Sasvim logično i očekivano, Savez traži hitno povećanje naknada za videće pratitelje. Resorno je ministarstvo HSS upozorio na neodrživost takvog sustava još prošle godine, no do danas je taj problem ostao neriješen

Poslušaj članak

Hrvatski savez slijepih (HSS) jučer je povodom 80. obljetnice djelovanja na konferenciji za medije predstavio projekte i programe Saveza koji su bitno podigli kvalitetu života njihova članstva.

Novinarima se prvi obratio Nikola Armanas, djelatnik Saveza, koji je podijelio vlastito iskustvo vezano za uslugu osobne asistencije, odnosno videćeg pratitelja. Kao koordinator odjela videće asistencije unutar HSS-a, Armanas je, uz sve ostalo, govorio o brojnim benefitima koje ova usluga ima za osobe oštećena vida, koliko je zapravo videći pratitelj važam u svakodnevici slijepog korisnika. Od odlaska liječniku ili na kazališnu predstavu, do nekih važnijih aktivnosti potrebnih za normalno sudjelovanje slijepih osoba u društvenom životu.

No Armanas je istodobno upozorio i na neodrživost trenutačnog sustava usluge osobne asistencije.

– Videći pratitelj je nešto kao da vam netko posudi svoje oči.  Da biste mogli biti uključeni u društvo, da biste mogli aktivno sudjelovati i da biste sve one svakodnevne aktivnosti mogli obavljati kao i svi drugi – rekao je Armanas.

Situacija s videćim pratiteljima ipak je daleko od idealne, ponajprije zbog financija, jer se satnica za tu uslugu nije mijenjala od 2023. godine, unatoč  značajnom porastu svih životnih troškova. U Hrvatskoj, naime, satnica za tu uslugu do danas iznosi 11 eura, dok se u Sloveniji kreće između 17 i 18 eura, a usto se redovito usklađuje s prosječnom plaćom i inflacijom.

Da ne bude zabune, napomenuo je Armanas, tih 11 eura po satu ne pokriva stvarne troškove usluge videćeg pratitelj jer se od tog iznosa financiraju svi troškovi, od onih putnih i troškova bolovanja, do plaća i administracije. Sasvim logično i očekivano, Savez traži hitno povećanje naknada za videće pratitelje. Resorno je ministarstvo HSS upozorio na neodrživost takvog sustava još prošle godine, no do danas je taj problem ostao neriješen.

Nikolina Kušterbajn, voditeljica programa HSS-a, navela je niz programa Saveza koji su uistinu podigli kvalitetu života  njihova članstva. Primjerice, kroz Erasmus+ projekt Youth Impact radi na razvoju komunikacijskih, prezentacijskih i liderskih vještina mladih s oštećenjem vida, što uvelike doprinosi njihovoj konkurentnosti na otvorenom tržištu rada.

Uz sve ostalo, Savez je provodio i projekte za podršku ženama s oštećenjem vida i starijim osobama, otvorio prvu posudionicu ortopedskih pomagala, pokrenuo bersplatnu telefonsku podršku korisnicima te organizirao mobilni tim stručnjaka. Zavidni su to rezultati koje je Savez postigao u proteklom razdoblju, no Kušterbajn je posebno naglasila činjenicu da HSS prvi put pruža kontinuiranu podršku neformalnim njegovateljima osoba s oštećenjem vida.

Andreja Veljača, izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih, također je veliki dio svog izlaganja posvetila usluzi videćeg pratitelja, no upozorila na problem zdravstvene rehabilitacije osoba s oštećenjem vida. Naime, slijepi i slabovidni kao jedina kategorija osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj nemaju prava na zdravstvenu rehabilitaciju, osim psihosocijalne podrške ili pripreme za otvoreno tržište rada.

U trenutku kada osoba izgubi vid, rekla je Veljača, više ne pripada zdravstvenom nego sustavu socijalne skrbi. Tada su te osobe često prepuštene same sebi, bez sustavne zdravstvene rehabilitacije.

Stoga je Veljača najavila pilot-projekt Lumina u Draškovićevoj ulici u Zagrebu, koji će pružati stručnu podršku osobama nakon gubitka vida, od psihosocijalne pomoći do korištenja asistivnih tehnologija.

U organizaciji Udruge za autizam ASK i Saveza za autizam Hrvatske (SUZAH) tijekom lipnja održava se novo izdanje projekta ‘S prijateljem u muzej’, koji omogućava dostupnost muzejskih sadržaja osobama iz spektra autizma te potiče njihovu društvenu uključenost

Poslušaj članak

Posjetiteljima s autizmom i njihovim prijateljima u nedjelju je svoja vrata otvorio Hrvatski športski muzej, gdje su mogli razgledati izložbu o istaknutom sportskom djelatniku i osnivaču sportskih klubova Franji Bučaru.

S ciljem pristupačnosti izložbi Hrvatski športski muzej opremljen je komunikacijskim pločama i senzoričko-interaktivnim ruksacima kojima će se u sklopu inkluzivnog projekta prvi put opremiti i drugi muzeji koji sudjeluju u njemu. Uz to, kroz edukaciju kustosa koju provodi spisateljica, prevoditeljica i pripovjedačica Srebrenka Peregrin, vodstva po muzejima bit će prilagođena.

Autorica komunikacijske ploče za izložbu ‘Franjo Bučar’ i volonterka Udruge za autizam ASK Eva Pavić pojasnila je da ova ploča sadrži simbole uz pomoć kojih osobe iz spektra autizma prate izložbu, izražavaju interes za određeni izložak i svoj doživljaj izložbe te neke želje i potrebe.

Osim za osobe iz spektra autizma, ploča je prilagođena osobama s teškoćama u komunikaciji te sadrži abecedu putem koje se ove osobe mogu izražavati. Ploča također sadrži QR kod i može se koristiti na mobilnom uređaju izvan muzeja.

Pavić je pojasnila da se u ruksacima nalaze antifoni, odnosno slušalice koje smanjuju buku u okolini te razni predmeti za samoregulaciju (fidgeti).

Viša kustosica i arhivistica Hrvatskog športskog muzeja Martina Vargek istaknula je da je izložba o Franji Bučaru prilagođena osobama s oštećenjem vida i osobama s intelektualnim teškoćama, a od ove godine i osobama iz spektra autizma te osobama s oštećenjem sluha. Zahvalila je na suradnji s Udrugom za autizam ASK i Savezom za autizam Hrvatske (SUZAH) te je uvjerena da će uz pomoć komunikacijske ploče osobe iz spektra autizma puno saznati o hrvatskom sportu.

– Muzej je mjesto učenja, a u ovom muzeju prikazani su uspjesi na Paraolimpijskim igrama i Olimpijskim igrama gluhih, što može biti poticaj osobama s invaliditetom koje se bave sportom da i one jednog dana budu dio fundusa Muzeja – poručila je Vargek.

Programska direktorica Udruge za autizam ASK Kosjenka Petek istaknula je da uz muzeje koji su već četiri godine uključeni u projekt ove godine svoja vrata otvaraju Nikola Tesla Experience Center Karlovac, Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac i Muzej iluzija u Splitu.

– Od ove godine posjet muzejima održava se u lipnju s obzirom na to da je 18. lipnja Međunarodni dan autističnog ponosa kojim se ukazuje da osim teškoća autizam donosi i brojne radosti, a posjet muzejima je jedna vrsta autistične radosti – kazala je Petek.

Izrazila je zadovoljstvo što je financijska podrška Ministarstva kulture i medija omogućila da se muzeji opreme alatima za pristupačnost kao što su komunikacijske ploče i senzoričko-interaktivni ruksaci te se raduje nastavku projekta koji je apliciran na natječaj Ministarstva.

U sklopu Dana otvorenih vrata Centar Up2date 12. lipnja predstavio je novi projekt ‘UP2DATE – usluge koje povezuju’, čiji je cilj povećanje dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga za osobe s invaliditetom i starije osobe

Poslušaj članak

Glavne aktivnosti trogodišnjeg projekta su Klub samozastupanja, Program emocionalnog i socijalnog osnaživanja te Program aktivnog slobodnog vremena.

Projektne aktivnosti provodit će se u partnerstvu s Udrugom Poseban prijatelj iz Dubrovnika i Udrugom Kameleon iz Svete Nedelje na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Dubrovačko-neretvanske županije.

Hvalevrijedan projekt realizira se uz financijsku podršku Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus, Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., u iznosu od 299.040,00 eura.

U prigodnom govoru predsjednik Centra Up2date Nikola Glibo izrazio je zadovoljstvo što se kroz projekt zapošljavaju tri osobe te je ponosan na mlade snage Antonija Vickovića i Leu Malogorski koji su već dobili priliku za posao.

Voditeljica projekta Lea Malogorski predstavila je Program emocionalnog i socijalnog osnaživanja i Program aktivnog slobodnog vremena. U sklopu Programa emocionalnog i socijalnog osnaživanja održavat će se grupno i individualno savjetovanje koje će omogućiti korisnicima razvoj strategija suočavanja sa životnim izazovima te time poboljšati emocionalno stanje i odnos s okolinom. Program aktivnog slobodnog vremena provodit će se kroz različite oblike edukativnih, kulturnih i kreativnih sadržaja, a organizirana događanja bit će grupna ili individualna.

Voditelj Kluba samozastupanja Antonio Vicković istaknuo je da je Klub namijenjen osobama s invaliditetom koje su članovi Centra Up2date i partnerskih udruga, ali u njemu mogu sudjelovati i drugi, a sastanci Kluba održavat će se dva puta mjesečno.

– U Klubu samozastupnika korisnici će steći sigurnost u izražavanju svojih potreba, samopouzdanje i osjećaj ravnopravnosti. Dugoročno Klub jača društvenu uključenost i doprinosi smanjenju diskriminacije – pojasnio je Antonio Vicković.

Zahvalan je što je dobio priliku biti voditelj jedne od aktivnosti projekta jer je za njega, kao mladu slabovidnu osobu nakon završetka fakulteta, to dobar uvod u poslovni svijet te je uvjeren da će uspješno doprinijeti osvještavanju o mogućnostima osoba s invaliditetom.

Uz projekt predstavljene su sportske i kulturne aktivnosti te usluge namijenjene osobama s invaliditetom koje Centar provodi, kao što su tehnološka podrška, informatička edukacija, informiranje, savjetovanje i asistencija.

– Jedna od naših novih starih usluga je usluga videćeg pratitelja, čiji smo bili inicijatori u Hrvatskoj. Poznate su naše aktivnosti kojima potičemo univerzalni dizajn i pristupačnost, a to se odnosi na prilagođeni turistički razgled grada Zagreba i prilagođene predstave. Naš novi projekt su i dvije prilagođene predstave ‘Ciganin, ali najljepši’ i ‘Fafarikul’ u HNK-u i na Sceni HNK 2 – pojasnila je dopredsjednica Centra Up2date Marija Livaljušić.

Najavila je da će se ove godine umjesto ICC kampa u Dubrovniku održati Ljetna škola u Dubrovniku za mlade slijepe i slabovidne osobe iz Hrvatske.