Dojenje djeluje na zdrav razvoj djeteta. Tijekom dojenja također se stvara snažna emotivna veza između majke i djeteta. S ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti dojenja i njegovoj dobrobiti za dijete, majku i cijelu zajednicu, tradicionalno se od 1. do 7. listopada održava Nacionalni tjedan dojenja
Poslušaj članak
Ovogodišnjom temom ‘Neka dojenje postane prioritet: Stvarajmo održive sustave podrške’ naglašena je važnost zajedničkog djelovanja zdravstvenih ustanova, obrazovnih institucija, laičkih savjetnica i roditelja u stvaranju prostora u kojem se majke i obitelji osjećaju informirano, osnaženo i podržano.
U sklopu Nacionalnog tjedna dojenja 4. listopada na Trgu Petra Preradovića održana je javnozdravstvena akcija podrške dojenju. Tijekom akcije trudnice i roditelji su se mogli informirati o važnosti dojenja, dobiti letke i brošure o pripremi za dojenje te stručne savjete o podršci dostupnoj u lokalnoj zajednici.
Akciju su organizirali Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, domovi zdravlja kojima je osnivač Grad Zagreb, udruga Roditelji u akciji – RODA te Banka humanog mlijeka KBC-a Zagreb.
Izvršna direktorica RODE Ivana Zanze istaknula je da se o dojenju priča te se stvara dojam da sve žene doje, ali to nije točno.
– Primjećuje se da se situacija vezano za dojenje urušila nakon pandemije COVID-a kada nije bila osigurana podrška zbog ograničenja na snazi. Podaci HZJZ-a iz 2023. godine pokazuju da u rodilištima isključivo doji 69 posto majki, djecu s mjesec dana isključivo doji oko 50 posto majki, dok djecu sa 6 mjeseci samo 10 posto majki. Ako znamo da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje do 6 mjeseci, a nastavak dojenja do najmanje dvije godine, vidimo koliko je situacija u Hrvatskoj trenutno loša. Ohrabruje da majke koje su uspjele dojiti prvih mjesec dana, tri mjeseca nastavljaju dalje dojiti svoju djecu najčešće do godinu dana pa i duže – pojasnila je Zanze.
Naglasila je da većina majki želi dojiti djecu, ali nedostaje podrška. Naime, majke moraju znati kome da se obrate za savjet kada naiđu na teškoće u dojenju. Zanze je rekla da podrška majkama mora biti dostupna, brza i besplatna.
– Majke se mogu javiti u udrugu RODA, gdje je i SOS telefon za dojenje i Facebook grupa za podršku dojenju. Javlja nam se veliki broj majki, oko jedne trećine žena u Hrvatskoj zatraži našu pomoć. Međutim, mogu se javiti i patronažnim sestrama u lokalnim zajednicama, a patronažne sestre u Zagrebu već redovito obilaze trudnice i majke nakon poroda. Također, majke se mogu javiti međunarodno certificiranim savjetnicama za dojenje i svojim prijateljicama koje su imale pozitivno iskustvo u dojenju te nekome od članica obitelji kao što su majke i sestre – objasnila je Zanze.
Udruga RODA je u informiranju o važnosti dojenja i njegovim izazovima pažnju posvetila majkama s invaliditetom.
– Zadnjih nekoliko godina smo prilagodili veliki dio materijala majkama sa senzornim oštećenjima. Imamo brošuru o dojenju na brajici u Hrvatskoj knjižnici za slijepe osobe i sve naše materijale koji su bili u audio formatu smo prilagodili na način da imaju prijevod na hrvatski znakovni jezik, dostupni su na YouTubeu i da imaju titlove na hrvatskom jeziku – pojasnila je Zanze.
Izrazila je zadovoljstvo što se javnozdravstvena akcija podrške dojenju održava istovremeno s javnozdravstvenom akcijom ‘Dan ružičaste vrpce’, jer dojenje u značajnom postotku, a pogotovo ono koje je održano nakon devet mjeseci i nakon godinu dana, štiti majku od raka dojke, raka jajnika i raka maternice.
Savjetnica za dojenje Branka Muhić istaknula je važnost darovnog humanog mlijeka iz Banke humanog mlijeka.
– Ova Banka prikuplja mlijeko od majki darivateljica koje doje svoju djecu te imaju višak mlijeka. To mlijeko Banka obrađuje i distribuira u sve neonatalne jedinice intenzivnog liječenja novorođenčadi diljem Hrvatske. Darovano humano mlijeko je iznimno važno za populaciju djece u tim jedinicama, jer pomaže njihovom ozdravljenju. Znanstvena istraživanja su dokazala da darovano humano mlijeko spašava život prije vremena rođenoj djeci i zato je ovo mlijeko drugi izbor za njihovu prehranu, nakon majčinog mlijeka. Ponekad je veći odaziv majki darivateljica, a ponekad manji, ali zasad uspijevamo zadovoljiti potrebe za mlijekom svih neonatalnih jedinica intenzivnog liječenja – ispričala je Muhić.
Darivateljice humanog mlijeka prolaze strogi medicinski probir. Procjenjuju se njihove navike i provodi se testiranje na krvlju prenosive bolesti.
Patronažna sestra u Domu zdravlja Zagreb – Istok i predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju (HUGPD) Dinka Barić istaknula je da HUGPD okuplja patronažne sestre koje sudjeluju u organiziranju grupa za podršku dojenju.
– Grupe čine majke koje doje i pružaju međusobno podršku u svojoj lokalnoj zajednici. Nastoji se održati ova aktivnost u svim dijelovima Hrvatske. Iskustva vezano za ove grupe su vrlo pozitivna. Majke se rado odazivaju na druženja jer nalaze podršku onih majki koje su trenutno u istoj situaciji, vide kako se druge žene susreću s određenim tegobama ili teškoćama u dojenju te saznaju što trebaju napraviti da dojenje bude što uspješnije i duže – ispričala je Barić.
Naglasila je da majke danas pokušavaju sve više dojiti, ali od zdravstvenih djelatnika dobivaju različite informacije koje su potrebne da bi održale dojenje.
– Ne dobivaju iste savjete za ista pitanja, što ih zbuni. One koje su uporne dođu do rješenja, jer ima mjesta gdje majke mogu dobiti stručnu pomoć. Postoji šest savjetovališta za dojenje u domovima zdravlja, gdje majke mogu uz prethodnu najavu, bez uputnice i bez prethodnog plaćanja doći na individualno savjetovanje kod međunarodno certificiranih savjetnica za dojenje – pojasnila je Barić.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve
Poslušaj članak
Povodom obilježavanja prvog Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom u požeškom Coworking centru Panora održan je panel ‘Pristupačnost u praksi – izazovi i rješenja’.
Okupljeni predstavnici institucija, lokalne samouprave i udruga razgovarali su o problemima s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću, ali i o mogućim rješenjima za stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg društva.
Tijekom rasprave istaknuto je kako pristupačnost nije privilegija, nego osnovno pravo svakog čovjeka. Sudionici su naglasili važnost uklanjanja prepreka koje otežavaju kretanje i sudjelovanje u društvu, poput neprilagođenih prijelaza, nedostatka sanitarnih čvorova i neodgovarajuće signalizacije.
Poseban naglasak stavljen je i na važnost pravilne komunikacije te korištenja izraza ‘osobe s invaliditetom’, čime se u prvi plan stavlja osoba, a ne njezino ograničenje.
Predsjednica udruge organizatora Jelosavka Jakovljević poručila je kako je promjena društvene svijesti ključ stvaranja jednakih mogućnosti. Naglasila je da promjene ne dolaze preko noći, ali da zajednički rad institucija, udruga i građana može postupno dovesti do pozitivnih pomaka.
Na panelu su predstavljeni i primjeri dobre prakse. Kao uspješni primjeri pristupačnosti istaknuti su požeška knjižnica, Glazbena škola Požega te hotel Zlatni Lug, koji su prilagodili svoje prostore osobama s invaliditetom.
Spomenut je i Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi kao primjer organizacije velikog događaja s naglaskom na uključivost.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje
Poslušaj članak
U Centru Mariapoli u Križevcima ovog je utorka održan susret udruga osoba s invaliditetom i njihovih korisnika, a domaćin događanja bila je križevačka Udruga Maslačak.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje.
Na početku programa organizatori su zahvalili Gradu Križevcima i gradonačelniku Tomislavu Katanoviću na pokroviteljstvu susreta, kao i pročelniku Sandru Novoselu na kontinuiranoj podršci radu udruge. Zahvala je upućena i svim suradnicima, zaposlenicima i članovima koji su sudjelovali u organizaciji događaja, kao i glazbenim gostima koji godinama svojim nastupima uljepšavaju ovakva druženja. Posebno su zahvalili svim udrugama koje su se odazvale pozivu i svojim dolaskom pridonijele stvaranju zajedništva i pozitivne atmosfere.
Na susretu su sudjelovale udruge ‘Latice’ iz Koprivnice, ‘Mali princ’ iz Đurđevca, ‘Korak dalje’ iz Daruvara, ‘Srce’ iz Svetog Ivana Zeline, ‘Ludbreško sunce’ iz Ludbrega, ‘Naši anđeli’ iz Čazme te OSIT Bjelovar.
Okupljenima se obratio pročelnik Sandro Novosel koji je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom udruga i naglasio važnost ovakvih susreta kao prilike za predstavljanje godišnjih aktivnosti i razmjenu iskustava. Posebno je istaknuo kako su upravo druženje, povezivanje i međusobna podrška najvrjedniji dio ovakvih okupljanja.
Govoreći o radu Udruge Maslačak, Novosel je pohvalio njihovu predanost, uspješnu provedbu brojnih projekata i kontinuirane aktivnosti kojima podižu kvalitetu života svojih korisnika, istaknuvši kako svojim djelovanjem mogu biti primjer mnogim drugim organizacijama. Slične poruke objavljene su i u izvještajima lokalnih medija te na službenim stranicama Grada Križevaca.
Nakon službenog dijela programa uslijedio je zabavni dio susreta. Korisnici su izveli predstavu ‘Sidonija voli pjevati’, nakon čega je izvedena i zajednička pjesma.
Druženje je nastavljeno uz ples i glazbeni nastup gosta Josipa, a cijeli susret završio je u veselom i prijateljskom ozračju.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju
Poslušaj članak
U Društvenom centru Ribola u Kaštel Gomilici predstavljen je u ponedjeljak projekt ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’, ukupne vrijednosti 298.530,37 eura, koji se provodi uz potporu Europskog socijalnog fonda plus. Projekt zajednički provode Grad Kaštela i Udruga sv. Jeronim, s ciljem pružanja veće podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom kroz različite oblike pomoći u svakodnevnom životu.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju. Projekt uključuje psihosocijalnu podršku, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, organizirani prijevoz liječniku i institucijama te kućne posjete fizioterapeuta.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović istaknuo je kako Grad i Udruga sv. Jeronim već godinama surađuju na programima pomoći starijim osobama, podsjetivši da su prvi projekti pokrenuti još 2010. godine. Naglasio je kako je cilj ovakvih programa omogućiti korisnicima da što dulje ostanu u svojim domovima, uz potrebnu pomoć i podršku zajednice.
Predsjednica Udruge sv. Jeronim Bernarda Janković pojasnila je kako će projekt obuhvatiti između 65 i 70 novih korisnika koji dosad nisu bili uključeni u slične programe. Pravo na sudjelovanje imaju osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, uz odgovarajuću dokumentaciju. Poseban naglasak stavljen je na organizirani prijevoz i fizioterapijske usluge, koje će se pružati prema potrebama korisnika i preporukama liječnika.
Socijalna mentorica Carmen-Lee Miletić upozorila je na problem usamljenosti i izoliranosti starijih osoba, istaknuvši kako mnogima najviše znači upravo razgovor i osjećaj da nisu zaboravljeni. Dodala je kako će projekt pomoći korisnicima da ostanu aktivnije uključeni u zajednicu i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana