Dojenje djeluje na zdrav razvoj djeteta. Tijekom dojenja također se stvara snažna emotivna veza između majke i djeteta. S ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti dojenja i njegovoj dobrobiti za dijete, majku i cijelu zajednicu, tradicionalno se od 1. do 7. listopada održava Nacionalni tjedan dojenja
Ovogodišnjom temom ‘Neka dojenje postane prioritet: Stvarajmo održive sustave podrške’ naglašena je važnost zajedničkog djelovanja zdravstvenih ustanova, obrazovnih institucija, laičkih savjetnica i roditelja u stvaranju prostora u kojem se majke i obitelji osjećaju informirano, osnaženo i podržano.
U sklopu Nacionalnog tjedna dojenja 4. listopada na Trgu Petra Preradovića održana je javnozdravstvena akcija podrške dojenju. Tijekom akcije trudnice i roditelji su se mogli informirati o važnosti dojenja, dobiti letke i brošure o pripremi za dojenje te stručne savjete o podršci dostupnoj u lokalnoj zajednici.
Akciju su organizirali Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, domovi zdravlja kojima je osnivač Grad Zagreb, udruga Roditelji u akciji – RODA te Banka humanog mlijeka KBC-a Zagreb.
Izvršna direktorica RODE Ivana Zanze istaknula je da se o dojenju priča te se stvara dojam da sve žene doje, ali to nije točno.
– Primjećuje se da se situacija vezano za dojenje urušila nakon pandemije COVID-a kada nije bila osigurana podrška zbog ograničenja na snazi. Podaci HZJZ-a iz 2023. godine pokazuju da u rodilištima isključivo doji 69 posto majki, djecu s mjesec dana isključivo doji oko 50 posto majki, dok djecu sa 6 mjeseci samo 10 posto majki. Ako znamo da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje do 6 mjeseci, a nastavak dojenja do najmanje dvije godine, vidimo koliko je situacija u Hrvatskoj trenutno loša. Ohrabruje da majke koje su uspjele dojiti prvih mjesec dana, tri mjeseca nastavljaju dalje dojiti svoju djecu najčešće do godinu dana pa i duže – pojasnila je Zanze.
Naglasila je da većina majki želi dojiti djecu, ali nedostaje podrška. Naime, majke moraju znati kome da se obrate za savjet kada naiđu na teškoće u dojenju. Zanze je rekla da podrška majkama mora biti dostupna, brza i besplatna.
– Majke se mogu javiti u udrugu RODA, gdje je i SOS telefon za dojenje i Facebook grupa za podršku dojenju. Javlja nam se veliki broj majki, oko jedne trećine žena u Hrvatskoj zatraži našu pomoć. Međutim, mogu se javiti i patronažnim sestrama u lokalnim zajednicama, a patronažne sestre u Zagrebu već redovito obilaze trudnice i majke nakon poroda. Također, majke se mogu javiti međunarodno certificiranim savjetnicama za dojenje i svojim prijateljicama koje su imale pozitivno iskustvo u dojenju te nekome od članica obitelji kao što su majke i sestre – objasnila je Zanze.
Udruga RODA je u informiranju o važnosti dojenja i njegovim izazovima pažnju posvetila majkama s invaliditetom.
– Zadnjih nekoliko godina smo prilagodili veliki dio materijala majkama sa senzornim oštećenjima. Imamo brošuru o dojenju na brajici u Hrvatskoj knjižnici za slijepe osobe i sve naše materijale koji su bili u audio formatu smo prilagodili na način da imaju prijevod na hrvatski znakovni jezik, dostupni su na YouTubeu i da imaju titlove na hrvatskom jeziku – pojasnila je Zanze.
Izrazila je zadovoljstvo što se javnozdravstvena akcija podrške dojenju održava istovremeno s javnozdravstvenom akcijom ‘Dan ružičaste vrpce’, jer dojenje u značajnom postotku, a pogotovo ono koje je održano nakon devet mjeseci i nakon godinu dana, štiti majku od raka dojke, raka jajnika i raka maternice.
Savjetnica za dojenje Branka Muhić istaknula je važnost darovnog humanog mlijeka iz Banke humanog mlijeka.
– Ova Banka prikuplja mlijeko od majki darivateljica koje doje svoju djecu te imaju višak mlijeka. To mlijeko Banka obrađuje i distribuira u sve neonatalne jedinice intenzivnog liječenja novorođenčadi diljem Hrvatske. Darovano humano mlijeko je iznimno važno za populaciju djece u tim jedinicama, jer pomaže njihovom ozdravljenju. Znanstvena istraživanja su dokazala da darovano humano mlijeko spašava život prije vremena rođenoj djeci i zato je ovo mlijeko drugi izbor za njihovu prehranu, nakon majčinog mlijeka. Ponekad je veći odaziv majki darivateljica, a ponekad manji, ali zasad uspijevamo zadovoljiti potrebe za mlijekom svih neonatalnih jedinica intenzivnog liječenja – ispričala je Muhić.
Darivateljice humanog mlijeka prolaze strogi medicinski probir. Procjenjuju se njihove navike i provodi se testiranje na krvlju prenosive bolesti.
Patronažna sestra u Domu zdravlja Zagreb – Istok i predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju (HUGPD) Dinka Barić istaknula je da HUGPD okuplja patronažne sestre koje sudjeluju u organiziranju grupa za podršku dojenju.
– Grupe čine majke koje doje i pružaju međusobno podršku u svojoj lokalnoj zajednici. Nastoji se održati ova aktivnost u svim dijelovima Hrvatske. Iskustva vezano za ove grupe su vrlo pozitivna. Majke se rado odazivaju na druženja jer nalaze podršku onih majki koje su trenutno u istoj situaciji, vide kako se druge žene susreću s određenim tegobama ili teškoćama u dojenju te saznaju što trebaju napraviti da dojenje bude što uspješnije i duže – ispričala je Barić.
Naglasila je da majke danas pokušavaju sve više dojiti, ali od zdravstvenih djelatnika dobivaju različite informacije koje su potrebne da bi održale dojenje.
– Ne dobivaju iste savjete za ista pitanja, što ih zbuni. One koje su uporne dođu do rješenja, jer ima mjesta gdje majke mogu dobiti stručnu pomoć. Postoji šest savjetovališta za dojenje u domovima zdravlja, gdje majke mogu uz prethodnu najavu, bez uputnice i bez prethodnog plaćanja doći na individualno savjetovanje kod međunarodno certificiranih savjetnica za dojenje – pojasnila je Barić.
