Glavna poruka koja se iz razgovora prirodno nametnula jest da svi dijelimo istu ljudskost – osobe s invaliditetom nisu izdvojena skupina, već sastavni dio zajednice
Poslušaj članak
U Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku 20. listopada 2025. godine je službeno otvoreno riječko izdanje Uhvati film festivala, jednog od najznačajnijih regionalnih filmskih festivala koji, uz Rijeku, svoje izdanje ima i u Kotoru te Novom Sadu, gdje je pokrenut prije više od dvadeset godina.
Festival je prepoznat po snažnom društvenom utjecaju, originalnom pristupu i činjenici da u njegovu stvaranju aktivno sudjeluju osobe s invaliditetom. Upravo zbog inovativnosti i doprinosa inkluziji, 2022. godine postao je član Europske filmske akademije.
Otvorenje festivala obilježila je Filmska parlaonica, rasprava koja je, unatoč skromnom broju prisutnih, okupila iznimno angažirane sudionike. Potaknuti kratkim filmovima s festivala, okupljeni su više od dva sata razgovarali o inkluziji, integraciji i obrazovanju, nerijetko proširujući temu na širi društveni kontekst.
Glavna poruka koja se iz razgovora prirodno nametnula jest da svi dijelimo istu ljudskost – osobe s invaliditetom nisu izdvojena skupina, već sastavni dio zajednice, s vlastitim potrebama, potencijalima i doprinosom koji zaslužuje jednaku podršku i prepoznavanje.
U razgovoru su sudjelovali bivši profesori i ravnatelji, rehabilitatori, stručnjaci za osobni razvoj i predstavnici lokalne uprave, među kojima su Laura Grubišić, Mirela Pašić, Barbara Vardić, Daniel Trošić, Mirjana Kazija, Rachela Sindičić, Nazif Habibović i Helga Paškvan iz Udruge Spirit, organizatora festivala. Video porukama su se pridružili Branka Peurača, koja je predstavila iskustva rada na srednjoročnom vrednovanju Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2021.–2027., te Tibor Đurđev, filmski kritičar, redatelj i edukator.
Parlaonicu je duhovito i opušteno moderirao Denis Pilepić, stvarajući ozračje u kojem se otvoreno i iskreno razgovaralo, bez tenzija, ali s mnogo konstruktivnih prijedloga.
Posebno je naglašena potreba za promjenama u odgojno-obrazovnom sustavu, osobito u umjetničkim školama, gdje je zastupljenost učenika s teškoćama i dalje vrlo mala. Sudionici su istaknuli važnost profesionalne orijentacije, ranog prepoznavanja potencijala te podrške učiteljima i roditeljima u procesu inkluzije. Razgovaralo se i o strahu od pogrešaka i kritike koji često usporava promjene u sustavu, te o važnosti stvaranja okruženja u kojem su različitosti prihvaćene kao snaga, a ne prepreka.
Kao pozitivan primjer istaknuta je Udruga Spirit, koja već godinama provodi radionice i prikazuje filmove iz programa Uhvati Film Festivala u školama diljem Hrvatske. Iako formalna odobrenja ponekad izostaju, zanimanje škola i učinak programa pokazuju njegovu vrijednost – do sada je održan na više od stotinu lokacija, uključujući i edukacije za odgojitelje u vrtićima.
Zaključak parlaonice bio je jasan: inkluzija nije stanje, nego proces – živ, dinamičan sustav koji zahtijeva stalnu prilagodbu, suradnju i dijalog svih uključenih – učenika, učitelja, roditelja, pomoćnika, stručnih suradnika, civilnog društva i institucija.
Sudionici su prepoznali važnost longitudinalnih istraživanja koja bi omogućila bolje razumijevanje učinkovitosti postojećih mjera, kao i nužnost individualnog pristupa svakom učeniku umjesto primjene univerzalnih kriterija.
Posebna pažnja posvećena je vrijednosti neformalnih obrazovnih programa, poput treninga, radionica i Erasmus+ projekata, koji pružaju priliku za razvoj vještina i osobni rast, osobito osobama s invaliditetom. Sudionica Barbara Vardić podijelila je vlastito iskustvo, istaknuvši kako joj je sudjelovanje u Erasmus+ programu ‘doslovno promijenilo život’, omogućivši joj da nekoliko mjeseci živi i radi u drugoj državi.
Svi su se složili da odgoj i inkluzija započinju mnogo prije školskih klupa – u obitelji i vrtiću – te da je nužna sustavna podrška roditeljima i poticanje nadarenosti od najranije dobi. Rano prepoznavanje potencijala i inkluzivan pristup, zaključili su, ne čine samo pojedince zadovoljnijima, nego i društvo zdravijim i humanijim.
Kroz cijeli razgovor isticala se i snaga umjetnosti kao pokretača promjena – kreativni programi dokazano pomažu u osnaživanju osoba s invaliditetom, jer umjetnost briše granice i povezuje ljude. Filmska parlaonica još je jednom pokazala da razgovor zaista ne boli – naprotiv, otvara put prema razumijevanju, suradnji i stvarnoj inkluziji koja živi kroz zajednicu.
Uhvati film festival nastavlja se narednih dana nizom tematskih filmskih projekcija na više riječkih lokacija. Detaljan program dostupan je na mrežnim stranicama Udruge Spirit.
Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010
Poslušaj članak
U riječkom Hotelu Hilton ekipa inkluzivnog filmskog serijala Tajni Agent 010 susrela se s hrvatskim reprezentativcima Lukom Modrićem i Mateom Kovačićem. Iako je ekipa Agenta nastupila oslabljena, bez centarfora Doriana Matića, snažnu sredinu terena držali su Tea Superina i Toni Lesica, špijuni iz filma.
Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010.
Dora je razmijenila autograme i s Mateom Kovačićem, koji je posebno pohvalio njezinu sportsku karijeru. Osim filmske, Dora već godinama gradi i boćarsku karijeru – baš kao i glavni Agent Dorian Matić – te iza sebe već ima dvadesetak osvojenih medalja. Mateo se iskreno razveselio toj informaciji, a Dora mu je poželjela da se i on vrati sa zlatom.
Vatreni su dobili uspomenu iz filmskog svijeta Tajnog Agenta 010, Agenti potpise, a svi zajedno i fotografije za uspomenu u veseloj atmosferi. Mi smo, pak, dobili još jednu lijepu priču o susretu sporta, filma i one tvrdoglavo dobre energije koja ih povezuje, iako dolaze iz potpuno različitih svjetova.
Za slabije upućene, Tajni Agent 010 duhoviti je akcijski filmski serijal u kojem sve glavne uloge tumače mladi s invaliditetom. Riječ je o niskobudžetnoj komediji koja je vrlo brzo osvojila regiju, iako nije u službenoj distribuciji, već se prikazuje po knjižnicama, festivalima i kulturnim centrima.
Tajni Agenti su duhoviti, karizmatični i doslovno neodoljivi, a svojim britkim humorom ruše sve barijere. Zato ne čudi da su im se u filmovima pridružili brojni poznati glumci poput Šajete, Krešimira Mišaka, Enisa Bešlagića, Gorana Navojca i drugih.
Nedavna prikazivanja održana su u Splitu, a ovih dana posjetili su i Buje u Istri. Sljedeće prikazivanje održat će se na Krku, u Krasu 12. lipnja, uz besplatan ulaz zahvaljujući podršci TZO Dobrinj.
Agenti 010 ovih dana snimaju i novu, šestu epizodu za koju najavljuju da će biti erotska(?) krimi-komedija. Oni koji su pogledali njihove dosadašnje radove tom se najavom nimalo ne čude.
Ekipa Tajnog Agenta 010 zahvaljuje svima koji su pomogli da do ovog susreta dođe.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om
Poslušaj članak
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.
Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.
Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.
– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.
Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.
ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.
Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.
Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja
Poslušaj članak
U Sveučilištu u Splitu predstavljen je obnovljeni Vodič za studente s invaliditetom, publikacija osmišljena kako bi budućim i sadašnjim studentima pružila pregled prava, mogućnosti podrške i korisnih informacija vezanih uz studiranje.
Projekt su zajednički realizirali Studentska udruga Liberato i Studentski zbor Sveučilišta u Splitu s ciljem jačanja pristupačnosti i jednakih prilika u visokom obrazovanju.
Predstavljanje vodiča okupilo je predstavnike obrazovnih institucija, lokalne i regionalne samouprave te državnih tijela, čime je dodatno naglašena važnost suradnje u stvaranju inkluzivnog akademskog okruženja za sve studente.
Publikacija donosi praktične informacije o ostvarivanju studentskih prava, prilagodbama nastave i ispita, dostupnim stipendijama, smještaju, prijevozu te radu ureda i koordinatora za podršku studentima s invaliditetom. Osim toga, obrađene su teme psihološke podrške, vršnjačke pomoći i iskustava studenata koji se tijekom studiranja susreću s različitim oblicima teškoća.
Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja. Njegova svrha je olakšati snalaženje u sustavu visokog obrazovanja i povećati informiranost o dostupnim oblicima podrške.
Posebna vrijednost ovog izdanja jest pregled usluga i podrške koje studentima nude različita sveučilišta u Hrvatskoj i regiji. Time se budućim studentima omogućuje lakše planiranje studiranja te upoznavanje s mogućnostima koje im stoje na raspolaganju još prije upisa na fakultet.
Objavljivanjem ovog vodiča još jednom je potvrđena važnost uklanjanja prepreka u obrazovanju i stvaranja akademske zajednice u kojoj svi studenti imaju jednake uvjete za razvoj, napredovanje i uspješno studiranje.