In Metropola
UDRUGA AMPUTIRACA ZAGREB Božićni blagdani sa zastarjelim protezama
Osobe s amputacijom i dalje koriste proteze iz 20. stoljeća
Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u organizaciji Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije i KBC Zagreb Zavodom za protetičku rehabilitaciju Klinike za reumatske bolesti i rehabilitaciju održan je 6. skup ‘Inovacije u protetici i rehabilitaciji’, ove godine pod sloganom: Vrijeme je za novi korak!
Svrha događanja je objedinjavanje struke, donosioca javnih politika i korisnika kako bi se prikazali noviteti u protetici s ciljem implementacije istih u suvremeni popis ortopedskih pomagala HZZO- a.
– Udruga već više od deset godina zagovara da se izmijeni Popis ortopedskih pomagala, da se na nju stave suvremena pomagala u skladu s tehnološkim napretkom. Osobe s amputacijama u Hrvatskoj opskrbljuju se zastarjelim pomagalima, zbog čega se ne mogu uključiti u normalan život tj. onemogućena im je inkluzija, o kojoj toliko volimo govoriti. Umjesto da budu aktivni članovi društva, s takvim pomagalima postaju socijalni slučajevi. Vrijeme je da se to promijeni. Sve zemlje koje su potpisnice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom obvezale su se da će lista ortopedskih pomagala osiguravajućih društava biti u skladu s tehnološkim napretkom, a u svrhu da se osobe s amputacijama mogu normalno uključiti u zajednicu – istaknula je Ana Sršen, predsjednica udruge pritom naglasivši kako su ljudi s amputacijama integrirani u društvo ovisno koliko je kvalitetno njihovo pomagalo.
Predsjednica nadzornog odbora udruge, profesorica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i sama osoba s amputacijom, predstavila je rezultate ankete Kvaliteta života osoba s amputacijom donjih udova u Republici Hrvatskoj.
– Anketa je vrlo jasno pokazala da osobe s amputacijom u Republici Hrvatskoj imaju nižu kvalitetu života nego osobe koje nemaju amputaciju i pokazala je da se između ostalog osnovni razlozi za nižu kvalitetu života mogu pronaći u kvaliteti protetičke opskrbe, odnosno kakve proteze imaju. Rezultati su pokazali da ljudi što imaju bolje proteze, koje su nažalost morali sami platiti, imaju bolju kvalitetu života. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji imaju proteze koje im je omogućio HZZO se zapravo malo kreću, najčešće se kreću unutar svog doma i uskoga kruga oko kuće, za razliku od osoba koji imaju proteze koje su sami nadoplatili. Strah od padova i poskliznuća je puno izraženiji kod onih koji imaju proteze preko HZZO-a, za razliku od onih koji su nadoplatili proteze. Ispitivali smo koliko su osobe prilagođene na protezu, na socijalni život nakon amputacije i svi pokazatelji jasno pokazuju da ono što se nudi u standardu HZZO-a ne omogućuje dostojanstven i kvalitetan život – istaknula je Lauri Korajlija.
Rezultati istraživanja, kao i dosadašnji neuspjesi u pregovorima sa HZZO-om i Ministarstvom u pogledu promjene Pravilnika o medicinskim pomagalima i Popisa ortopedskih pomagala, bili su glavni pokretači ideje o pokretanju kampanje pod naziovom Vrijeme je za novi korak, koju je udruga provela tijekom kolovoza i rujna, a koju su poduprli mnogi mediji, udruge, paraolimpijci i osobe iz javnog života. Bila je to možda i najveća zagovaračka kampanja do sada u Hrvatskoj koju je provela jedna udruga koja okuplja osobe s invaliditetom, rekla nam je Morena Mitak, koordinatorica programa u udruzi.
– Uskoro obilježavamo i Međunarodni dan ljudskih prava, Republika Hrvatska je potpisnica svih šest temeljnih konvencija Ujedinjenih naroda u području ljudskih prava i pripadajućih protokola, a mi se suočavamo sa situacijom da nam se korisnici zbog loše opskrbe protetičkim pomagalima boje izaći iz kuće. O kakvoj zaštiti ljudskih prava ovdje govorimo? – dodala je.
– Na stranicama Vlade možete pronaći informaciju kako se posebna pozornost pridaje se zaštiti osoba s invaliditetom kao i drugih ugroženih skupina jer je kontinuirano podizanje razine zaštite ljudskih prava i uspješna briga o najpotrebitijima pravi pokazatelj snage svakog društva. Mi se nadamo da će se naš glas napokon čuti, da ćemo postati snažno društvo i da je došlo vrijeme za naš novi korak. Korak u kojem ćete osobe s amputacijama vidjeti kako šeću po gradu ili voze bicikle jer nije da ih nema u našem društvu već ih ne vidite jer se boje izaći, kako je to istraživanje pokazalo. Na kraju, izostanak osiguravanja kvalitetnih pomagala najskuplja je opcija za državu jer na taj način povećava troškove brige za te osobe, što na razini zdravstvenog sustava, što mirovinskog, počevši samo od toga.
V.d. predstojnika Zavoda za protetičku rehabilitaciju dr. sc. Neven Ištvanović istaknuo je veliki napredak tehnologije vezan za protetiku.
– Intencija je da se promjenom zastarjelog Pravilnika napravi kvalitetan administrativni okvir koji će dovesti do pozitivnog domino efekta i mobilizirati kiruršku struku za kvalitetnu rekonstrukcijsku amputacijsku kirurgiju, koja je preduvjet za aplikaciju modernih bioničkih protetičkih pomagala, a nakon toga treba slijediti rehabilitacija – rekao je dr. Ištvanović.
Maja Tomašević, fizioterapeutkinja u Zavodu dodala je i kako postoji problem u responzivnosti zdravstvenog sustava te kako u Zavod pacijenti znaju dolaziti i dvije godine nakon amputacije, kada su mogućnosti za rehabilitaciju i aplikaciju funkcionalne proteze već znatno smanjene ako ne i onemogućene. Dolaze u lošem psihofizičkom stanju, čemu doprinosi i činjenica da psiholozi za ove osobe, koje se suočavaju sa amputacijama svojih udova što je prilično stresan događaj u životu, nisu osigurani putem zdravstvenog sustava.
Udruga je okupljenima za kraj predstavila projekte provedene tijekom 2023. godine – Trkački kamp START, projekt Zelena snaga kojeg je financirala INA putem natječaja Zeleni pojas te pokretanje prve planinarske škole za amputirce pod nazivom ‘I am the mountain’ u suradnji s ortopedskom kućom Ottobock Adria.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini