U reprezentativnom prostoru zgrade AGORA Vijeća Europe u Strasbourgu, u srijedu 15. siječnja 2025. otvorena je izložba fotografija autorice Hane Mrak, talentirane varaždinske mlade umjetnice

Izložbu je otvorila Catherine de Solère, predsjednica Art Cluba Vijeća Europe, a o umjetničkoj estetici Hane Mrak govorila je Vida Meić s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Svečanom otvaranju nazočili su veleposlanik Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Vijeću Europe Toma Galli, diplomati Stalnog predstavništva te brojni predstavnici međunarodne zajednice, dužnosnici i službenici Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava. 

U uvodnom govoru istaknuto je kako je, uz svoju strast prema arhitekturi, Hana Mrak kroz fotografiju pronašla poseban način izražavanja koji se odlikuje suptilnošću izraza te dubokim promišljanjem i promatranjem svijeta.

U fotografijama Hane Mrak posebno se ističe socijalna dimenzija jer osjetljivo bilježi odnos čovjeka i prostora. U fotografijama urbanog i ruralnog svijeta vidljivo je bilježenje ljudske prisutnosti, ali i neprisutnosti, na suptilan, no vrlo snažan način.

– Bez obzira radi li se o urbanom ili ruralnom okruženju, motivi su u potpunosti uronjeni u sam život, a najvažnije je biti prisutan – kazala je autorica u uvodnom tekstu kataloga izložbe.

Upravo ta prisutnost, ta svijest, donosi zavidnu zrelost u njezinom stvaralaštvu, a kroz izložene fotografije nazočni su pozvani da pronađu vlastitu inspiraciju, promišljaju o životu, prostranstvima koja nas okružuju i trenutku – bilo u urbanom ili u ruralnom okruženju.

Izložba fotografija Hane Mrak je na međunarodnom natječaju AMICALE Arts Cluba Vijeća Europe izabrana između velikog broja prijavljenih, a posebnu zahvalu na potpori autorica je uputila mentorici izložbe Milici Vesović, program menadžerici Vijeća Europe.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Grada Varaždina, Fotokluba Čakovec i Vindije d.d. Varaždin te logističku podršku Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Vijeću Europe.

Izložbu je moguće razgledati od 15. siječnja do 7. veljače 2025.

Izvor: Varaždinske Vijesti

Na 82. dodjeli Zlatnih globusa kojima se nagrađuje televizijska i filmska izvrsnost najboljom filmskom dramom u 2024. proglašen je ‘Brutalist’, najboljim filmskim mjuziklom ‘Emilia Perez’, a među najboljim glumcima su Fernanda Torres, Demi Moore, Adrien Brody i drugi

Adrien Brody je osvojio Zlatni globus za ulogu u filmu ‘The Brutalist’, a Demi Moore za najbolju glumicu u mjuziklu ili komediji za glavnu ulogu u filmu ‘The Substance’, priči o glumici koja blijedi u potrazi za izvorom mladosti.

Nagradu za najbolju glumicu u filmskoj drami dobila je Fernanda Torres za ulogu u filmu ‘I’m Still Here’, dok je najbolji glumac u komediji ili mjuziklu Sebastian Stan iz ‘A Different Man’.

Najbolji sporedni glumac je Kieran Culkin iz filma ‘A Real Pain’, a najbolja sporedna glumica Zoe Saldaña iz mjuzikla ‘Emilia Pérez’.

I redatelj filma ‘The Brutalist’ Brady Corbet nagrađen je Zlatnim globusom kao najbolji u 2024., dok je najbolji animirani film ‘Tok’, najbolji neengleski film ’Emilia Pérez’, a najbolji scenarij Petera Straughana za film ‘Conclave’.

Za ‘kinematično i blagajničko’ postignuće Zlatni globus je dobio mjuzikl ‘Wicked’, za najbolju TV seriju ‘Shogun’, za najbolju komediju/glazbenu seriju ’Hacks’, a među mnogim nagrađenima su primjerice još i glumci Colin Farrell i Jodie Foster i drugi.

Domaćica dodjele bila je voditeljica Nikki Glaser, a uoči dodjele na crvenom je tepihu bila uobičajena modna revija slavnih osoba koje su blistale u crnim, zlatnim i srebrnim haljinama s povremenom crvenom ili tamnozelenom kombinacijom.

U tome se malo izdvojila zvijezda filmskog mjuzikla ‘Wicked’ Ariana Grande koja je nosila žutu Givenchyjevu haljinu sa steznikom s perlicama, za koju je rekla da je posveta cesti od žute cigle koja vodi do Oza u tom mjuziklu.

Dobitnike Zlatnih globusa odabralo je 334 novinara iz 85 zemalja, u usporedbi s otprilike oko 9000 glasača koji biraju dobitnike nagrade Oscar. Glasačko tijelo Globusa prošireno je posljednjih godina, a organizatori su pokrenuli i reforme nakon što su bili kritizirani zbog etičkih propusta i nedostatka raznolikosti.

Trideset i prvu Zimsku školu hrvatskog folklora s temom plesova, nošnji i glazbala dinarskog područja Hrvatska matica iseljenika organizira u Hotelu Panonija u Sisku od 3. do 12. siječnja

Dinarsko područje obuhvaća Liku, Podvelebitski kanal, Ravne kotare, Bukovice, zadarsko priobalje, otoke Pag, Ugljan i Dugi otok, Šibensko-primoštensko priobalje, zagoru i otoke, Drnišku i Sinjsku krajinu, Poljica, Zabiokovlje, Imotsku krajinu i dolinu Neretve. Programom su obuhvaćeni i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini, zapadne i sjeverne Hercegovine, Završja, Kupresa, zapadne Bosne i srednjobosanskoga gorja.

Hrvatska matica iseljenika poručuje da se na ovaj način podržava očuvanje, jačanje i promidžba hrvatske tradicijske kulture i nacionalnog i etničkog identiteta u iseljeništvu. Glavni cilj samog stručnog programa jest očuvanje izvornosti i autohtonosti folklora – tradicijskog plesa, pjesme, glazbe kao najprivlačnijeg i najčešće izvođenog dijela tradicijske kulture danas, kaže se u priopćenju.

Osim programskog stručnog voditelja Andrije Ivančana, umjetničkog voditelja FA Linđo iz Dubrovnika, Odjel tambura vodi Tibor Bün, tamburaški voditelj iz Varaždina te Odjel tradicijskih glazbala vodi glazbeni pedagog Vjekoslav Martinić, majstor izrade tradicijskih glazbala iz Garešnice. Gost predavač ZŠHF je glazbeni skladatelj maestro Siniša Leopold.

Među predavačima nalaze se folkloristi i etnokoreolozi, istraživači hrvatskoga folklora i umjetnici Vidoslav Bagur, Goran Knežević, Nenad Milin, Vedran Vidović, Ivan A. Ivančan, Katarina Horvatović, Kristina Benko Markovica, Filip Martinić, Martin Durbek i Adrian Josić.

Škola hrvatskog folklora se temelji na znanstveno-stručnom programu koji je postavio 1964. godine hrvatski znanstvenik iz područja etnologije i etnokoreologije Ivan Ivančan.