U prvoj polovici godine dvije trećine objavljenih oglasa za posao odnosilo se na rad u Zagrebu i okolici, dok su najtraženiji radnici bili prodavači, skladištari, vozači i konobari

Poslušaj članak

U prvih šest mjeseci 2026. godine na portalu MojPosao objavljeno je više od 23.000 oglasa za posao, što predstavlja pad od 6,6% u odnosu na usporedive podatke u istom razdoblju prošle godine, pokazuje analiza tržišta rada koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka koja upravlja portalom MojPosao.

Istodobno, broj poslodavaca koji su oglašavali radna mjesta smanjio se za svega 2,0%.

Prodavači i dalje natraženiji radnici u Hrvatskoj

Kao i prethodnih godina, i u prvoj polovici 2026. najveća potražnja za radnicima bila je u trgovini i prodaji. Ta je kategorija činila gotovo četvrtinu svih objavljenih oglasa za posao, s udjelom od 24,9%.

Slijede Turizam i ugostiteljstvo s 13,2% te Financije i računovodstvo s 12,8%.

Unatoč određenim oscilacijama na tržištu rada, profil najtraženijih radnika u Hrvatskoj ostaje relativno stabilan. Poslodavci i dalje najveću potrebu iskazuju za zanimanjima koja su snažno povezana s operativnom podrškom, prodajom te uslužnim djelatnostima.

Najveća potražnja zabilježena je za radnim mjestima: prodavač/trgovac, skladištar, vozač, prodajni savjetnik, konobar/barmen, kuhar i administrator.

Zagreb i dalje prednjači

Grad Zagreb i Zagrebačka županija i dalje su središte tržišta rada u Hrvatskoj.

U prvoj polovici godine na ovo se područje odnosilo čak 65,8% svih objavljenih oglasa za posao, što je znatno više nego lani, kada je njihov udio iznosio 53%. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 16,7% te Primorsko-goranska s 14,5%.

Pad broja objavljenih oglasa za posao vidljiv je u gotovo svim županijama, no njegov intenzitet nije svugdje jednak.

Najizraženiji relativni pad zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je broj oglasa smanjen za 28,6%, zatim u Virovitičko-podravskoj s padom od 23,9%, te u Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji, koje bilježe pad od 22,8%.

S druge strane, najblaži pad, odnosno najveću razinu stabilnosti, bilježe Krapinsko-zagorska županija s padom od 1,5%, Varaždinska s 4,8% te Splitsko-dalmatinska s 5,3%.

Stalni posao u četiri od pet oglasa

Kada je riječ o traženoj razini obrazovanja, najveći udio oglasa namijenjen je kandidatima sa srednjom stručnom spremom, na koje se odnosi 41,6% ukupnog broja objavljenih natječaja za slobodna radna mjesta.

Slijede oglasi za kandidate s visokom stručnom spremom, s udjelom od 22,3%, te višom stručnom spremom, s 21,2%.

U pogledu vrste radnog odnosa, i dalje prevladavaju oglasi za stalni posao.

Čak 88,8% oglasa odnosilo se na rad na neodređeno vrijeme, što je rast u odnosu na prošlogodišnjih 80%. Istodobno, 26,1% oglasa odnosilo se na rad na određeno, a 4,5% na sezonske poslove.

U odnosu na prošlu godinu bilježi se rast udjela oglasa za rad na neodređeno te pad udjela oglasa za rad na određeno vrijeme. Takav trend sugerira da poslodavci putem portala za oglašavanje slobodnih radnih mjesta sve češće traže kandidate za stalne pozicije, dok se za privremene i kratkoročne potrebe u većoj mjeri okreću drugim oblicima zapošljavanja, primjerice agencijama za uvoz stranih radnika.

Rast interesa kandidata za posao

Dok se ponuda poslova smanjuje, interes kandidata nastavlja rasti.

Broj prijava na oglase porastao je za 3,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a još izraženiji rast vidi se u broju prijava po pojedinom oglasu.

Prosječan broj prijava po oglasu porastao je s prošlogodišnje 34 na 40 prijava, što predstavlja rast od 18%.

Izvor: Alma Career Croatia

Predstavnici Saveza upozorili su i na probleme s kojima se susreću, među kojima je posebno istaknuto pitanje financiranja usluga prevoditelja i komunikacijskih posrednika. Naglasili su da bez odgovarajuće podrške mnoge gluhoslijepe osobe teško mogu ostvariti potpunu samostalnost i ravnopravno sudjelovati u društvu

Poslušaj članak

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je prošli tjedan predstavnike Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir povodom obilježavanja Međunarodnog dana gluhosljepoće. Susret je održan kako bi se skrenula pozornost na potrebe gluhoslijepih osoba te na izazove s kojima se svakodnevno suočavaju u obrazovanju, zapošljavanju i svakodnevnom životu.

Tijekom razgovora predsjednica Saveza Sanja Tarczay predstavila je rad organizacije i objasnila kako je upravo Savez Dodir pokrenuo inicijativu da se 27. lipnja proglasi Međunarodnim danom gluhosljepoće. Zahvaljujući toj inicijativi i podršci hrvatskih institucija te međunarodnih partnera, Opća skupština Ujedinjenih naroda 2025. godine službeno je proglasila taj datum Međunarodnim danom gluhosljepoće.

Na sastanku je istaknuto da je gluhosljepoća posebno oštećenje koje uključuje istodobni gubitak sluha i vida, zbog čega mnogim osobama treba pomoć u komunikaciji i obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Predstavnici Saveza naglasili su da je važno osigurati veću dostupnost komunikacijskih posrednika i prevoditelja kako bi gluhoslijepe osobe mogle ravnopravno sudjelovati u društvu i ostvarivati svoja prava.

Predstavljen je i rad Saveza Dodir, koji djeluje od 1994. godine kao jedina nacionalna organizacija specijalizirana za pružanje podrške gluhoslijepim osobama u Hrvatskoj. Savez provodi edukacije, pruža stručnu pomoć članovima te organizira osposobljavanje komunikacijskih posrednika koji pomažu gluhoslijepim osobama u svakodnevnom životu, školovanju i radu. U njegov rad uključene su udruge iz više hrvatskih županija koje zajednički rade na poboljšanju kvalitete života svojih članova.

Predstavnici Saveza upozorili su i na probleme s kojima se susreću, među kojima je posebno istaknuto pitanje financiranja usluga prevoditelja i komunikacijskih posrednika. Naglasili su da bez odgovarajuće podrške mnoge gluhoslijepe osobe teško mogu ostvariti potpunu samostalnost i ravnopravno sudjelovati u društvu.

Predsjednik Milanović saslušao je njihove prijedloge i upoznao se s aktivnostima koje Savez provodi kako bi poboljšao položaj gluhoslijepih osoba u Hrvatskoj.

Sastanku su, uz predstavnike Saveza Dodir, prisustvovali i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, predstojnica Studijskog centra socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Gordana Berc, prodekanica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Kristina Cergol te pomoćnica za razvojne, međunarodne i digitalne programe Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Ines Katić.

Uz predsjednika Zorana Milanovića na sastanku je sudjelovala i njegova savjetnica za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić razgovarao je u utorak s varaždinskim županom Anđelkom Stričakom i predstavnicima ustanova, udruga i korisnika socijalnih usluga o osobnoj asistenciji, inkluzivnom dodatku i socijalnim uslugama

Poslušaj članak

Nakon sastanka Ružić je rekao kako su sudionici otvorili niz pitanja vezanih uz funkcioniranje sustava i najavio nastavak razgovora kako bi se došlo do konkretnih rješenja prilagođenih potrebama pojedinih sredina.

„Mislim da smo na dobrom putu da otvorenim dijalogom nastavimo dalje i u skorom ponovnom susretu vidimo što i kako konkretno možemo učiniti”, kazao je ministar nakon sastanka.

U vezi sustava osobne asistencije Ružić je istaknuo kako su među sudionicima sastanka bili pružatelji usluga i sami korisnici, a razgovaralo se o izazovima s kojima se suočavaju udruge koje pružaju socijalne usluge.

Osobni asistenti nemaju svoju komoru niti reprezentativnu organizaciju pa ih je Ružić pozvao na izravan dijalog s ministarstvom kako bi se unaprijedio njihov položaj i uvjeti rada. Cilj je što prije osigurati svim korisnicima dostupnost usluge osobne asistencije.

Osvrnuo se i na provedbu inkluzivnog dodatka, navodeći kako je cilj izbjeći situacije u kojima korisnici zbog promjene zdravstvenog stanja naknadno moraju vraćati primljene naknade.

„Naši pacijenti, naši korisnici, moraju biti mirni i misliti na svoj oporavak. Zato smo mojom odlukom napravili da nitko više nikad ne bude dužan nikome socijalnu naknadu”, rekao je.

Što se tiče zaštite radnika tijekom visokih temperatura, Ružić je podsjetio da na snagu stupio novi pravilnik o zaštiti na radu koji dodatno osnažuje njihovu zaštitu. Za iduću godinu su planirane izmjene zakonodavnog okvira koje bi to područje trebale cjelovito urediti, posebno za radnike na otvorenom, poput zaposlenih u ugostiteljstvu i na gradilištima.

Stričak je rekao da su na sastanak pozvani predstavnici ustanova i udruga koje djeluju na području socijalne skrbi kako bi iznijeli iskustva i prijedloge za poboljšanje sustava. Ministar je upoznat i s programom „Varaždinska županija, prijatelj Zlatne dobi“, a sastanak je ocijenio korisnim i sadržajnim te najavio analizu iznesenih prijedloga.