Ovo je povratak ‘ružnim zakonima’ i otvara put institucionalizaciji i zatvaranju svakoga koga Trumpova administracija smatra nepoželjnim, kaže jedna aktivistica
Tek rijetki su vjerovali da će povratak Donalda Trumpa u prvu fotelju Bijele kuće označiti preporod pokreta za zagovaranje prava osoba s invaliditetom, pokreta koji je u posljednje vrijeme izgubio na zamahu i, kako tvrde neki komentatori, postao sam sebi svrhom.
No čini se kako su se OSI aktivisti ipak probudili iz zimskog sna i ovih dana uputili žestoke kritike na adresu Trumpove administracije koja je, navodno, pripremila paket mjera koje će voditi prisilnoj institucionalizaciji jednog dijela osoba s invaliditetom.
Te mjere, navode aktivisti, ugrozit će temeljna OSI prava, stečena nakon desetljeća borbe koja je i dovela do Zakona o Amerikancima s invaliditetom.
Sporna je naime Izvršna naredba koju je koncem srpnja izdao predsjednik Trump, a usmjerena je na rješavanje problema beskućništva, no mogla bi imati vrlo negativne implikacije za osobe s invaliditetom.
Ovom uredbom Trump nalaže državnom odvjetniku da traži ‘poništavanje saveznih ili državnih sudskih presedana i ukidanje uredbi o suglasnosti koje ometaju politiku Sjedinjenih Država o poticanju građanske obveze osoba s mentalnim bolestima koje predstavljaju rizik za sebe ili javnost ili žive na ulici i ne mogu se brinuti o sebi da se smjeste u odgovarajuće ustanove tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja’.
Prevedeno na jednostavan jezik, riječ je o prisilnoj institucionalizaciji, bez privole i pristanka samih osoba s invaliditetom, a o tome tko ‘predstavlja rizik za sebe ili javnost’ odlučuju nadležna tijela, bez jasno utvrđenih kriterija.
– Čini se da je ova izvršna naredba usmjerena na poništavanje presedana Vrhovnog suda i uklanjanje osnovnih zaštita koje sprječavaju proizvoljno zatvaranje osoba na temelju invaliditeta – kaže Jennifer Mathis, zamjenica ravnatelja Centra za mentalno zdravlje Bazelon.
Presedan Vrhovnog suda o kojemu je riječ odnosi se na slučaj
Kennetha Donaldsona iz 1975., čovjeka koji je petnaest godina bio prisilno zatvoren u državnoj bolnici na Floridi, i to samo zbog invaliditeta. Vrhovni je sud, uz ostalo, presudio da ‘država ne može ustavno ograničiti slobodu bezopasne osobe koja je sposobna sigurno preživjeti sama ili uz pomoć voljnih i odgovornih članova obitelji ili prijatelja’.
Ne možemo se vratiti u vremena kada se ljudima sloboda mogla oduzeti bez ikakvog razloga, ili iz razloga poput osvete ili nekakvog invaliditeta, ogorčeno tvrde zagovornici prava osoba s invaliditetom
Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da 30 do 40 posto beskućnika u Sjedinjenim Državama ima kognitivno oštećenje, uključujući autizam ili intelektualni invaliditet, a mnogi ostanu bez sigurnog smještaja nakon smrti obiteljskog njegovatelja. Svejedno, ti ljudi moraju uživati prava kao i svi ostali, a većina njih ne želi završiti u nadležnim državnim institucijama.
– Ovo je povratak ‘ružnim zakonima’ i otvara put institucionalizaciji i zatvaranju svakoga koga Trumpova administracija smatra nepoželjnim – ogorčena je Michelle Uzeta, jedna od najgorljivijih zagovornica prava Amerikanaca s invaliditetom.
– Ovo je apsolutno sklizak teren i proizvod programa prožetog eugeničkim razmišljanjem.
S njome se slaže i Shira Wakschlag, izvršna direktorica za pravno zastupanje i glavna savjetnica u organizaciji The Arc, koja Trumpovu administraciju poziva da poštuje zakon i podrži humanu skrb i liječenje osoba s invaliditetom.
– Umjesto da osigura dovoljno financiranja za usluge u zajednici i odgovarajući smještaj, ova izvršna naredba vraća nas unatrag i ograničava građanske slobode osoba s invaliditetom kojima je potrebna podrška, a ne institucionalizacija – zaključuje Shira Wakschlag.
