Civilno društvo
TJEDAN DOJENJA Većina majki želi dojiti, ali nedostaje podrška
Dojenje djeluje na zdrav razvoj djeteta. Tijekom dojenja također se stvara snažna emotivna veza između majke i djeteta. S ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti dojenja i njegovoj dobrobiti za dijete, majku i cijelu zajednicu, tradicionalno se od 1. do 7. listopada održava Nacionalni tjedan dojenja
Poslušaj članak
Ovogodišnjom temom ‘Neka dojenje postane prioritet: Stvarajmo održive sustave podrške’ naglašena je važnost zajedničkog djelovanja zdravstvenih ustanova, obrazovnih institucija, laičkih savjetnica i roditelja u stvaranju prostora u kojem se majke i obitelji osjećaju informirano, osnaženo i podržano.
U sklopu Nacionalnog tjedna dojenja 4. listopada na Trgu Petra Preradovića održana je javnozdravstvena akcija podrške dojenju. Tijekom akcije trudnice i roditelji su se mogli informirati o važnosti dojenja, dobiti letke i brošure o pripremi za dojenje te stručne savjete o podršci dostupnoj u lokalnoj zajednici.
Akciju su organizirali Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, domovi zdravlja kojima je osnivač Grad Zagreb, udruga Roditelji u akciji – RODA te Banka humanog mlijeka KBC-a Zagreb.
Izvršna direktorica RODE Ivana Zanze istaknula je da se o dojenju priča te se stvara dojam da sve žene doje, ali to nije točno.
– Primjećuje se da se situacija vezano za dojenje urušila nakon pandemije COVID-a kada nije bila osigurana podrška zbog ograničenja na snazi. Podaci HZJZ-a iz 2023. godine pokazuju da u rodilištima isključivo doji 69 posto majki, djecu s mjesec dana isključivo doji oko 50 posto majki, dok djecu sa 6 mjeseci samo 10 posto majki. Ako znamo da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje do 6 mjeseci, a nastavak dojenja do najmanje dvije godine, vidimo koliko je situacija u Hrvatskoj trenutno loša. Ohrabruje da majke koje su uspjele dojiti prvih mjesec dana, tri mjeseca nastavljaju dalje dojiti svoju djecu najčešće do godinu dana pa i duže – pojasnila je Zanze.
Naglasila je da većina majki želi dojiti djecu, ali nedostaje podrška. Naime, majke moraju znati kome da se obrate za savjet kada naiđu na teškoće u dojenju. Zanze je rekla da podrška majkama mora biti dostupna, brza i besplatna.
– Majke se mogu javiti u udrugu RODA, gdje je i SOS telefon za dojenje i Facebook grupa za podršku dojenju. Javlja nam se veliki broj majki, oko jedne trećine žena u Hrvatskoj zatraži našu pomoć. Međutim, mogu se javiti i patronažnim sestrama u lokalnim zajednicama, a patronažne sestre u Zagrebu već redovito obilaze trudnice i majke nakon poroda. Također, majke se mogu javiti međunarodno certificiranim savjetnicama za dojenje i svojim prijateljicama koje su imale pozitivno iskustvo u dojenju te nekome od članica obitelji kao što su majke i sestre – objasnila je Zanze.
Udruga RODA je u informiranju o važnosti dojenja i njegovim izazovima pažnju posvetila majkama s invaliditetom.
– Zadnjih nekoliko godina smo prilagodili veliki dio materijala majkama sa senzornim oštećenjima. Imamo brošuru o dojenju na brajici u Hrvatskoj knjižnici za slijepe osobe i sve naše materijale koji su bili u audio formatu smo prilagodili na način da imaju prijevod na hrvatski znakovni jezik, dostupni su na YouTubeu i da imaju titlove na hrvatskom jeziku – pojasnila je Zanze.
Izrazila je zadovoljstvo što se javnozdravstvena akcija podrške dojenju održava istovremeno s javnozdravstvenom akcijom ‘Dan ružičaste vrpce’, jer dojenje u značajnom postotku, a pogotovo ono koje je održano nakon devet mjeseci i nakon godinu dana, štiti majku od raka dojke, raka jajnika i raka maternice.
Savjetnica za dojenje Branka Muhić istaknula je važnost darovnog humanog mlijeka iz Banke humanog mlijeka.
– Ova Banka prikuplja mlijeko od majki darivateljica koje doje svoju djecu te imaju višak mlijeka. To mlijeko Banka obrađuje i distribuira u sve neonatalne jedinice intenzivnog liječenja novorođenčadi diljem Hrvatske. Darovano humano mlijeko je iznimno važno za populaciju djece u tim jedinicama, jer pomaže njihovom ozdravljenju. Znanstvena istraživanja su dokazala da darovano humano mlijeko spašava život prije vremena rođenoj djeci i zato je ovo mlijeko drugi izbor za njihovu prehranu, nakon majčinog mlijeka. Ponekad je veći odaziv majki darivateljica, a ponekad manji, ali zasad uspijevamo zadovoljiti potrebe za mlijekom svih neonatalnih jedinica intenzivnog liječenja – ispričala je Muhić.
Darivateljice humanog mlijeka prolaze strogi medicinski probir. Procjenjuju se njihove navike i provodi se testiranje na krvlju prenosive bolesti.
Patronažna sestra u Domu zdravlja Zagreb – Istok i predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju (HUGPD) Dinka Barić istaknula je da HUGPD okuplja patronažne sestre koje sudjeluju u organiziranju grupa za podršku dojenju.
– Grupe čine majke koje doje i pružaju međusobno podršku u svojoj lokalnoj zajednici. Nastoji se održati ova aktivnost u svim dijelovima Hrvatske. Iskustva vezano za ove grupe su vrlo pozitivna. Majke se rado odazivaju na druženja jer nalaze podršku onih majki koje su trenutno u istoj situaciji, vide kako se druge žene susreću s određenim tegobama ili teškoćama u dojenju te saznaju što trebaju napraviti da dojenje bude što uspješnije i duže – ispričala je Barić.
Naglasila je da majke danas pokušavaju sve više dojiti, ali od zdravstvenih djelatnika dobivaju različite informacije koje su potrebne da bi održale dojenje.
– Ne dobivaju iste savjete za ista pitanja, što ih zbuni. One koje su uporne dođu do rješenja, jer ima mjesta gdje majke mogu dobiti stručnu pomoć. Postoji šest savjetovališta za dojenje u domovima zdravlja, gdje majke mogu uz prethodnu najavu, bez uputnice i bez prethodnog plaćanja doći na individualno savjetovanje kod međunarodno certificiranih savjetnica za dojenje – pojasnila je Barić.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju
Poslušaj članak
Postoji mjesto na kojem djeca ne strahuju od pogreške, gdje ih nitko ne ispravlja zbog krivo pročitane riječi i ne procjenjuje koliko su uspješna. Na tom mjestu pažljivo ih sluša pas.
Upravo na toj jednostavnoj, ali snažnoj ideji temelji se međunarodni program R.E.A.D. (Reading Education Assistance Dogs), koji djeci pomaže razviti ljubav prema čitanju uz pomoć posebno educiranih pasa i njihovih voditelja.
Program u Hrvatskoj već godinama provodi Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, a među njegovim dugogodišnjim provoditeljima je i Sergej Jonke, koji R.E.A.D. više od deset godina provodi u školama, knjižnicama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Djeca često osjećaju pritisak kada čitaju pred učiteljem, roditeljem ili razredom. Boje se pogriješiti, biti ismijana ili ocijenjena. Pas, međutim, ne poznaje kritiku. Mirno sluša, strpljivo čeka i prihvaća dijete upravo onakvo kakvo jest.
U takvom okruženju nestaje napetost, a raste samopouzdanje. Nerijetko se događa da dijete koje je prije izbjegavalo čitanje nakon nekoliko susreta samo traži novu knjigu koju će pročitati svom četveronožnom prijatelju.
Iako je cilj programa unaprijediti čitalačke vještine, njegove su dobrobiti mnogo šire. Namijenjen je djeci osnovnoškolske dobi, posebno onoj koja imaju teškoće u čitanju, disleksiju, probleme s koncentracijom ili jednostavno nemaju dovoljno vjere u vlastite sposobnosti. Redovitim susretima djeca razvijaju sigurnost u izražavanju, bogate rječnik, bolje razumiju pročitano i uče da je pogreška sastavni dio učenja.
Jednako važan je i emocionalni učinak programa. Druženje sa psom smanjuje napetost, razvija empatiju, odgovornost i osjećaj prihvaćenosti. Zato mnoga djeca R.E.A.D. ne doživljavaju kao još jednu školsku obvezu, nego kao vrijeme kojem se iskreno raduju.
Najveći uspjeh programa ne vide se u statistikama, nego u malim, ali važnim promjenama. Roditelji često ističu da njihova djeca ponovno posežu za knjigama, s ponosom pokazuju svoj napredak i s veseljem čekaju novi susret sa psom. Slično primjećuju i stručni suradnici, koji kod djece uočavaju veću motivaciju, opušteniji pristup čitanju i više samopouzdanja.
R.E.A.D. nije zamjena za podršku učitelja, logopeda ili edukacijskih rehabilitatora, već vrijedna nadopuna njihovu radu jer djeci pruža sigurno okruženje u kojem mogu učiti bez straha od pogreške.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju. Jer ponekad je za veliki napredak potrebno samo jedno – netko tko će strpljivo slušati. A psi poput Ruby to rade najbolje.
Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života
Poslušaj članak
U restoranu Stara ložiona u Orahovici prošlog je tjedna održana završna konferencija projekta ‘Odmori se, imaš podršku’, koji je provodila Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Jaglac Orahovica u partnerstvu s Udrugom Veličanka iz Velike i Centrom za unaprjeđenje kvalitete života Niteo iz Slavonskog Broda.
Projekt je bio usmjeren na pružanje inovativne socijalne usluge odmora od skrbi roditeljima njegovateljima i njegovateljima djece s teškoćama u razvoju te osoba s invaliditetom. Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života.
Tijekom provedbe projekta usluga je bila dostupna korisnicima s područja Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije, a podršku je dobilo ukupno 27 roditelja njegovatelja i njegovatelja te njihove obitelji.
Na samom početku projekta organizirana je edukacija za zaposlene obiteljske asistente, dok je stručni tim za svakog korisnika izradio individualni plan skrbi prema kojem su asistenti pružali podršku.
Uz redovitu skrb za članove obitelji kojima je pomoć bila potrebna, tijekom projekta održane su i grupne radionice podrške za roditelje njegovatelje i njegovatelje, s četiri susreta na svakoj od lokacija – u Orahovici, Velikoj i Slavonskom Brodu. Organizirane su i tjedne grupne aktivnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, dok su za obiteljske asistente redovito održavani online mentorski sastanci.
Na završnoj konferenciji predstavljene su provedene aktivnosti, ostvareni rezultati te iskustva i izazovi s kojima su se tijekom provedbe susretali korisnici, pružatelji usluge i projektni partneri.
Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva pruženom uslugom. Korisnice su posebno istaknule osjećaj sigurnosti, povjerenja i olakšanja koje im je projekt donio. Kao najvažnije učinke usluge naveli su mogućnost predaha od svakodnevnih obveza skrbi, više vremena za vlastite potrebe, smanjenje stresa i umora te pozitivan utjecaj na kvalitetu obiteljskog života.
Provedena evaluacija još je jednom potvrdila koliko su ovakve usluge važne za očuvanje mentalnog zdravlja, snage i kvalitete života roditelja njegovatelja i njegovatelja, ali i za dobrobit cijele obitelji.
Projekt ‘Odmori se, imaš podršku’ završava s vrijednim iskustvima, konkretnim rezultatima i jasnom porukom o važnosti razvoja dostupnih, fleksibilnih i korisnicima prilagođenih socijalnih usluga u zajednici.
Iz Udruge Jaglac zahvalili su svim korisnicima, partnerima, suradnicima i sudionicima koji su svojim povjerenjem, angažmanom i podrškom pridonijeli uspješnoj provedbi projekta.
Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške
Poslušaj članak
Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin svečano je obilježio sedmu obljetnicu djelovanja, potvrdivši svoju važnu ulogu u pružanju socijalnih usluga i podrške najranjivijim skupinama građana. Od osnutka 15. srpnja 2019. godine, kada je Grad Varaždin Odlukom Gradskog vijeća osnovao ustanovu, Centar je prerastao u nezaobilazno mjesto pomoći i podrške u lokalnoj zajednici.
Svečanosti obilježavanja rođendana prisustvovali su brojni partneri, suradnici i prijatelji Centra. Uzvanicima se uvodnim govorom obratio gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo važnost ovakvih ustanova za kvalitetu života građana te podsjetio na razvojni put Centra od njegova osnutka do danas. Ravnatelj Centra tom je prigodom predstavio usluge koje se trenutačno pružaju korisnicima i planove za daljnji razvoj.
Iako su prvi korisnici, odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem koje koriste uslugu poludnevnog boravka, u Centar stigli 2020. godine, razvoj ustanove odvijao se iznimno dinamično. Tijekom 2024. godine otvoren je poludnevni boravak za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, dok je godinu dana kasnije s radom započeo i poludnevni boravak za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima.
Značajan iskorak ostvaren je i pokretanjem projekta PREDAH, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), kojim se roditeljima njegovateljima omogućuje prijeko potrebna usluga predaha i odmora od svakodnevne skrbi.
Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške i koliko je Centar postao važan oslonac mnogim obiteljima.
Nakon službenog dijela programa i razgledavanja izložbe radova korisnika, organizirana je prigodna proslava uz glazbu, ples i druženje, čime je dodatno naglašena zajednička i uključiva atmosfera koja obilježava rad Centra.
Pogled prema budućnosti donosi i nove projekte. Tom je prilikom najavljen II. regionalni Olimpijski dan inkluzije i zajedništva, koji će se održati 10. rujna 2026. godine u Sportskoj dvorani Graberje u Varaždinu.
Na sportski susret već se prijavilo 177 osoba s invaliditetom iz 15 ustanova i udruga s područja Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, zajedno sa svojim stručnim djelatnicima.
Sedma obljetnica Centra bila je i prilika za zahvalu svim partnerima, donatorima i suradnicima koji su svojim radom, podrškom i predanošću pridonijeli razvoju ustanove, pretvarajući je u mjesto u kojem se poštuju i uvažavaju potrebe svakog pojedinca.
Tko su Purger i Purgerica?
Tajne Medvedgrada: između povijesti i legende
Fran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom
ZAŽELI Kako spriječiti institucionalizaciju osoba s invaliditetom
-
Life&StylePrije 5 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
Civilno društvoPrije 6 danaProjekt ‘Korak bliže društvu’ donosi nove socijalne usluge u Knin
-
In MetropolaPrije 4 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 5 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaStipendije za učenike s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 5 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 1 danLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu