Iako se glaukom ne može uvijek spriječiti, redoviti pregledi očiju omogućuju njegovo rano otkrivanje i pravodobno liječenje. Jedan od najvažnijih pregleda je mjerenje očnog tlaka, koje je brzo, bezbolno i može ukazati na povećani rizik za razvoj bolesti
Poslušaj članak
Tjedan glaukoma traje od 8. do 14 ožujka 2026. godine kako bi stručnjaci upozorili javnost na važnost ranog otkrivanja ove ozbiljne očne bolesti. Ove godine slogan je ‘Ujedinjeni za svijet bez glaukoma’.
Glaukom je kronična bolest oka kod koje dolazi do oštećenja vidnog živca, najčešće zbog povišenog očnog tlaka. Budući da u početnim fazama obično ne uzrokuje nikakve simptome, često se naziva ‘tihim kradljivcem vida’.
Ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, može dovesti do trajnog oštećenja vida pa čak i sljepoće. Upravo zato kampanje tijekom tjedna glaukoma imaju za cilj potaknuti ljude na redovite oftalmološke preglede i podići svijest o važnosti očnog zdravlja.
Procjenjuje se da u svijetu od glaukoma boluje oko 78 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine taj broj porasti na više od 110 milijuna. Više od pet milijuna ljudi u svijetu izgubilo je vid zbog ove bolesti.
U Hrvatskoj se procjenjuje da glaukom ima više od 50.000 osoba, a velik broj oboljelih nije ni svjestan da boluje od te bolesti jer simptomi često izostaju sve dok oštećenje vida ne postane značajno.
Rizik za razvoj glaukoma povećava se s godinama, osobito nakon četrdesete godine života, ali je veći i kod osoba koje imaju glaukom u obitelji, povišeni očni tlak, visoku kratkovidnost, dijabetes ili određene druge zdravstvene probleme.
Iako se glaukom ne može uvijek spriječiti, redoviti pregledi očiju omogućuju njegovo rano otkrivanje i pravodobno liječenje. Jedan od najvažnijih pregleda je mjerenje očnog tlaka, koje je brzo, bezbolno i može ukazati na povećani rizik za razvoj bolesti.
Stručnjaci preporučuju da osobe nakon četrdesete godine života redovito kontroliraju vid i obavljaju oftalmološke preglede, osobito ako pripadaju rizičnoj skupini. Rano otkrivanje bolesti ključ je očuvanja vida jer se oštećenje vidnog živca koje je već nastalo ne može vratiti.
Glaukom je kronična bolest koja se liječi tijekom cijelog života. Najčešći način liječenja su kapi za oči koje smanjuju očni tlak i tako usporavaju ili zaustavljaju daljnje oštećenje vidnog živca. Ako terapija kapima nije dovoljna, mogu se primijeniti laserski zahvati koji poboljšavaju otjecanje očne tekućine iz oka. U određenim slučajevima potrebno je i kirurško liječenje kako bi se trajno smanjio očni tlak. Cilj svih oblika liječenja nije izliječiti bolest, nego spriječiti daljnje propadanje vida i očuvati funkciju oka što je dulje moguće.
Život s glaukomom zahtijeva redovito praćenje i odgovorno pridržavanje terapije. Osobe s ovom bolešću moraju redovito koristiti propisane kapi i odlaziti na kontrolne preglede kod oftalmologa. Kod nekih pacijenata može se s vremenom pojaviti postupno sužavanje vidnog polja, što može otežati snalaženje u prostoru ili obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput vožnje. Unatoč tome, uz pravodobnu dijagnozu i pravilno liječenje mnogi ljudi s glaukomom zadržavaju dobar vid i kvalitetu života dugi niz godina.
Obilježavanje Tjedna glaukoma podsjeća koliko je važno brinuti o zdravlju očiju. Jednostavan i pravodoban pregled može otkriti bolest prije nego što uzrokuje trajna oštećenja. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da je redovita kontrola vida jedna od najvažnijih mjera u očuvanju zdravlja očiju i sprječavanju sljepoće uzrokovane glaukomom.
I na kraju, ‘Upalimo zeleno svjetlo za glaukom’ inicijativa je kojom se dodatno skreće pozornost na ovu bolest nepovratnog gubitka vida. Osvjetljivanjem poznatih građevina, trgova, fontana ili ulica zelenim svjetlom Hrvatska se pridružuje svjetskim naporima u borbi protiv glaukoma i njezinom obilježavanju.
Sama informiranost nije dovoljna, već su potrebne konkretne i mjerljive mjere prevencije prilagođene rizicima u pojedinim sredinama
Poslušaj članak
U subotu, 5. rujna, obilježen je Međunarodni dan osoba sa spinalnom ozljedom. Ovogodišnje obilježavanje ujedno je bilo deseto otkako je Međunarodno društvo za kralježničnu moždinu (ISCoS) 2016. godine pokrenulo ovu inicijativu s ciljem podizanja svijesti i poticanja prevencije diljem svijeta.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana osoba sa spinalnom ozljedom, koju podržavaju i Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara (HUPT), bila je ‘Od svijesti do djelovanja: deset godina unapređenja prevencije ozljeda kralježnične moždine’.
Tijekom proteklog desetljeća svijest o spinalnim ozljedama znatno je porasla, no sama informiranost nije dovoljna. Potrebno je prijeći na konkretne i mjerljive mjere prevencije.
Uzroci spinalnih ozljeda razlikuju se od regije do regije. U nekim dijelovima svijeta bilježi se porast padova starijih osoba, dok su drugdje među glavnim uzrocima prometne nesreće, nasilje i ozljede na radu. Zbog toga prevencija mora biti prilagođena lokalnim okolnostima i rizicima.
HUPT se pridružio pozivu ISCoS-a te istaknuo kako bi sljedeće desetljeće trebalo donijeti preventivne aktivnosti usklađene s lokalnim rizicima, kontinuiranu podršku osobama sa spinalnom ozljedom te sprječavanje sekundarnih komplikacija pravodobnom rehabilitacijom.
Važna je i suradnja svih uključenih dionika – od liječnika i istraživača do donositelja odluka i osoba koje imaju vlastito iskustvo spinalne ozljede.
HUPT je ovogodišnje obilježavanje povezao i s Danom Sloboštine, u sklopu kojega je za 5. rujna najavio predstavljanje svojeg rada zajedno s lokalnom udrugom osoba sa spinalnom ozljedom. Građani su tako dobili priliku upoznati se s njihovim djelovanjem te razgovarati o spinalnim ozljedama i mogućnostima njihove prevencije.
Iz HUPT-a su pozvali medije, institucije, poslodavce i građane da prenesu ovu poruku i aktivno sudjeluju u stvaranju sigurnijeg i uključivijeg društva. Za ljude koji već žive sa spinalnom ozljedom HUPT nastavlja zagovarati zaštitu njihovih prava i puno sudjelovanje u društvenom životu.
– Zajedno možemo spriječiti ozljede. Zajedno gradimo društvo bez barijera – poručili su iz HUPT-a.
Zanimljivo je i da se sastav majčinog mlijeka prilagođava dobi djeteta, pa čak i njegovim trenutačnim potrebama tijekom bolesti
Poslušaj članak
Od 1. do 7. kolovoza obilježava se Svjetski tjedan dojenja, globalna inicijativa koja podsjeća na važnost dojenja za zdravlje majke i djeteta te naglašava potrebu za pružanjem podrške ženama tijekom tog posebnog razdoblja.
Dojenje je mnogo više od načina prehrane – ono predstavlja jedinstvenu povezanost između majke i djeteta te pruža brojne kratkoročne i dugoročne dobrobiti.
Majčino mlijeko prirodno je prilagođeno potrebama svakog djeteta. Sadrži idealan omjer hranjivih tvari, vitamine, minerale, enzime i antitijela koji pomažu u jačanju imunološkog sustava i štite bebu od brojnih infekcija.
Djeca koja su dojena imaju manji rizik od razvoja respiratornih i probavnih infekcija, a istraživanja pokazuju da dojenje može smanjiti i vjerojatnost razvoja pretilosti te šećerne bolesti kasnije u životu. Osim što doprinosi zdravom rastu i razvoju mozga, dojenje pruža osjećaj sigurnosti, topline i bliskosti koji je važan za emocionalni razvoj djeteta.
Dobrobiti dojenja osjećaju i majke. Tijekom dojenja oslobađa se hormon oksitocin koji potiče stezanje maternice nakon poroda, smanjuje postporođajno krvarenje i pridonosi osjećaju smirenosti te jačanju emocionalne povezanosti s bebom.
Dugoročno, žene koje doje imaju manji rizik od razvoja raka dojke i jajnika te osteoporoze, a dojenje može pridonijeti i postupnom povratku na tjelesnu težinu prije trudnoće.
Majčino mlijeko iznimno je posebno jer se njegov sastav neprestano mijenja i prilagođava potrebama djeteta. Prvo mlijeko, poznato kao kolostrum, često se naziva ‘tekućim zlatom’ zbog visoke koncentracije zaštitnih čimbenika i hranjivih tvari.
Tijekom samog podoja mlijeko se također mijenja – na početku je rjeđe i bogatije vodom kako bi utažilo žeđ, dok je pred kraj hranjivije i sadrži više masti koje bebi pružaju osjećaj sitosti. Zanimljivo je i da se sastav majčinog mlijeka prilagođava dobi djeteta, pa čak i njegovim trenutačnim potrebama tijekom bolesti.
Iako je dojenje prirodan proces, ono ne mora uvijek biti jednostavno. Mnoge se majke susreću s izazovima, zbog čega su podrška obitelji, zdravstvenih djelatnika i zajednice od iznimne važnosti.
Svjetski tjedan dojenja prilika je da se podsjetimo kako svaka majka zaslužuje razumijevanje, ohrabrenje i stručnu pomoć, a svako dijete najbolji mogući početak života.
Cilj je povećati razumijevanje ove rijetke genetske neuromuskularne bolesti te upozoriti na važnost ranog prepoznavanja, pravodobnog liječenja i pružanja podrške osobama koje žive sa SMA
Poslušaj članak
Savez društava distrofičara Hrvatske i ove godine obilježava Kolovoz – Mjesec svjesnosti o spinalnoj mišićnoj atrofiji (SMA).
Cilj je povećati razumijevanje ove rijetke genetske neuromuskularne bolesti te upozoriti na važnost ranog prepoznavanja, pravodobnog liječenja i pružanja podrške osobama koje žive sa SMA.
Spinalna mišićna atrofija (SMA) rijetka je nasljedna bolest koja zahvaća motoričke neurone, živčane stanice u leđnoj moždini koje prenose signale mišićima. Kada ti neuroni propadaju, dolazi do postupnog slabljenja mišića, što može otežati kretanje, sjedenje, hodanje, gutanje i disanje.
Važno je naglasiti da SMA nije zarazna bolest i ne utječe na kognitivne sposobnosti. Osobe koje žive sa SMA imaju iste potencijale, interese i sposobnosti kao i svi drugi.
Posljednjih godina ostvaren je velik napredak u liječenju SMA. Danas postoje terapije koje usporavaju napredovanje bolesti te mogu značajno očuvati motoričke sposobnosti i poboljšati kvalitetu života. Kod SMA vrijeme ima ključnu ulogu jer se izgubljeni motorički neuroni ne mogu obnoviti, zbog čega je iznimno važno započeti liječenje što ranije.
Upravo zato je Republika Hrvatska 2023. godine uvela nacionalni probir novorođenčadi na SMA. Zahvaljujući probiru bolest se može otkriti prije pojave prvih simptoma, što omogućuje pravodobno liječenje u trenutku kada ono može imati najveći učinak.
Više informacija o životu sa SMA dostupno je u edukativnim publikacijama Saveza društava distrofičara Hrvatske.
Knjižica ‘Priče o spinalnoj mišićnoj atrofiji’ donosi osobna iskustva osoba sa SMA i njihovih obitelji te pokazuje koliko pravodobna dijagnoza, liječenje i podrška mogu promijeniti svakodnevni život. Knjižica je dostupna na poveznici.
Povodom Mjeseca svjesnosti o SMA pripremljen je i informativni letak s najvažnijim informacijama o bolesti i važnosti njezina ranog prepoznavanja.
SDDH poziva građane da se tijekom kolovoza upoznaju sa spinalnom mišićnom atrofijom, podijele provjerene informacije i pruže podršku osobama koje žive sa SMA. Podizanjem svijesti doprinosimo ranijem prepoznavanju bolesti, boljem razumijevanju i stvaranju uključivijeg društva za sve.
Više informacija o radu Saveza društava distrofičara Hrvatske dostupno je na ovdje.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.