In Metropola
U tijeku izložba Ljiljane Smontara ‘SPOREDNO – u prvom planu’
Prostorije Udruge invalida rada Zagreba otvorile su 26. rujna 2024. vrata svojoj dugogodišnjoj članici i voditeljici Radionice crtanja i slikanja te amaterskoj slikarici Ljiljani Smontara, u povodu svečanog otvorenja pete samostalne izložbe ‘SPOREDNO – u prvom planu’
Naime, u povodu 58. obljetnice osnutka i Dana Udruge invalida rada Zagreba, organizirano je dvodnevno događanje 25. i 26. rujna 2023., a pokrovitelj istog bilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Smontara je istaknula tijekom predstavljanja svojih radova da je rođena u Zagrebu 1961. godine te da je interes za umjetnost, slikarski talenat i svoju kreativnost pokazivala od rane mladosti, no aktivno se počela baviti slikarstvom tek u zreloj životnoj dobi, kada je već ispunila ulogu žene, majke i bake.
Inače, formalno se obrazovala u medicinskoj struci, gdje je kasnije radila na vrlo odgovornim zadacima i poslovima. Slikarstvo je morala potisnuti uslijed svih obveza, postalo je sporedno, ali je itekako znala da ono postoji u njoj i da će ga jednog dana uspjeti realizirati.
U posebnoj fazi života osjetila je strastvenu i snažnu potrebu za slikarskim stvaranjem, ‘prepoznajući potez kista na platnu kao sirovu ljubav’. Stoga je od 2011. godine započela intenzivno slikati, eksperimentirajući i otkrivajući mogućnosti stvaranja raznim likovnim tehnikama. Nesvjesno i sporedno se pretvorilo u svjesno i došlo je u prvi plan, jer si je osvijestila da to mora dati od sebe, budući je taj dar oduvijek imala u sebi. Doživjela je emocionalnu eksploziju i sinergiju unutrašnjeg svijeta, koje više nitko nije mogao zaustaviti i koje je uspjela prenašati na papir i platno. Boje i oblici vodili su je kroz unutrašnje putovanje.
Krenula je od akvarela, kao jedne zahtjevne tehnike. Kada je došla do određenih spoznaja, uključila se na različite tečajeve, kako bi svoje vještine još više spoznala. Aktivno i kontinuirano se educirala u više škola slikanja, a svoje iskustvo nesebično i rado prenašala drugima u radu.
Ustanova u kojoj je radila, vrtić, odnosno odgojno-obrazovna ustanova postala je u međuvremenu Stručno-razvojni centar za poticanje cjelovitog razvoja djeteta u likovnom izrazu i tamo su je prepoznali po njezinu likovnom stvaralaštvu, a ne samo kao mladu umirovljenicu i bivšu zdravstvenu djelatnicu. Stoga je dobila čast sudjelovati u edukaciji odgojitelja na nivou Republike Hrvatske na teoretskom i praktičnom dijelu u umjetničkom mandatu.
Iza toga je počela volontirati u Udruzi invalida rada Zagreba, a nakon tragične smrti dotadašnje voditeljice u likovnoj sferi Paule Fištrek, zamijenila ju je na toj poziciji. Međutim, bilo je jako puno sudionika tako da joj se pridružila i gospođa Nada u vođenju radionica.
U međuvremenu je sudjelovala na mnogim likovnim humanitarnim manifestacijama i likovnim kolonijama, gdje je upoznala niz likovnih kolega, a od 2015. godine izložbom ‘Vrilo duše’ po prvi puta javnosti predstavila je svoja djela.
Inače, u svojem radu najčešće koristi široki kist i tehniku ‘mokro na mokro’, koja zahtijeva pripremu bogate palete nijansi boja. Ponekad slika istovremeno s obje ruke ili tijekom likovnog stvaranja rotira platno, kako bi djelo mogla usavršiti bez obzira na kut i položaj gledanja promatrača.
Ono u čemu najviše uživa jest u samom procesu rada, u procesu stvaranja slike. Tako su i sve slike, koje su trenutno izložene do daljnjega, nastale tijekom deset godina. Autorici je bitna atmosfera slike, budući želi zabilježiti jutro, izlazeće sunce, igru svjetla i sjene, dubinu mora, različite elemente. Motivi na izloženim slikama nastali su hipersenzibilnim opažanjem okoline, ne samo grada, nego i drugih područja opažanja, sa sjećanjima na djetinjstvo te pričanja i igre.
Tako je npr. nastala slika ‘Zima u Zagrebu’, za koju je posebno emotivno vezana, jer je podsjeća na Fallerovo šetalište pored Končara, pokriveno velikim snijegom kroz koji su je morali nositi kao dijete.
Zatim, tu je slika napravljena sa Strossmayerovog šetališta, svetište Krašić pred nevrijeme, Korčula, Maksimilijanov park u Stubičkim Toplicama.
Budući da vuće porijeklo s Pirovca, sjećanja su je odnijela na slikanje ulaznih vrata u selo, kao i kuće u starom dijelu grada s pogledom odozdo prema stepenicama i krovištu, gdje je uhvatila igru sjena.
Kombinirane tehnike primijenila je kod slike Hrvatskog narodnog kazališta, koju je najprije išarala s tušem i onda dodala akvarel.
Trogir noću seže iz samog početka slikanja, a Daruvarske toplice iz vremena provođenja rehabilitacije.
Slika šume sa stražnjim svjetlom – inspiriralo ju je sjećanje iz djetinjstva.
Ulje na platnu – Božuri, napravila je na tečaju Hrvatskog sabora, dočaravši nježnost tog cvijeća.
Autobiografska slika predstavlja djevojčicu duge kose u bijeloj haljini koja miluje konja, onog zamišljenog konja kojeg nikada nije mogla imati kod kuće, a kojeg je toliko htjela.
Već je kao dijete upijala ljepotu prirode oko sebe tako da još živo nosi sjećanja na Zagreb 1960-ih i 1970-ih godina, prepunog livada punih makova, prekrasnih i netaknutih šuma, bistrih potočića. Te livade su nepovratno nestale i pretvorile su se u dijelove grada Zagreba, a nostalgija za njima i dan-danas ne jenjava, što ju je zapravo potaknulo da slika vizuru grada uz zelenilo, pluća grada, parkove i drveća. Pejzaži su dosta prisutni u njezinim radovima.
– Slikarski rukopis shvaćam kao živo biće. Znači, to nije nešto što je završeno, što se mijenja u životu – pojasnila je Smontara.
Izložba u prostorijama Udruge invalid rada Zagreba je složena po tehnikama rada, a ne po tematskim cjelinama. Tako one slike koje su složene na ulaznim stepenicama predstavljaju djela u tehnici pastela. U dvorani su djela od akvarela, koji je njezina velika tajna ljubav. U maloj dvorani su slike od akrila i krivulja.
Iako voli izlet u apstrakciju, uvijek se rado vraća figuraciji. Nadahnuta neopisivim pejzažima, netaknutom prirodom ili zadivljena kadrovima unutarnjeg svijeta i čiste materije, rado slika detalje uz koje je veže spoznajna ili emotivna poruka. Posebno je istaknula da ponekad motiv nastaje kao odgovor na aktualna društvena, prirodna ili emocionalna događanja.
Nakon predstavljanja, bilo je uistinu dirljivo kada je dobila bukete cvijeća od svojih najdražih, koji godinama čvrsto stoje uz nju. I upravo ta povezanost i bliskost sa članovima obitelji i prijateljima čine niti koje su dovele da se autorica ostvari u potpunosti u svakom vidu života.
Izložba je postavljena u okviru trogodišnjeg programa ‘ARTuriranje’, koji je sufinanciran kroz Javni poziv ‘Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.’, koji je raspisalo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
Tko su Purger i Purgerica?
Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
Tajni agenti 010 u novoj misiji: spašavaju vlastiti libido
SLAVONSKI BROD MoveNow kamp okupio velik broj djece
-
Life&StylePrije 1 danTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 2 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 1 danUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 5 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 5 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke
-
VremeplovPrije 6 danaNasilju nije mjesto u školi i svako dijete ima pravo na sigurnost