Poveži se s nama

In Metropola

U tijeku izložba Ljiljane Smontara ‘SPOREDNO – u prvom planu’

Objavljeno

/

Na slici su dvije žene u prostoriji ispunjenoj svjetlom. Starija žena s bijelom kosom, u bijeloj košulji, predaje buket cvijeća drugoj ženi koja se nasmiješeno prihvaća buket. U pozadini su prozori koji otvaraju pogled na zelenilo izvan prostorije. U dnu slike su vidljivi ljudi koji sjede, promatrajući ovaj događaj.
Foto: Klaudija Klanjčić

Prostorije Udruge invalida rada Zagreba otvorile su 26. rujna 2024. vrata svojoj dugogodišnjoj članici i voditeljici Radionice crtanja i slikanja te amaterskoj slikarici Ljiljani Smontara, u povodu svečanog otvorenja pete samostalne izložbe ‘SPOREDNO – u prvom planu’

Naime, u povodu 58. obljetnice osnutka i Dana Udruge invalida rada Zagreba, organizirano je dvodnevno događanje 25. i 26. rujna 2023., a pokrovitelj istog bilo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Smontara je istaknula tijekom predstavljanja svojih radova da je rođena u Zagrebu 1961. godine te da je interes za umjetnost, slikarski talenat i svoju kreativnost pokazivala od rane mladosti, no aktivno se počela baviti slikarstvom tek u zreloj životnoj dobi, kada je već ispunila ulogu žene, majke i bake.

Inače, formalno se obrazovala u medicinskoj struci, gdje je kasnije radila na vrlo odgovornim zadacima i poslovima. Slikarstvo je morala potisnuti uslijed svih obveza, postalo je sporedno, ali je itekako znala da ono postoji u njoj i da će ga jednog dana uspjeti realizirati.

U posebnoj fazi života osjetila je strastvenu i snažnu potrebu za slikarskim stvaranjem, ‘prepoznajući potez kista na platnu kao sirovu ljubav’. Stoga je od 2011. godine započela intenzivno slikati, eksperimentirajući i otkrivajući mogućnosti stvaranja raznim likovnim tehnikama. Nesvjesno i sporedno se pretvorilo u svjesno i došlo je u prvi plan, jer si je osvijestila da to mora dati od sebe, budući je taj dar oduvijek imala u sebi. Doživjela je emocionalnu eksploziju i sinergiju unutrašnjeg svijeta, koje više nitko nije mogao zaustaviti i koje je uspjela prenašati na papir i platno. Boje i oblici vodili su je kroz unutrašnje putovanje.

Krenula je od akvarela, kao jedne zahtjevne tehnike. Kada je došla do određenih spoznaja, uključila se na različite tečajeve, kako bi svoje vještine još više spoznala. Aktivno i kontinuirano se educirala u više škola slikanja, a svoje iskustvo nesebično i rado prenašala drugima u radu.

Ustanova u kojoj je radila, vrtić, odnosno odgojno-obrazovna ustanova postala je u međuvremenu Stručno-razvojni centar za poticanje cjelovitog razvoja djeteta u likovnom izrazu i tamo su je prepoznali po njezinu likovnom stvaralaštvu, a ne samo kao mladu umirovljenicu i bivšu zdravstvenu djelatnicu. Stoga je dobila čast sudjelovati u edukaciji odgojitelja na nivou Republike Hrvatske na teoretskom i praktičnom dijelu u umjetničkom mandatu.

Iza toga je počela volontirati u Udruzi invalida rada Zagreba, a nakon tragične smrti dotadašnje voditeljice u likovnoj sferi Paule Fištrek, zamijenila ju je na toj poziciji. Međutim, bilo je jako puno sudionika tako da joj se pridružila i gospođa Nada u vođenju radionica.

U međuvremenu je sudjelovala na mnogim likovnim humanitarnim manifestacijama i likovnim kolonijama, gdje je upoznala niz likovnih kolega, a od 2015. godine izložbom ‘Vrilo duše’ po prvi puta javnosti predstavila je svoja djela.

Inače, u svojem radu najčešće koristi široki kist i tehniku ‘mokro na mokro’, koja zahtijeva pripremu bogate palete nijansi boja. Ponekad slika istovremeno s obje ruke ili tijekom likovnog stvaranja rotira platno, kako bi djelo mogla usavršiti bez obzira na kut i položaj gledanja promatrača.

Ono u čemu najviše uživa jest u samom procesu rada, u procesu stvaranja slike. Tako su i sve slike, koje su trenutno izložene do daljnjega, nastale tijekom deset godina. Autorici je bitna atmosfera slike, budući želi zabilježiti jutro, izlazeće sunce, igru svjetla i sjene, dubinu mora, različite elemente. Motivi na izloženim slikama nastali su hipersenzibilnim opažanjem okoline, ne samo grada, nego i drugih područja opažanja, sa sjećanjima na djetinjstvo te pričanja i igre.

Tako je npr. nastala slika ‘Zima u Zagrebu’, za koju je posebno emotivno vezana, jer je podsjeća na Fallerovo šetalište pored Končara, pokriveno velikim snijegom kroz koji su je morali nositi kao dijete.

Zatim, tu je slika napravljena sa Strossmayerovog šetališta, svetište Krašić pred nevrijeme, Korčula, Maksimilijanov park u Stubičkim Toplicama.

Budući da vuće porijeklo s Pirovca, sjećanja su je odnijela na slikanje ulaznih vrata u selo, kao i kuće u starom dijelu grada s pogledom odozdo prema stepenicama i krovištu, gdje je uhvatila igru sjena.

Kombinirane tehnike primijenila je kod slike Hrvatskog narodnog kazališta, koju je najprije išarala s tušem i onda dodala akvarel.

Trogir noću seže iz samog početka slikanja, a Daruvarske toplice iz vremena provođenja rehabilitacije.

Slika šume sa stražnjim svjetlom – inspiriralo ju je sjećanje iz djetinjstva.

Ulje na platnu – Božuri, napravila je na tečaju Hrvatskog sabora, dočaravši nježnost tog cvijeća.

Autobiografska slika predstavlja djevojčicu duge kose u bijeloj haljini koja miluje konja, onog zamišljenog konja kojeg nikada nije mogla imati kod kuće, a kojeg je toliko htjela.

Već je kao dijete upijala ljepotu prirode oko sebe tako da još živo nosi sjećanja na Zagreb 1960-ih i 1970-ih godina, prepunog livada punih makova, prekrasnih i netaknutih šuma, bistrih potočića. Te livade su nepovratno nestale i pretvorile su se u dijelove grada Zagreba, a nostalgija za njima i dan-danas ne jenjava, što ju je zapravo potaknulo da slika vizuru grada uz zelenilo, pluća grada, parkove i drveća. Pejzaži su dosta prisutni u njezinim radovima.

– Slikarski rukopis shvaćam kao živo biće. Znači, to nije nešto što je završeno, što se mijenja u životu – pojasnila je Smontara. 

Izložba u prostorijama Udruge invalid rada Zagreba je složena po tehnikama rada, a ne po tematskim cjelinama. Tako one slike koje su složene na ulaznim stepenicama predstavljaju djela u tehnici pastela. U dvorani su djela od akvarela, koji je njezina velika tajna ljubav. U maloj dvorani su slike od akrila i krivulja.

Iako voli izlet u apstrakciju, uvijek se rado vraća figuraciji. Nadahnuta neopisivim pejzažima, netaknutom prirodom ili zadivljena kadrovima unutarnjeg svijeta i čiste materije, rado slika detalje uz koje je veže spoznajna ili emotivna poruka. Posebno je istaknula da ponekad motiv nastaje kao odgovor na aktualna društvena, prirodna ili emocionalna događanja.

Nakon predstavljanja, bilo je uistinu dirljivo kada je dobila bukete cvijeća od svojih najdražih, koji godinama čvrsto stoje uz nju. I upravo ta povezanost i bliskost sa članovima obitelji i prijateljima čine niti koje su dovele da se autorica ostvari u potpunosti u svakom vidu života.

Izložba je postavljena u okviru trogodišnjeg programa ‘ARTuriranje’, koji je sufinanciran kroz Javni poziv ‘Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.’, koji je raspisalo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

In Metropola

ZAGREB Međunarodna konferencija “Razvojem zelene infrastrukture do klimatski neutralnih gradova”

Objavljeno

/

Foto: Grad Zagreb

Ovogodišnja konferencija nastavila je raspravu o zelenoj i održivoj tranziciji, oslanjajući se na zaključke prethodne konferencije “Zelena tranzicija pokreće europske gradove”

Konferencija “Razvojem zelene infrastrukture do klimatski neutralnih gradova”, održana u petak u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu, okupila je vodeće stručnjake, znanstvenike, gradonačelnike i predstavnike lokalnih samouprava iz cijele Europe kako bi zajednički raspravili ključne aspekte održive urbane energetske učinkovitosti.

Uvodnim govorima konferenciju su otvorili Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba, Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, Marija Vučković, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske te Julije Domac, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i ravnatelj REGEA-e. Poruku putem video veze odaslao je i Kurt Vandenberghe, glavni direktor Glavne uprave Europske komisije za klimatske akcije.

Gradonačelnik Tomašević podsjetio je kako je prošla godina bila najtoplija otkako postoje mjerenja, što je bio slučaj i sa svih deset prethodnih godina. Također, naglasio je da je Zagreb 2023. godine zabilježio najsnažniju oluju u posljednjih 140 godina, oluju koja je, nažalost, odnijela dva života.

“Ono što je meni uvijek bitno kada govorimo o borbi protiv klimatskih promjena jest da se ne borimo zato što nam to netko drugi nalaže, zbog međunarodnih konvencija ili preuzetih obveza. Borba protiv klimatskih promjena treba biti naša vlastita odluka – zbog nas samih, našeg društva i našeg grada. Jer posljedice klimatskih promjena su razorne. One uzrokuju konkretne štete, ljudi gube živote. No, istovremeno, borba protiv klimatskih promjena donosi i prilike – prilike za radna mjesta, za razvoj decentraliziranih energetskih sustava, za kvalitetnije zgrade u kojima će djelovati naše ustanove, škole, dječji vrtići, zdravstvene i kulturne institucije. To su prilike koje trebamo iskoristiti, ne samo radi smanjenja emisija, već zato što je to u našem najboljem interesu”, poručio je gradonačelnik Tomašević.

Ovogodišnja konferencija nastavila je raspravu o zelenoj i održivoj tranziciji, oslanjajući se na zaključke prethodne konferencije “Zelena tranzicija pokreće europske gradove”, održane u svibnju 2024. godine, također u organizaciji Gradske skupštine Grada Zagreba.

“Gradovi su u toj priči presudni, bez gradova neće biti rješenja. Kako su ključni u postizanju klimatske neutralnosti, tako su važni i za razvoj konkurentnosti gospodarstva, što se u ovom kontekstu ne smije zanemariti. Gradovi su istovremeno najveći zagađivači, ali i pokretači ekonomskog razvoja. Dakle, svaka politika ostat će mrtvo slovo na papiru ako gradovi ne budu uključeni. Svaki cilj ostat će neispunjena želja ako gradovi ne budu sudjelovali u njegovu ostvarivanju”, poručio je predsjednik Skupštine Klisović.

Kurt Vandenberghe u svom je obraćanju istaknuo da je konferencija velika prilika za razmjenu dosadašnjih iskustava o integriranom pristupu te da zelena infrastruktura nije samo jedna vrsta tehnologije ili jedan projekt, već sustav koji povezuje energiju, mobilnost i korištenje resursa na načine koji mogu obnoviti naša urbana okruženja, a pritom smanjiti emisije. Vandenberghe je također pohvalio nastojanja gradonačelnika Tomaševića, istaknuvši njegovu predanost održivom urbanom razvoju, što je bilo ključno za pokretanje zelene tranzicije u Zagrebu.

Na marginama konferencije, gradonačelnik Tomašević potpisao je sporazum o suradnji s gradom Brno, slijedom odluke Gradske skupštine Grada Zagreba od prošle godine.

Nastavi čitati

In Metropola

Unaprijedimo kvalitetu života osoba s invaliditetom u Zagrebu

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje plakat s tekstom na plavoj pozadini. U gornjem lijevom kutu nalazi se grb grada Zagreba i natpis "GRAD ZAGREB". Glavni tekst na plakatu glasi: "ZAGREBAČKA STRATEGIJA IZJEDNAČAVANJA MOGUĆNOSTI ZA OSOBE S INVALIDITETOM za razdoblje od 2026. do 2030." Ispod teksta nalaze se pet ikona u različitim bojama koje simboliziraju različite aspekte strategije: ikona osobe u invalidskim kolicima (ljubičasta), ikona križa (plava), ikona diplome (crvena), ikona kuće (žuta) i ikona radnog stola s računalom (ljubičasta).
Foto: Grad Zagreb

Grad Zagreb, putem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, započinje izradu nove Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2026. – 2030.

Poslušaj članak

Pozivaju vas da sudjelujete u ovom važnom procesu ispunjavanjem upitnika. Vaši odgovori, prijedlozi i preporuke pomoći će u kreiranju učinkovitih i održivih mjera koje će poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom u Zagrebu.

Upitnik sadrži 15 pitanja koja obuhvaćaju ključna tematska područja, a cilj je prikupiti mišljenja što šireg kruga građana kako bi Strategija u što većoj mjeri odražavala stvarne potrebe zajednice i pridonijela ostvarivanju jednakih prava i mogućnosti za sve.

Ispunjavanje upitnika traje oko 15 minuta, sudjelovanje je dobrovoljno, a odgovori su anonimni i koristit će se isključivo za izradu Strategije. Upitnik mogu ispuniti punoljetne osobe s poslovnom sposobnošću.

Svi izrazi u upitniku koriste se rodno neutralno, odnoseći se jednako na muškarce i žene.

Vaše mišljenje je važno – sudjelujte i pridonesite pozitivnim promjenama u zajednici.

Za sva pitanja možete se obratiti na email: osi@zagreb.hr. Upitnik je otvoren do 28. veljače 2025. godine.

Upitnik je dostupan ovdje.

Nastavi čitati

In Metropola

SINDIKAT BICIKLISTA U petak dan zimskog bicikliranja na posao

Objavljeno

/

By

Žena u cvjetnoj ljetnoj haljini vozi bicikl. Ruke su joj na upravljaču, a na lijevoj ruci nosi zlatni sat. Preko ramena joj visi crna torbica sa zlatnim lancem. U pozadini se vide zelene biljke i cigleni zid.
Foto: Pixabay

Udruga ‘Sindikat biciklista’ pozvala je građane Zagreba, ali i cijele Hrvatske da u petak 14. veljače odaberu bicikl za putovanje do posla, fakulteta ili škole i na taj način obilježe Dan zimskog bicikliranja na posao

Unatoč hladnom vremenu, bicikliranje je poželjni oblik kretanja gradom jer pomaže u održavanju fizičke aktivnosti, smanjuje prometne gužve te doprinosi zdravlju. Osim toga, očekivani rezultat inicijative je da će se barem neki, koji prvi puta pokušaju zimi koristiti bicikl, ohrabriti i nastaviti voziti zimi, odnosno cijele godine. 

Inicijativa prijateljskog natjecanja među gradovima, državama i organizacijama pokrenuta je u Kanadi 2013. godine, s obilježavanjem Dana zimskog bicikliranja drugog petka u veljači.

Sindikat biciklista priključio se 2015. pozivajući Zagrepčane na sudjelovanje bez iznimke svake godine. Međunarodnog natjecanja u tom obliku više nema, ali od vožnje ne odustajemo, poručuju u priopćenju.

Bicikliranje zimi nije nikakav bauk, potrebno se slojevito odjenuti, no ne predebelo jer se vrlo brzo zagrijemo. Potrebni su kapa, šal i rukavice te malo dobre volje ujutro. Također, budući da su dani još uvijek kratki, nužno je u uvjetima smanjene vidljivosti i noću upaliti prednje bijelo i stražnje crveno svjetlo, navode u priopćenju iz Sindikata biciklista.

Nastavi čitati

U trendu