Wilco se i dalje, nakon više od 30 godina karijere, smatra live gigantom, renomirani glazbeni kritičari ističu: Vidjeti Wilca na pozornici znači čuti najbolje od najboljih
Poslušaj članak
Tvrđava sv. Mihovila, jedan od najljepših koncertnih prostora na ovom dijelu Mediterana, i ovo ljeto Šibenčanima i njihovim gostima pruža vrhunske glazbene doživljaje dovodeći sjajne izvođače – od Roberta Planta do grupe Wilco. Posljednji od njih bili su Thievery Corporation.
Dva rasprodana koncerta i više od tisuću glasova koji su uglas pjevali njihove najveće hitove, obilježio je ovog tjedna povratak kultnog američkog sastava na pozornicu Tvrđave sv. Mihovila na kojoj je nastupio i u prvoj godini njezinog otvorenja.
Thievery Corporation – zarazni spoj žanrova
Dvije uzastopne večeri bile su ispunjene prepoznatljivim i zaraznim spojem downtempa, duba, bossa nove, reggaea i elektroničke glazbe, uz energiju koja je od prvog do posljednjeg takta povezivala pozornicu i gledalište.
Koliko im znači povratak u Šibenik članovi benda pokazali su odmah na početku druge večeri kada su se obratili publici riječima: ‘Šibenik, tako nam je drago što smo opet ovdje na pozornici!’ Publika je na to odgovorila pjesmom, plesom i ovacijama koje nisu jenjavale ni nakon završetka koncerta.
Oduševljena publika čak je tri puta vraćala bend na pozornicu, ne želeći da koncert završi, dok su izvođači svaki put uzvraćali još jačim entuzijazmom i zahvalnošću, a osmijesi im nisu silazili s lica.
I ova su dva uzastopna koncerta, baš poput onih Skunk Anansie nekoliko dana ranije, još jednom pokazala koliko je posebna ta povezanost između izvođača, tvrđave i publike.
Skunk Anansie – sirova energija i važne poruke
A upravo je pjevačica tog benda, Skin, pokazala koliko neobuzdan, intenzivan, eksplozivan, neumoran i sirov pristup može stvoriti energije koju je na dva rasprodana koncerta na šibenskom sv. Mihovilu isporučio taj britanski bend.
Uz vrhunski glazbeni tornado, Skin je, kao glazbena ikona otpora fašizmu, nejednakosti prema drugima i drugačijima, licemjerju i nasilju, i ovog puta publici poslala važne poruke kojima ju je poticala na razmišljanje i djelovanje.
Pritom joj nitko ne bi dao 58 godina jer kreće se, pjeva i komunicira entuzijastično kao da radi svoj prvi koncert u londonskim klubovima prije 32 godine.
Četiri dana prije toga, sredinom srpnja, na tvrđavi je nastupila britanska soul diva Joss Stone koja se vratila u Hrvatsku nakon više od deset godina u sklopu nove europske turneje Soul in Full Bloom, i publici u Šibeniku isporučila energični koncert za pamćenje.
Joss Stone – bosonogi soul
– Ovo je sto posto jedan od mojih najdražih koncerata na cijeloj turneji. Publika je bila fantastična, zvuk je bio odličan, vajb je bio odličan, sve je bilo kako treba – poručila je nakon koncerta na Instagramu.
Dobitnica nagrada Grammy i Brit Award plesala je bosa, što je njezin zaštitni znak, silazila u publiku i dijelila mikrofon s publikom.
Joss Stone svjetsku je slavu privukla sa samo 16 godina objavivši The Soul Sessions, a status zvijezde potvrdila je svakim od sljedećih osam albuma.
Spektakulrani početak ovog niza gostovanja sjajnih inozemnih izvođača svakako je bilo gostovanje legendarnog Roberta Planta u drugoj polovici lipnja.
Robert Plant – glazbeno putovanje za pamćenje
U trinaest godina otkako je Tvrđava sv. Mihovila otvorila svoja vrata koncertnoj publici i umjetnicima iz cijelog svijeta, samo je jedan izvođač, a to je on, uspio ono što nije nitko prije njega – tri večeri zaredom ispisivati glazbenu povijest ove jedinstvene pozornice.
Plant je zajedno sa Suzi Dian i bendom Saving Grace priredio glazbeno putovanje koje će publika dugo pamtiti, a ona je svake večeri stvarala atmosferu dostojnu umjetnika njegove veličine.
Koncerti na Mihovilu pokazali su ono što Roberta Planta desetljećima čini velikim – publiku je začarao karizmom, autentičnošću i glasom koji i dan danas nosi snagu zbog koje je postao jedan od najvećih i najutjecajnijih vokala i frontmena u povijesti rock glazbe.
Bez distance koju često nose glazbene legende, Plant je s publikom komunicirao spontano, duhovito i srdačno, zbijao šale na račun svojih godina i protekle karijere, ali i naglasio kako je proveo tri ugodna dana u Šibeniku.
Obišao je staru gradsku jezgru i nakon prvog posjeta katedrali sv. Jakova, poželio se opet vratiti te je na dan trećeg koncerta u njoj proveo gotovo sat vremena, izvijestila je ustanova Tvrđava kulture koja upravlja trima revitaliziranim šibenskim tvrđavama: sv. Mihovila, Barone, te sv. Ivana kao i Kućom umjetnosti Arsen.
Ima toga još
Koncert frontmena legendarnih Led Zeppelina bio je tek početak sjajne koncertne sezone na tvrđavi, koja traje cijelo ljeto.
Ali ima toga još.
Novi susret publike i izvođača na spektakularnoj šibenskoj pozornici dogodit će se već u utorak, 28. srpnja kada na pozornicu stiže australski kantautor Chet Faker, jedno od najzanimljivijih imena suvremene svjetske glazbene scene koji prvi put dolazi u Hrvatsku, i to baš na Mihovilovu pozornicu.
Potom dolazi jedna od najuzbudljivijih svjetskih live posveta Princeu povodom 10. godišnjice otkad nas je napustio ovaj svestrani glazbenik dolazi na pozornicu Tvrđave sv. Mihovila 13.8. u izvedbi glazbenog kolektiva Tribute to The Purple One: Echoes Of Prince.
Wilco – šećer za kraj
Kao šećer na kraju dolazi Wilco. Deset godina nakon svog posljednjeg nastupa u Hrvatskoj, jedan od najcjenjenijih rock bendova nezavisne glazbene scene ponovno se 3. rujna vraća pred domaću publiku. Šibenski koncert već je odavno rasprodan.
Čikaška šestorka, predvođena karizmatičnim Jeffom Tweedyjem, već tri desetljeća slovi kao pionirska snaga alternativnog rocka, s čak 13 studijskih albuma i brojnim priznanjima, uključujući i nagrade Grammy. Osim što su izgradili zavidnu diskografsku karijeru, Wilco je poznat i po svojim impresivnim live nastupima.
Wilco se i dalje, nakon više od 30 godina karijere, smatra live gigantom, renomirani glazbeni kritičari ističu: vidjeti Wilca na pozornici znači čuti najbolje od najboljih.
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala
Nakon Sesveta, treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture nastavio se i ujedno završio u Stenjevcu, donoseći od 18. do 20. rujna bogat i raznovrstan program.
Trodnevni program uključio je koncerte Natali Dizdar i Zagrebačkih solista, filmski hit Glavonja, kazališne i plesne predstave za djecu, izvedbu suvremenog cirkusa, poeziju uz glazbu i okolišnu akciju.
Podsjetimo, prva dva ciklusa okupila su tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja više od 17.000 posjetitelja, a sveukupno u ovogodišnjem projektu sudjeluje više od 200 umjetnika u osam kvartova.
U Stenjevcu se nastavila suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj.
U ovogodišnjem izdanju projekta Zagrebački kvartovi kulture, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Program u petak, 18. rujna, započinje okolišnom akcijom Počisti u svom kvartu – svi zainteresirani stanovnici Zagreba mogu sudjelovati u čišćenju Stenjevca od smeća. Uslijedit će već tradicionalni marš kroz kvart u izvedbi Zagrebačkog orkestra ZET-a, koji signalizira službeni početak još jednog izdanja Zagrebačkih kvartova kulture! Za kraj večeri sve stanovnike Stenjevca čeka zajedničko obiteljsko filmsko iskustvo: dječji kino-hit Glavonja, napeta detektivska avantura i ujedno topla priča o prijateljstvu, zajedništvu i prihvaćanju različitosti. Glavni junaci filma su desetogodišnja Alisa i njezin stariji brat Milan, koji svijet doživljava drugačije od ostalih. U društvu trojice dječaka detektiva kreću u potragu za roditeljima koji su tajanstveno nestali te upadaju u nadrealnu pustolovinu u kojoj će se zbližiti i postati nerazdvojna dječja družina. Spomenuta projekcija uključit će titlove na hrvatskom jeziku prilagođene osobama s oštećenjem sluha, kao i audiodeskripciju za slijepe i slabovidne osobe. Inkluzivna projekcija realizira se u suradnji s udrugom Kultura svima svugdje, u okviru njihovog projekta Film svima.
Subotnji program počinje na neobičan način – uz predstavu SMASH, koja ima sve elemente tenisa, ali nije teniski meč. Ova izvedba, u produkciji Teatra Cirkus Punkt, spaja cirkus, kazalište i uličnu umjetnost. Za vrijeme trajanja predstave svi odrasli koji žele potaknuti pozitivnu promjenu u kvartu moći će se uključiti u razgovor Umjetnost u našem kvartu inicijative Novi javni naručitelji, koja građanima pruža mogućnost naručivanja umjetničkog djela u javnom prostoru. Potom će uslijediti plesna predstava za djecu Polygon, u produkciji Plesnog centra TALA. Riječ je o interaktivnoj izvedbi u kojoj se pravila kazališne igre oblikuju tijekom izvedbe, a djeca aktivno sudjeluju i uključuju se u scenske zadatke.
Subotnja večer završava koncertom popularne i omiljene zadarske pjevačice Natali Dizdar, koja se nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu i Splitu te brojnih koncerata diljem regije vraća u studio i počinje raditi na novim materijalima, ali se posvećuje i novim, jesenskim koncertima. Nastupom u Stenjevcu Natali Dizdar otvara novu koncertnu sezonu!
Nedjeljni program počinje poslijepodne izvedbom predstave Pita moja mama imate li jedno jaje u izvedbi Teatra Poco Loco, nastale prema istoimenoj slikovnici slikarice i autorice Tisje Kljaković Braić. Uz mnogo glazbe, kreativnih scenografskih rješenja i prepoznatljivih ilustracija, predstava priča priču o Splitu, najlipšen gradu na svitu!
U Stenjevcu se nastavlja suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program završava na najbolji mogući način – uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj koji se ne propušta!
Ulaz na sve programe je slobodan. Program će se održati u Parku Lujze Janović Wagner. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta cijeli program na otvorenom odgađa se.
U ovogodišnjem izdanju projekta, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Jedna od zadaća Tifološkog muzeja jest stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida
U Tiflološkom muzeju 16. rujna otvorena je izložba likovih radova splitske slikarice Lili Gluić pod nazivom’I gledam more gdje se k meni penje’.
Na izložbi je izloženo 14 radova s motivima mediteranskog krajolika. Izloženi radovi sadržavaju verbalne opise pohranjene na QR kodovima, dok su za dvije slike izrađeni taktilni dijagrami namijenjeni taktilnom doživljaju osobama oštećenog vida.
U prigodnom govoru, ravnateljica Tifološkog muzeja Nina Sivec istaknula je kako naziv izložbe uvodi u prostor mora -mjesta susreta vanjskoga krajolika, unutarnjeg svijeta i osobnog doživljaja.
-Taj osobni doživljaj mora prepoznajemo i u osebujnom likovnom izričaju Lili Gluić. Posebnu vrijednost izložbi daje i njena slikarska tehnika koja je prilagođena mogućnostima taktilnog istraživanja i koja omogućuje neposredan susret s umjetničkim djelom te nas podsjeća da umjetnost možemo doživjeti ne samo pogledom, nego i dodirom- pojasnila je Sivec.
Zaključila je kako je jedna od zadaća Tifološkog muzeja stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida.
Koautorica izložbe Iva Sočković rekla je da se izloženim radovima nastojalo ponovno prizvati sjećanje i osjećaje koji vežu uz more, obalu, boravak na otvorenom. Naglasila je da je autorica stvarala radove s namjerom da ih osobe s oštećenjem vida mogu doživjeti, te imaju dva prepoznatljiva elementa, boju i teksturu.
Slikarica Lili Gluić prvi puta izlaže svoje radove u Tifološkom muzeju, a ovo joj je jedna od dražih izložbi koja je pripremana dvije godine. Podsjetila je da je prije dvije godine u Parizu imala izložbu na kojoj su izloženi neki od taktilnih radova te je došlo do ponude da se radovi izlože u Tifološkom muzeju.
– Puno mi znači da mogu slikarskom tehnikom svoje radove približiti osobama oštećenog vida. Oni su jednako vrijedni kao drugi te im treba omogućiti da žive što normalnije.Umjetnost doživljavaju na svoj način, možda i bolje od drugih – rekla je Gluić.
Antisezona 23. rujna u MSU-u otvara razgovor o tome kako pristupačnost ugraditi u probe, komunikaciju, rasporede, prostor, budžete i radne uvjete, a ne svoditi je samo na prilagodbu izvedbe za publiku
Kako pristupačnost u kulturi ugraditi u cijeli proces rada, a ne o njoj razmišljati tek kada publika dođe na izvedbu? O tome će 23. rujna u 18 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu razgovarati Nadja Dias i Marina Brajdić u programu Pristupačnost u produkcijskoj praksi, koji se održava u sklopu 31. programskog bloka Antisezone.
Nadja Dias producentica je, konzultantica i mentorica s više od dvadeset godina iskustva u suvremenom plesu, izvedbenim umjetnostima i kulturnom sektoru, s dugogodišnjim radom na pitanjima pristupačnosti. Marina Brajdić zagrebačka je plesačica i plesna pedagoginja koja djeluje i u inkluzivnom plesnom kolektivu Divert, pa temi pristupačnosti pristupa i iz neposredne izvođačke prakse.
Razgovor polazi od toga da pristupačnost ne počinje na ulazu u izvedbeni prostor, nego mnogo ranije – načinom na koji se organiziraju probe, komunikacija, rasporedi, prostor, budžeti, produkcijski procesi i radni uvjeti. Program tako otvara pitanje kako kulturne i izvedbene organizacije mogu stvarati uvjete rada koji uzimaju u obzir različite potrebe umjetnika, suradnika i publike te kako pristupačnost iz pojedinačne prilagodbe pretvoriti u sastavni dio produkcijske prakse.
Razgovor će se održati 23. rujna u 18 sati u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti, a bit će ga moguće pratiti i online. Program će biti dostupan uz prijevod na hrvatski jezik i hrvatski znakovni jezik te prilagodbu za slijepe i slabovidne osobe. Ulaz je slobodan.
Pristupačnost u produkcijskoj praksi dio je programa Antisezone, jedne od ključnih platformi za suvremeni ples i izvedbene umjetnosti u Hrvatskoj, usmjerene na istraživačke, interdisciplinarne i društveno osjetljive umjetničke prakse. Njezin 31. programski blok, naslovljen ANTIPROSTORNA, održava se od 22. do 29. rujna na više zagrebačkih lokacija.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.