Iako se glaukom ne može uvijek spriječiti, redoviti pregledi očiju omogućuju njegovo rano otkrivanje i pravodobno liječenje. Jedan od najvažnijih pregleda je mjerenje očnog tlaka, koje je brzo, bezbolno i može ukazati na povećani rizik za razvoj bolesti
Poslušaj članak
Tjedan glaukoma traje od 8. do 14 ožujka 2026. godine kako bi stručnjaci upozorili javnost na važnost ranog otkrivanja ove ozbiljne očne bolesti. Ove godine slogan je ‘Ujedinjeni za svijet bez glaukoma’.
Glaukom je kronična bolest oka kod koje dolazi do oštećenja vidnog živca, najčešće zbog povišenog očnog tlaka. Budući da u početnim fazama obično ne uzrokuje nikakve simptome, često se naziva ‘tihim kradljivcem vida’.
Ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, može dovesti do trajnog oštećenja vida pa čak i sljepoće. Upravo zato kampanje tijekom tjedna glaukoma imaju za cilj potaknuti ljude na redovite oftalmološke preglede i podići svijest o važnosti očnog zdravlja.
Procjenjuje se da u svijetu od glaukoma boluje oko 78 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine taj broj porasti na više od 110 milijuna. Više od pet milijuna ljudi u svijetu izgubilo je vid zbog ove bolesti.
U Hrvatskoj se procjenjuje da glaukom ima više od 50.000 osoba, a velik broj oboljelih nije ni svjestan da boluje od te bolesti jer simptomi često izostaju sve dok oštećenje vida ne postane značajno.
Rizik za razvoj glaukoma povećava se s godinama, osobito nakon četrdesete godine života, ali je veći i kod osoba koje imaju glaukom u obitelji, povišeni očni tlak, visoku kratkovidnost, dijabetes ili određene druge zdravstvene probleme.
Iako se glaukom ne može uvijek spriječiti, redoviti pregledi očiju omogućuju njegovo rano otkrivanje i pravodobno liječenje. Jedan od najvažnijih pregleda je mjerenje očnog tlaka, koje je brzo, bezbolno i može ukazati na povećani rizik za razvoj bolesti.
Stručnjaci preporučuju da osobe nakon četrdesete godine života redovito kontroliraju vid i obavljaju oftalmološke preglede, osobito ako pripadaju rizičnoj skupini. Rano otkrivanje bolesti ključ je očuvanja vida jer se oštećenje vidnog živca koje je već nastalo ne može vratiti.
Glaukom je kronična bolest koja se liječi tijekom cijelog života. Najčešći način liječenja su kapi za oči koje smanjuju očni tlak i tako usporavaju ili zaustavljaju daljnje oštećenje vidnog živca. Ako terapija kapima nije dovoljna, mogu se primijeniti laserski zahvati koji poboljšavaju otjecanje očne tekućine iz oka. U određenim slučajevima potrebno je i kirurško liječenje kako bi se trajno smanjio očni tlak. Cilj svih oblika liječenja nije izliječiti bolest, nego spriječiti daljnje propadanje vida i očuvati funkciju oka što je dulje moguće.
Život s glaukomom zahtijeva redovito praćenje i odgovorno pridržavanje terapije. Osobe s ovom bolešću moraju redovito koristiti propisane kapi i odlaziti na kontrolne preglede kod oftalmologa. Kod nekih pacijenata može se s vremenom pojaviti postupno sužavanje vidnog polja, što može otežati snalaženje u prostoru ili obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput vožnje. Unatoč tome, uz pravodobnu dijagnozu i pravilno liječenje mnogi ljudi s glaukomom zadržavaju dobar vid i kvalitetu života dugi niz godina.
Obilježavanje Tjedna glaukoma podsjeća koliko je važno brinuti o zdravlju očiju. Jednostavan i pravodoban pregled može otkriti bolest prije nego što uzrokuje trajna oštećenja. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da je redovita kontrola vida jedna od najvažnijih mjera u očuvanju zdravlja očiju i sprječavanju sljepoće uzrokovane glaukomom.
I na kraju, ‘Upalimo zeleno svjetlo za glaukom’ inicijativa je kojom se dodatno skreće pozornost na ovu bolest nepovratnog gubitka vida. Osvjetljivanjem poznatih građevina, trgova, fontana ili ulica zelenim svjetlom Hrvatska se pridružuje svjetskim naporima u borbi protiv glaukoma i njezinom obilježavanju.
Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti
Poslušaj članak
Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.
Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.
Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.
Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.
Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.
U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.
Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.
Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja
Poslušaj članak
Nacionalni dan zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja ove godine ima naglašeni fokus na psihosocijalne rizike i važnost stvaranja zdravog radnog okruženja.
Iako se zaštita na radu tradicionalno povezivala s fizičkim opasnostima poput ozljeda ili izloženosti štetnim tvarima, suvremeni pristupi sve više prepoznaju utjecaj stresa, preopterećenosti, loše komunikacije i nesigurnosti radnog mjesta na mentalno zdravlje zaposlenika.
Psihosocijalni rizici danas predstavljaju jedan od vodećih izazova u svijetu rada. Dugotrajni stres, mobbing, nedostatak podrške i neravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput anksioznosti, depresije i smanjene radne učinkovitosti.
Upravo zato Nacionalni dan zaštite na radu 2026. stavlja naglasak na prevenciju – kroz edukaciju poslodavaca i zaposlenika, razvoj poticajnog radnog okruženja te otvorenu komunikaciju unutar kolektiva.
-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za zaštitu na radu u suvremenom svijetu rada – izjavila je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave zaštite na radu pri Međunarodnoj organizaciji rada. -Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja – kazala je.
Zdravo radno okruženje ne znači samo sigurno radno mjesto bez fizičkih opasnosti, već i prostor u kojem se zaposlenici osjećaju poštovano, uključeno i motivirano.
Organizacije koje ulažu u dobrobit svojih zaposlenika bilježe veću produktivnost, manji broj bolovanja i veću razinu zadovoljstva na poslu. U tom kontekstu, sve više tvrtki uvodi programe mentalne podrške, fleksibilne oblike rada i aktivnosti koje potiču ravnotežu između posla i privatnog života.
Posebnu ulogu imaju i menadžeri, koji svojim pristupom mogu značajno utjecati na radnu atmosferu. Empatija, jasna komunikacija i prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika ključni su za pravovremeno djelovanje i sprječavanje većih problema. Nacionalni dan zaštite na radu stoga služi kao podsjetnik da briga o zaposlenicima nije samo zakonska obveza, nego i temelj održivog i uspješnog poslovanja.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako kratke pauze tijekom radnog dana, poput petominutne šetnje ili kratkog odmora bez ekrana, mogu značajno smanjiti razinu stresa i povećati koncentraciju. Upravo takve male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na ukupno psihičko zdravlje zaposlenika i kvalitetu radnog okruženja.