobe bez invaliditeta.
Poslodavci trebaju dobiti više informacija o poticajima koji su dostupni za prilagodbu radnog mjesta zaposleniku koji je osoba s invaliditetom. Ako ne postoji prilagodba, osobe s invaliditetom ne mogu pokazati sve što znaju pa poslodavac može steći pogrešnu predodžbu o potencijalu osobe s invaliditetom.
S druge strane, kada je prilagodba osigurana, osoba s invaliditetom ne mora razmišljati o tehničkim stvarima koje su vezane uz invaliditet, već se može u potpunosti fokusirati na posao. Kada osobe s invaliditetom dobiju priliku raditi, one su često jako uporne u izvršavanju svojih zadataka i vrlo lojalne poslodavcu. PodsjećamO, zapošljavanjem osoba s invaliditetom ne doprinosi se samo njima kao pojedincima, nego i razvoju gospodarstva i inkluzivnijeg društva.
U posljednje se vrijeme dosta govori o brojnim benefitima koje je donio Zakon o osobnoj asistenciji, no da je problem u kroničnom nedostatku osobnih asistenata. Suočava li se i vaš Savez sa sličnim izazovom?
ŠEPAROVIĆ I MARIJON: Savez SUMSI se, kao i ostali pružatelji socijalnih usluga suočava s nedostatkom osobnih asistenata, kojeg nastojimo riješiti tako što zapošljavamo studente pomagačkih profesija.
To je situacija koja donosi obostranu korist: studentima priliku da steknu dragocjeno iskustvo rada s korisnicima, a udruzi mogućnost da preko studentskog ugovora dobijemo radnike koji su visoko motivirani za posao osobnog asistenta.
Jesu li mladi s invaliditetom i studenti imali slične poteškoće pri ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak kao i ostatak OSI populacije?
ŠEPAROVIĆ I MARIJON: Jesu. Sustav je zagušen brojem zahtjeva i sve osobe s invaliditetom trebaju strpljivo čekati obradu svog zahtjeva. Studenti s invaliditetom u tome nisu nikakva iznimka.
Brojne udruge koje okupljaju OSI našoj se redakciji javljaju sa sličnim problemom – nedostatak financija za programe i projekte koji vode kvalitetnijem životu njihova članstva. Kako se SUMSI financira, jesu li ta sredstva dovoljna za normalno funkcioniranje Saveza?
ŠEPAROVIĆ I MARIJON: Mi kao Savez SUMSI imamo dugogodišnje iskustvo u prijavi i provedbi projekata te razrađen sustav kako zaposlenici zajedno predlažu i kreiraju aktivnosti koje bi mogle biti dio projekata.
Smatramo da je ključno da projektne ideje sadržavaju aktivnosti koje odgovaraju stvarnim potrebama korisnika socijalnih usluga i članova naših udruga članica, odnosno stanju ‘na terenu’.
Projekti i programi koje kreiramo usmjereni su prevladavanju konkretnih izazova s kojima se susreću osobe s invaliditetom, a projekti i programi Saveza SUMSI koncipirani su tako da aktivnosti koje provedemo korisnicima nude dio rješenja nekog njihovog problema.
Osim toga, projekte i programe prijavljujemo na natječaje institucija, ali i na natječaje u okviru europskih fondova.
Jedna od zanimljivosti Festivala je i edukativna aktivnost u kojoj građani i javne osobe mogu iskušati kretanje u invalidskim kolicima i orijentaciju pomoću bijelog štapa
Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom iz Zagreba i ove je godine, po 24. put, organiziralo Festival jednakih mogućnosti, inkluzivnu manifestaciju koja slavi stvaralačke, umjetničke i društvene mogućnosti osoba s invaliditetom.
Festival je na otvorenju okupio brojne zvaničnike iz političkog i javnog života čija bi se zajednička poruka mogla sažeti u jednu rečenicu: osobe s invaliditetom moraju imati ista prava, obveze i mogućnosti kao i ostali građani.
Još uvijek postoje barijere koje treba premostiti u gradnji društva jednakih mogućnosti, ali je vidljiv znatan napredak u položaju i pravima osoba s invaliditetom u odnosu na one godine kada je startao Festival jednakih mogućnosti.
Kaže nam to u kratkom razgovoru dopredsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetomSmiljana Tomić, koja najprije kao barijere navodi one arhitektonske, često nepristapačno urbano okružje za brojne osobe s invaliditetom. Usto i ne baš blistava pozicioniranost na tržištu rada,jer poslodavci zbog neinformiranosti nisu svjesni koje potencijale imaju osobe s invaliditetom.
– Jednakost osoba s invaliditetom nije samo ideal, nego cilj kojem svakodnevno težimo. Društvo napreduje onoliko koliko je spremno uključiti sve svoje članove – rekla je Tomić.
Na Trgu bana Jelačića do 21. svibnja na otvorenoj će pozornici nastupiti više od tisuću izvođača iz Hrvatske i inozemstva, među kojima je 700 osoba s invaliditetom.
Kroz glazbene, scenske, sportske i edukativne sadržaje cilj je Festivala promovirati ravnopravnost, društvenu uključenost i stvaralačke mogućnosti osoba s invaliditetom, a riječ je o populaciji koja broji 675 tisuća stanovnika Lijepe naše.
Jedna od zanimljivosti Festivala je i edukativna aktivnost u kojoj građani i javne osobe mogu iskušati kretanje u invalidskim kolicima i orijentaciju pomoću bijelog štapa. Na taj će način i građani bez invaliditeta moći iskusiti svakodnevne prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom.
Festival je otvorio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je po tko zna koji put naglasio kako važnu ulogu Zagrepčan(k)e s invaliditetom imaju u životu metropole.
– Riječ o jedinstvenom festivalu u Europi, a njegovo održavanje na glavnom gradskom trgu donosi vidljivost osobama s invaliditetom. Bitno je poslati poruku da osobe s invaliditetom nisu samo ravnopravni građani i građanke grada Zagreba nego i jedan od najbitnijih dijelova našeg društva – rekao je gradonačelnik Tomašević.
SportPrije 6 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 6 dana
VijestiPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 7 dana