Ovo je povratak ‘ružnim zakonima’ i otvara put institucionalizaciji i zatvaranju svakoga koga Trumpova administracija smatra nepoželjnim, kaže jedna aktivistica
Poslušaj članak
Tek rijetki su vjerovali da će povratak Donalda Trumpa u prvu fotelju Bijele kuće označiti preporod pokreta za zagovaranje prava osoba s invaliditetom, pokreta koji je u posljednje vrijeme izgubio na zamahu i, kako tvrde neki komentatori, postao sam sebi svrhom.
No čini se kako su se OSI aktivisti ipak probudili iz zimskog sna i ovih dana uputili žestoke kritike na adresu Trumpove administracije koja je, navodno, pripremila paket mjera koje će voditi prisilnoj institucionalizaciji jednog dijela osoba s invaliditetom.
Te mjere, navode aktivisti, ugrozit će temeljna OSI prava, stečena nakon desetljeća borbe koja je i dovela do Zakona o Amerikancima s invaliditetom.
Sporna je naime Izvršna naredba koju je koncem srpnja izdao predsjednik Trump, a usmjerena je na rješavanje problema beskućništva, no mogla bi imati vrlo negativne implikacije za osobe s invaliditetom.
Ovom uredbom Trump nalaže državnom odvjetniku da traži ‘poništavanje saveznih ili državnih sudskih presedana i ukidanje uredbi o suglasnosti koje ometaju politiku Sjedinjenih Država o poticanju građanske obveze osoba s mentalnim bolestima koje predstavljaju rizik za sebe ili javnost ili žive na ulici i ne mogu se brinuti o sebi da se smjeste u odgovarajuće ustanove tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja’.
Prevedeno na jednostavan jezik, riječ je o prisilnoj institucionalizaciji, bez privole i pristanka samih osoba s invaliditetom, a o tome tko ‘predstavlja rizik za sebe ili javnost’ odlučuju nadležna tijela, bez jasno utvrđenih kriterija.
– Čini se da je ova izvršna naredba usmjerena na poništavanje presedana Vrhovnog suda i uklanjanje osnovnih zaštita koje sprječavaju proizvoljno zatvaranje osoba na temelju invaliditeta – kaže Jennifer Mathis, zamjenica ravnatelja Centra za mentalno zdravlje Bazelon.
Presedan Vrhovnog suda o kojemu je riječ odnosi se na slučaj
Kennetha Donaldsona iz 1975., čovjeka koji je petnaest godina bio prisilno zatvoren u državnoj bolnici na Floridi, i to samo zbog invaliditeta. Vrhovni je sud, uz ostalo, presudio da ‘država ne može ustavno ograničiti slobodu bezopasne osobe koja je sposobna sigurno preživjeti sama ili uz pomoć voljnih i odgovornih članova obitelji ili prijatelja’.
Ne možemo se vratiti u vremena kada se ljudima sloboda mogla oduzeti bez ikakvog razloga, ili iz razloga poput osvete ili nekakvog invaliditeta, ogorčeno tvrde zagovornici prava osoba s invaliditetom
Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da 30 do 40 posto beskućnika u Sjedinjenim Državama ima kognitivno oštećenje, uključujući autizam ili intelektualni invaliditet, a mnogi ostanu bez sigurnog smještaja nakon smrti obiteljskog njegovatelja. Svejedno, ti ljudi moraju uživati prava kao i svi ostali, a većina njih ne želi završiti u nadležnim državnim institucijama.
– Ovo je povratak ‘ružnim zakonima’ i otvara put institucionalizaciji i zatvaranju svakoga koga Trumpova administracija smatra nepoželjnim – ogorčena je Michelle Uzeta, jedna od najgorljivijih zagovornica prava Amerikanaca s invaliditetom.
– Ovo je apsolutno sklizak teren i proizvod programa prožetog eugeničkim razmišljanjem.
S njome se slaže i Shira Wakschlag, izvršna direktorica za pravno zastupanje i glavna savjetnica u organizaciji The Arc, koja Trumpovu administraciju poziva da poštuje zakon i podrži humanu skrb i liječenje osoba s invaliditetom.
– Umjesto da osigura dovoljno financiranja za usluge u zajednici i odgovarajući smještaj, ova izvršna naredba vraća nas unatrag i ograničava građanske slobode osoba s invaliditetom kojima je potrebna podrška, a ne institucionalizacija – zaključuje Shira Wakschlag.
Sve do pojave ove tenisice, Chris Nikic redovito se mučio pretrčati nekoliko kilometara bez boli i žuljeva jer nije postojala tenisica dizajnirana da zadovolji jedinstvene potrebe anatomije njegovog stopala
Poslušaj članak
Amerikanac hrvatskih korijena Chris Nikic bio je inspiracija jednoj od najvećih svjetskih kompanija za sportsku opremu Adidas pri stvaranju novog modela tenisica, posebno dizajniranih za osobe s Downovim sindromom.
Chris Nikic bio je prva osoba s Downovim sindromom koja je pretrčala Ironman triatlon. U Adidasu kažu kako su zajedničkom težnjom s Chrisom za rušenjem barijera, krenuli u višegodišnju misiju dizajniranja tenisica za trčanje koje zadovoljavaju jedinstvene potrebe osoba s invaliditetom i čine sport pristupačnijim.
Sve do pojave ove tenisice, nazvane Supernova Rise 3 Adaptive, Chris Nikic redovito se mučio pretrčati nekoliko kilometara bez boli i žuljeva jer nije postojala tenisica dizajnirana da zadovolji jedinstvene potrebe anatomije njegovog stopala. Otkad je u partnerstvu s adidasom, Chris je nosio razne prototipove koji su mu ne samo omogućili da završi tri Ironmana, četiri polu-Ironmana i 20 maratona.
– Ono što se većini ljudi čini kao bol od 2 od 10, mene boli kao 8. Adidas je točno razumio što mi treba u tenisicama. Sada volim trčati jer me stopala više ne bole – rekao je Chris.
Kako bi se osiguralo da tenisice zadovoljavaju raznolike potrebe, Adidas se udružio s GAMUT Managementom, liderom u inkluzivnom dizajnu proizvoda, kako bi olakšao testiranje proizvoda koje je timu pružilo ključne uvide i povratne informacije tijekom cijelog procesa razvoja. Ove fokus grupe uključivale su osobe s Downovim sindromom, korisnike invalidskih kolica, osobe koje žive s kroničnim bolestima, osobe s poteškoćama u pokretljivosti i finoj motorici te one s razlikama u gornjim i donjim udovima, a uključivale su i dvije paraolimpijke, Tracy Otto i Haven Shepherd.
– Moje iskustvo suradnje s adidasom na ovom projektu bilo je nevjerojatno i prava avantura. Cijeli tim bio je posvećen tome da ovo bude najbolja dostupna adaptivna tenisica, ugrađujući značajke koje mi daju slobodu i neovisnost koja mi je toliko dugo nedostajala – rekla je paraolimpijka Tracy Otto.
Zlostavljač je godinama uspijevao držati ženu izoliranu od rodbine i prijatelja, a o njezinom zatočeništvu saznanja nisu imale ni nadležne službe. Žena nije imala pristup telefonu ni internetu
Poslušaj članak
Njegovo ime, James Earl Johnson, ovih dana puni rubrike crne kronike u svim vodećim medijima s druge strane Atlantika.
Svojih petnaest minuta (neželjene) slave Johnson je stekao nakon što je otkriveno da je svoju 46-godišnju suprugu s invaliditetom cijelih pet godina držao zatočenu u njihovoj kući u Clear Lakeu, u američkoj saveznoj državi Texas.
Motivi za ovaj nezapamćeni slučaj obiteljskog nasilja zasad ostaju nepoznati, kao i identitet nesretne žene za koju se tek zna da ima teži oblik invaliditeta.
Kako bilo, Johnson je cijelo to vrijeme uspijevao držati ženu izoliranu od rodbine i prijatelja, a o njezinom zatočeništvu saznanja nisu imale ni nadležne službe. Žena nije imala pristup telefonu ni internetu.
Policija je novinarima otkrila tek da je žena bila fizički zlostavljana i ozbiljno pothranjena. Johnson joj je navodno za hranu davao tek jedno jaje dnevno i skromnu večeru. Uz sve to, nije joj pružio odgovarajuću medicinsku skrb neophodnu za njezin invaliditet.
Johnson je zapravo sam sebi zapečatio sudbinu. Prije dva tjedna, naime, nakratko je ostavio mobitel na noćnom ormariću u spavaćoj sobi, gdje je žena bila zaključana, a ona je taj trenutak brzo iskoristila i nazvala policiju. Usred telefonskog razgovora Johnson je upao u sobu, snažno ošamario ženu i prekinuo poziv, no policija je imala dovoljno vremena locirati adresu s koje je poziv dolazio.
Johnson je uhićen istog dana i optužen za ozljeđivanje i zlostavljanje osobe s invaliditetom. Kasnije je pušten uz jamčevinu od 100.000 dolara, no samo nakratko, jer vjeruje se da ga nakon pravosudnog postupka čeka dugogodišnji zatvor.
Johnson je kupio kuću s pet spavaćih soba vrijednu milijun dolara i u njoj živio sa suprugom najmanje šest godina, naizgled mirno i bez incidenata. A žena je još uvijek u bolnici, na rehabilitaciji od ‘mirnog’ bračnog života…
Dok je razgovarao s novinarima u Ovalnom uredu prije par dana, Trump je ničim izazvan označio kalifornijskog guvernera kao ‘osobu s niskim kvocijentom inteligencije’
Poslušaj članak
Američki predsjednik Donald Trump ponovno se zamjerio zajednici osoba s invaliditetom s druge strane Atlantika, ovaj put s izjavom da ‘predsjednik ne bi trebao imati invaliditet’.
Trump je pritom mislio na guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, najvjerojatnijeg kandidata Demokrata na sljedećim predsjedničkim izborima 2028.
Newsom zapravo ima blaži oblik invaliditeta, pati od disleksije koja mu svejedno nije bila prepreka da ostvari zavidnu političku karijeru. Obnašao je brojne političke funkcije, uključujući zamjenika guvernera i gradonačelnika San Francisca. Ovog trenutka, prema anketama, glatko bi pobijedio Trumpa na predsjedničkim izborima, kojemu se popularnost među američkim biračima topi brže od polarnog ledenjaka zbog rata s Iranom.
Dok je razgovarao s novinarima u Ovalnom uredu prije par dana, Trump je ničim izazvan označio Newsoma kao ‘osobu s niskim kvocijentom inteligencije’.
– Jer je Gavin ‘Newscum’ (igra riječi, ‘novo smeće’, op. aut.) priznao da ima invaliditet, da ima teškoće u učenju – rekao je Trump.
– Iskreno, ja sam za ljude s teškoćama u učenju, ali ne i za svog predsjednika. Ne želim – mislim da predsjednik ne bi trebao imati teškoće u učenju. U redu? I znam da je vrlo kontroverzno reći tako užasnu stvar.
Newsom je u prošlosti otvoreno govorio o svojoj disleksiji, koja je postala glavna tema turneje povodom promocije njegovih memoara ‘Young Man in a Hurry’.
– Nikad me niste vidjeli da čitam govor, jer ne mogu čitati govor. Možda je politika za mene pogrešan posao – rekao je Newsom.
– Nisam prevladao disleksiju, živim s njom.
Newsomu je dijagnosticirana disleksija u dobi od pet godina, ali za svoje stanje nije saznao sve do petog razreda, kako to navodi Yale Centar za disleksiju i kreativnost. Uporno i srčano se borio s akademskim izazovima sve dok na fakultetu nije otkrio svoju ljubav prema politici. Trumpove kontroverzne izjave o njegovim sposobnostima, kako sam Newsom kaže, bit će mu dodatna motivacija u utrci za Bijelu kuću. Kaže da disleksija nije slabost, već snaga.
– Svakom djetetu s teškoćama u učenju poručujem: ne dopustite nikome, čak ni predsjedniku Sjedinjenih Država, da vas maltretira – napisao je Newsom na jednoj društvenoj mreži.
Kad bi Newsom kojim slučajem postao novi američki predsjednik, ne bi bio prvi s teškoćama u učenju – prije njega to je bio Dwight Eisenhower.
Video / podcastPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana
in MREŽAPrije 4 dana