Aktivnosti su još jednom pokazale koliko ovakvi susreti imaju važnu ulogu u razvoju dječjeg samopouzdanja, znatiželje i povezanosti s vlastitim krajem
Poslušaj članak
Udruga ANA – Udruga za pomoć djeci i obiteljima i proteklog je tjedna nastavila s nizom aktivnosti usmjerenih na razvoj djece, njihovo obrazovanje, kreativnost i osjećaj pripadnosti zajednici. Kroz radionice i individualnu podršku u učenju u Oklaju, Splitu i Novalji djeca su dobila prostor za istraživanje, učenje i izražavanje, ali i ono najvažnije – osjećaj da su podržana i prihvaćena.
Aktivnosti su još jednom pokazale koliko ovakvi susreti imaju važnu ulogu u razvoju dječjeg samopouzdanja, znatiželje i povezanosti s vlastitim krajem.
U Oklaju djeca kroz kreativnost upoznala prominsku kapu
U subotu, 7. ožujka 2026., u Domu kulture u Oklaju održana je dječja radionica posvećena prominskoj kapi, jednom od najprepoznatljivijih simbola tradicije i identiteta kraja pod planinom Promina.
Radionicu je vodila Anđela Paklar koja je djeci kroz priču, razgovor i kreativni rad približila značenje prominske kape i njezinu ulogu u tradiciji ovog kraja. Djeca su na početku imala priliku vidjeti i opipati pravu prominsku kapu te saznati kako je nekada bila dio narodne nošnje, a danas predstavlja snažan simbol lokalnog identiteta.
Nakon uvodnog dijela uslijedio je kreativni rad. Djeca su kroz crtanje prikazivala prominsku kapu, planinu Prominu, svoje selo i ono što za njih predstavlja njihov zavičaj. Na velikom stolu nastajali su crteži puni boja, mašte i ponosa prema kraju iz kojeg dolaze.
Voditeljica radionice Anđela Paklar istaknula je kako su djeca s velikim zanimanjem pratila priču o tradiciji te kroz likovni rad pokazala koliko im znači upoznati vlastite korijene.
Predsjednica udruge Ana Duga naglasila je važnost ovakvih susreta.
– Radionice poput ove pokazuju koliko je važno djeci približiti vlastitu tradiciju na način koji je njima zanimljiv i razumljiv. Kada dijete kroz priču, razgovor i kreativni rad upozna simbol svoga kraja, tada počinje razvijati osjećaj pripadnosti i ponosa prema zajednici u kojoj odrasta – kazala je Duga.
Posebno je zahvalila i Općini Promina na podršci programu radionica za djecu, ističući kako upravo takva podrška omogućuje da se tradicija prenosi na nove generacije.
U Splitu djeca kroz priču o Saloni upoznala antičku povijest
Nekoliko dana ranije, u srijedu 4. ožujka, u prostoru Gradskog kotara Gripe u Splitu održana je radionica za djecu na temu ‘Tajne staroga grada Salone’.
Radionicu je vodila Rina Ivas, koja je djecu kroz zanimljivu priču povela gotovo dvije tisuće godina unatrag, u vrijeme kada je Salona bila jedan od najvećih gradova rimske provincije Dalmacije. Djeca su kroz pripovijedanje saznala kako su izgledale kamene ulice, kuće s dvorištima, tržnice i svakodnevni život u antičkom gradu.
Posebno zanimljiv dio radionice bio je kreativni rad u kojem su mali sudionici crtali vlastitu verziju Salone – gradske zidine, kule, kuće, tržnice i život kakav su zamislili slušajući priču.
– Djeca najlakše uče kroz priču i stvaranje. Kada kroz maštu pokušaju zamisliti kako je izgledao život prije dvije tisuće godina, povijest prestaje biti samo podatak iz knjige i postaje živo iskustvo – istaknula je predsjednica udruge Ana Duga.
Ovakve radionice djeci omogućuju da kroz kreativnost upoznaju kulturnu baštinu i razvijaju interes za povijest prostora u kojem žive.
Nova lokacija programa ‘Dajmo im šansu’ u Novalji
U Novalji je protekli tjedan obilježilo preseljenje programa ‘Dajmo im šansu’ u prostor Osnovne škole A. G. Matoša. Nova lokacija posebno je razveselila učenike jer je škola, uz redovnu nastavu, postala i mjesto dodatnog rada, podrške i ohrabrenja.
Aktivnosti je vodila profesorica Antea Lončarić, a poseban naglasak ovog tjedna bio je na matematici. Učenici trećih, petih i sedmih razreda rješavali su zadatke, ponavljali gradivo i pripremali se za nadolazeće provjere znanja.
– Prvi tjedan na novoj lokaciji posebno je obradovao sve učenike. Škola je postala mjesto gdje se rado okupljamo i nastavljamo s podrškom u učenju u popodnevnim satima. Posebno smo se posvetili matematici kako nas ispiti ne bi iznenadili – istaknula je Antea Lončarić.
Na kraju tjedna učenici su nagrađeni i opuštenijom aktivnošću – radionicom društvenih igara koja je dodatno potaknula druženje i zajedništvo.
Predsjednica udruge Ana Duga naglasila je koliko je važna podrška lokalne zajednice.
– Održavanje i razvoj ovakvih aktivnosti u Novalji potvrđuju i mudrost Grada Novalje i gradonačelnika Ivana Dabe koji su prepoznali vrijednost našeg rada i podržali program. Ulaganjem u djecu ulaže se u budućnost cijele zajednice – kazala je.
Split i individualna podrška djeci u učenju
Važan dio aktivnosti održan je i u Splitu gdje je 5. ožujka organizirana individualna podrška djeci u učenju u sklopu programa ‘Dajmo im šansu’.
Rad s djecom vodila je Rina Ivas, a susret je protekao u opuštenoj i poticajnoj atmosferi. Djeca su donosila svoje udžbenike, bilježnice i zadatke, a kroz razgovor i dodatna pojašnjenja gradivo je postajalo jasnije i razumljivije.
Ovakav individualni pristup omogućuje djeci da uče vlastitim tempom, slobodno postavljaju pitanja i razvijaju sigurnost u vlastite sposobnosti.
– Djeca često ne trebaju samo objašnjenje gradiva nego i ohrabrenje da vjeruju u sebe. Kada im damo prostor u kojem mogu pitati, pogriješiti i ponovno pokušati, tada se događa pravi napredak – naglasila je Ana Duga.
Radionica o prominskoj kapi u Oklaju, priča o antičkoj Saloni u Splitu, dodatna podrška učenicima u Novalji i individualni rad s djecom – sve ove aktivnosti povezuje ista ideja: ulaganje u dijete kao cjelovitu osobu.
SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Još par dana pa završava DANOVA NEXT, projekt hvaljen kao primjer dobre prakse u razvoju inkluzivnih i pristupačnih prometnih rješenja za osobe s invaliditetom.
Perjanica ovog projekta u Hrvatskoj bio je SOIH, krovna organizacija udruga i saveza osoba s invaliditetom, koji je, među ostalim, projektu DANOVA NEXT dao međunarodnu vidljivost. Usto, SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom.
O svemu tome detaljno su govorili Soihovci na jučerašnjem predstavljanju DANOVA NEXT priručnika za replikaciju projektnih aktivnosti.
Magdalena Guzalić, socijalna radnica i više stručna suradnica u SOIH-u, samom je projektu dala svoj obol kao komunikacijska menadžerica i, kako sama kaže, rezultati koje je projekt polučio, i više je nego ispunio očekivanja.
– Već na početku samog projekta prepoznali smo ključne probleme, a to je da ne postoji prijevoz pristupačan osobama s invaliditetom na svim lokacijama i također da ne postoje standardizirane prakse kod svih prijevoznika – kaže nam Guzalić.
– Na te izazove nastojali smo odgovoriti kroz razna projektna rješenja, tako da smo uz prilagodbu i prilagođavanje infrastrukture ujedno razvili neka digitalne rješenja, poput DANOVA NEXT aplikacije koju je koristilo više stotina putnika s invaliditetom. Naglasila bih da smo u svim fazama projekta stavili korisnike u središte samog procesa te smo apsolutno sve odluke i rješenja donosili zajednički, u dogovoru s njima, dakle ne isključivo iz perspektive stručnjaka ili prijevoznika, nego i iz perspektive samih putnika s invaliditetom – tumači Guzalić.
Zadovoljstvo rezultatima projekta izrazila je i Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, koja posebno ističe iznimno plodnu suradnju s međunarodnim partnerima, njih sveukupno šesnaest, koji su odmah uključili u projekt i osobe oštećena vida i sluha te one putnike s motoričkim teškoćama.
Zajedničkim su snagama, kaže Mirić, stvarali projektna rješenja a potom ih prezentirali predstavnicima autobusnih kolodvora, zračnih i morskih luka, koji su pokazali spremnost na suradnju u osiguravanju pristupačnijeg prijevoza za putnike s invaliditetom.
Konzorcij AccessibleEU i irski Centar izvrsnosti za univerzalni dizajn, koji djeluje pri Nacionalnom tijelu za osobe s invaliditetom, organizirali su međunarodno događanje pod nazivom ‘Unaprjeđenje pristupačnosti u prometu’. Skup je održan u hibridnom obliku – uživo u Dublinu i online za sudionike iz drugih zemalja
Poslušaj članak
Događanje je okupilo predstavnike javnih tijela, donositelje odluka, prijevoznike, organizacije osoba s invaliditetom, stručnjake za pristupačnost, istraživače i predstavnike civilnog društva iz cijele Europske unije.
Cilj susreta bio je podizanje svijesti o važnosti pristupačnog prijevoza te jačanje suradnje među svim dionicima uključenima u planiranje i provedbu prometnih usluga.
Sudionici su istaknuli kako se prometni sustavi ubrzano mijenjaju pod utjecajem digitalizacije, razvoja novih oblika mobilnosti i sve veće primjene digitalnih alata za kupnju karata i informiranje putnika. U takvim okolnostima pristupačnost ne smije biti naknadna prilagodba, već sastavni dio planiranja i razvoja održivog i uključivog prometa.
Posebna pozornost posvećena je potrebi osiguravanja pristupačnosti u svim fazama prometnog sustava – od projektiranja infrastrukture i vozila do razvoja digitalnih usluga, organizacije prijevoza i edukacije zaposlenika.
Naglašena je i važnost aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka, budući da njihova iskustva pružaju ključan uvid u prepreke s kojima se svakodnevno susreću.
Program je uključivao stručna izlaganja, panel rasprave i primjere dobre prakse iz različitih europskih zemalja. Raspravljalo se o regulatornim okvirima, prekograničnoj mobilnosti, inovacijama u prometu te standardima koji mogu doprinijeti većoj dostupnosti prijevoznih usluga za sve građane.
U sklopu panela o međunarodnim iskustvima istaknuto je da pristupačan promet podrazumijeva mnogo više od fizički dostupnih vozila i kolodvora. Jednako su važni pristupačne informacije, digitalne usluge, kvalitetna podrška putnicima i educirano osoblje koje može odgovoriti na potrebe osoba s invaliditetom.
Sudionici su zaključili kako je za stvaranje istinski pristupačnog prometnog sustava nužna kontinuirana suradnja javnih institucija, prijevoznika, stručnjaka i organizacija osoba s invaliditetom, uz sustavno planiranje pristupačnosti u svim oblicima prijevoza – željezničkom, cestovnom, zračnom, pomorskom i gradskom prometu.
Cilj projekta InclusiVET, koji sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, zapravo nije promocija umjetnika s invaliditetom, nego njihovo bolje pozicioniranje na otvorenom tržištu rada
Poslušaj članak
Centar za kulturu Trešnjevka (CeKaTe) jučer je okupio raznoliku ekipu umjetnika s invaliditetom iz Hrvatske i inozemstva koji su javnosti prezentirali vještine i talente u multidisciplinarnom stvaralaštvu.
Riječ je naime o kulturno-umjetničkom projektu InclusiVET koji organizacijski potpisuje Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, u suradnji s partnerima iz Perua, Čilea, Španjolske, Grčke i Litve. Umjetnici s invaliditetom jučer su tako u CeKaTe prizvali brojnu publiku kojoj su, sudeći po reakcijama, dokazali da zaslužuju bolji tretman na domaćoj kulturnoj sceni, i to kroz izložbu likovnih radova te kazališne, glazbene i plesne performanse.
Začudo, cilj projekta InclusiVET, koji sufinancira Europska unija kroz program Erasmus+, zapravo nije promocija umjetnika s invaliditetom, nego njihovo bolje pozicioniranje na otvorenom tržištu rada. Kakve veze ima umjetnost s tržištem rada i zapošljavanjem detaljno nam tumači Brigita Jerić, voditeljica projektnog tima ‘Slave Raškaj’, po struci socijalna radnica.
– Riječ je o trogodišnjem projektu i zajedno s našim partnerima kreirali smo kurikulum koji će omogućiti osobama s invaliditetom, koje se bave s različitim tipovima umjetnosti a imaju znanja i vještine, da nauče kako prezentirati svoje stvaralaštvo, usvoje umijeće marketinga i kako doći do kupaca – pojašnjava Brigita Jerić.
– Ovdje se dakle ne radi o inkluziji naših umjetnika u kulturni život, nego o pripremi za tržište rada. Jer puno naših umjetnika možda i nema dovoljno samopouzanja i vjere da njihov rad zbilja vrijedi. Umjetnici s invaliditetom na tržištu rada često se suočavaju s barijerama, ponajprije s predrasudama poslodavaca i nedovoljnim mogućnostima profesionalnog usavršavanja. Razvojem inkluzivnih obrazovnih metoda i jačanjem kompetencija organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom ovim projektom nastojimo odgovoriti na te izazove. Mi smo dakle ovdje da naše umjetnike ohrabrimo na tom putu prema tržištu rada – zaključuje Jerić.
Iz SvijetaPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Civilno društvoPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
In MetropolaPrije 6 dana