Umjetnička djela Spomen-zbirke Pavla Beljanskog približena su osobama s oštećenjem vida. Na taj način su mogli ‘vidjeti’ ljepotu, ali i shvatiti poruku koju ova umjetnička ostvarenja šalju
U utorak je u Tiflološkom muzeju otvorena izložba ‘Dodirni i osjeti’ kroz taktilni postav iz kolekcije Pavla Beljanskog iz Novog Sada. Autor je predstavio 10 djela tradicionalne umjetnosti koji od osnivanja Spomen-zbirke imaju svoje mjesto u ovom postavu.
Deset izabranih umjetničkih djela s prostora bivše države predstavljeno je putem taktlnih dijagrama i audio zapisa te su na taj način prilagođeni osobama s oštećenjem vida.
Što se tiče kiparskih djela, radi se o gipsanim odljevima originalnih skulptura koji su također poduprta verbalnim zapisima. Sva slikarska i kiparska djela nalaze se u fundusu Spomen-zbirke Pavla Beljanskog u Novom Sadu.
Posjetelji mogu vidjeti djela umjetnika Sretana Stojanovića, Rista Stijovića, Mihajla Tomića, Vlahe Bukovca, Milana Konjovića, Milice Zorić, Save Šumanovića te Mališe Glišića, a posebno su istaknuti portreti Pavla Beljanskog, Nateše Bošković, zatim ‘Naga žena’, ‘Borovi’, ‘Velika Iza’, ‘Jabuke i grožđe’ te ‘Sova’.
-Ovaj projekt započeli smo 2014. godine. Za sada imamo 20 eksponata koji pripadaju taktilnom fondu, od kojeg smo dio prilagodili osobama s invaliditetom. Dio postava prilagođen je slabo videćim osobama, a drugi dio osobama koje ne čuju. Sve smo ovo napravili zahvaljujući kontaktima upravo s osobama s tom vrstom invaliditeta. Bez njihove podrške sigurno ne bi uspjeli. Radi se o autorima iz kolekcije Pavla Beljanskog koji je ovu kolekciju djela poklonio svom narodu 1957. godine. Tako smo od 1961. godine javnosti poznati kao Spomen zbirka Pavla Beljanskog – kazala je koautorica postava Milica Orlović Čobanov.
Umjetnička djela Spomen-zbirke Pavla Beljanskog ovom izložbom približena su osobama s oštećenjem vida. Na taj način i oni mogu ‘vidjeti’ ljepotu, ali i shvatiti poruku koju ova umjetnička ostvarenja šalju.
– Izložba ‘Dodirni i osjeti’, taktilni prikaz iz Spomen zbirke Pavla Beljanskog rezultat je međusobne suradnje koji se proširio i van naših granica. Iznimna nam je čast što smo ugostili taktilni postav iz Novog Sada u prostor Tiflološkog muzeja. Ovaj postav upotpunjuje našu misiju i viziju rada, prilagođavanja i činjenja kulture dostupnom osobama s invaliditetom kao ravnopravnim sudionicima našeg društva – istaknula je Iva Sočković suradnica u kulturi Tiflolškog muzeja.
Taktilna postava nastala je 2014. godine u suradnji Spomen-zbirke Pavla Beljanskog sa Školom za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje ‘Milan Petrović’, Umjetničkom ljevaonicom ‘Stanišić’ i radio televizijom Vojvodine.
Na otvaranje izložbe odazvao se velik broj slijepih osoba koji su dodirujući izložene radove dobili širu sliku o djelima čija ljepota ostavlja bez teksta.
Izložba ‘Dodirni i osjeti’ može se pogledati do 25. svibnja u Tiflološkom muzeju u Zagrebu u Draškovićevoj 80/II.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću
Crnogorski kantautorRambo Amadeus nastupit će u zagrebačkom klubu Sax u subotu 14. studenog 2026., najavio je taj klub.
Rambo ponovo nastupa u klubu koji je do sada rasprodao nebrojeno puta, a u Palmotićevu se vraća kao prvo veliko ime nove klupske sezone u Saxu. Kultni glazbenik, kompozitor i performer predstavit će još jedan nekonvencionalni koncert i glazbu koja spaja jazz, rock, funk i satiru u jedinstveni izričaj, stoji u najavi.
Antonije Pušić, javnosti poznat kao Rambo Amadeus, na sceni se pojavio sada već davne 1988. godine.
U naslijeđe je već ostavio izuzetna autorska djela poput Jemo voli jem, Glupi hit, Urbano, samo urbano, Plastik fantastik, Otišo je svak ko valja, Turbofolk, Dik tu kava, Rano za početak, prekasno za kraj, E moj Rambo, ostara se, O’ruk, sad ga lomi ili Privatizovat.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću.
Film Radio Rambo Amadeus redatelja Dušana Varde prati razmišljanja, probe i razvoj njegove ideje iz 2022. kada je odlučio pokrenuti svoj radioprogram. Uz umjetničke cikluse Tribute samom sebi ili Kult Ličnosti u kojem se poigrava s navikama nekritičkog društva, Rambo Amadeus od koncerta pravi ritual i spektakl.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje
Upravo završena, jubilarna Međunarodna smotra folklora u Zagrebu ugostila je 35 folklornih skupina iz nekoliko zemalja svijeta koje su javnosti predstavile zavidno bogatstvo svoje kulturne baštine.
Organizatori Smotre iznimno su zadovoljni rezultatima ove međunarodne manifestacije koja bitno obogaćuje kulturni krajolik hrvatske metropole.
Tim povodom razgovarali smo s Lucijom Halužan Hačić, stručnom suradnicom za marketing zaposlenom u KUC Travno, a na samoj Smotri zaduženoj za komunikaciju s javnošću. Kao novinari portala specijaliziranog za priče o osobama s invaliditetom, Luciju dakako najprije pitamo jesu li i folkloristi s invaliditetom sudjelovali na ovogodišnjoj, 60. po redu, Međunarodnoj smotri folklora.
– Osobe s invaliditetom nisu bile aktivni sudionici, no značajnu smo pažnju posvetili tome da kao publika mogu uživati u nastupima folklornih skupina koje su nam, među ostalim, došle i iz Argentine, Italije, Tajvana te Sjedinjenih Američkih Država. Uklonili smo sve arhitektonske barijere te ovu Smotru i na taj način učinili uključivom i inkluzivnom – kaže Lucija Halužan Hačić.
Osobe s invaliditetom, barem koliko je nama poznato, nisu pretjerano uključene u folklorne skupine u Lijepoj našoj, premda to donosi brojne benefite i za duhovno i za fizičko zdravlje. Stoga Lucija poziva osobe s invaliditetom da se bez ikakve zadrške uključe u rad neke folklorne skupine u svojoj lokalnoj zajednici, jer to, uz sve ostalo, podrazumijeva i česta putovanja u druge gradove i zemlje.
– Apsolutno bi bilo dobro da i osobe s invaliditetom budu proaktivnije u očuvanju folklorne baštine naše zemlje. Jer ako je čovjek možda fizički indisponiran za neke zahtjevnije aktivnosti, to svakako ne znači da folklor nije za njega. U folkloru nije u pitanju samo ples, ovdje je ponajprije riječ o zajedništvu, a kroz to se zajedništvo prenose druge tradicije, primjerice narodne predaje i priče, a usto imamo i dosta glazbenika koji su osobe s invaliditetom – napominje Lucija.
Tek da podsjetimo, Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova.
U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.
Hrvatska publika tako ima ekskluzivnu priliku među prvima uživo osjetiti kaos i slobodu ovog novog, visokooktanskog projekta koji će publika imati priliku doživjeti u intimnoj i usijanoj atmosferi Boogalooa
U utorak, 21. srpnja, zagrebački klub Boogaloo postat će epicentar eksplozivne energije kada na pozornicu stupe House of Protection, a sada je potvrđeno da će večer otvoriti domaće modern metal/metalcore snage – Ocean Of Another, objavio je organizator.
House of Protection u sklopu svoje velike europske turneje prvi put stižu u Zagreb. Hrvatska publika tako ima ekskluzivnu priliku među prvima uživo osjetiti kaos i slobodu ovog novog, visokooktanskog projekta koji će publika imati priliku doživjeti u intimnoj i usijanoj atmosferi Boogalooa.
Kako bi večer bila potpuna, pobrinut će se Ocean Of Another. Ovaj zagrebački modern metal/metalcore sastav, predvođen članovima nekih od najistaknutijih domaćih bendova (Manntra, Pale Origins), savršeno se uklapa u ovu zvučnu bombu od večeri.
S preko 1,8 milijuna streamova na Spotifyju i hvaljenim konceptualnim izdanjima poput najnovijeg EP-a Loneliness of My Kin, bend je poznat po spajanju surovih, emotivnih tekstova o mentalnom zdravlju s masivnim, modernim riffovima. Nastup pred House of Protection bit će savršena demonstracija zašto slove za jedno od najvrućih regionalnih imena žestokog žanra, ocjenjuje organizator.
House of Protection je novi, beskompromisni projekt Stephena Harrisona i Arica Improte, dvojca koji je publici dobro poznat po svom revolucionarnom radu u bendu Fever 333, ali i kultnim sastavima poput The Chariot i Night Verses. Kada su odlučili pokrenuti nešto potpuno svoje, odbacili su sve žanrovske okvire i stvorili unikatnu, sirovu mješavinu hardcorea, punka i elektronike.
Da se radi o projektu najviše svjetske produkcijske klase potvrđuje i podatak da iza njihovih pjesama, poput debitantskog singla „It’s Supposed To Hurt“, producentski stoji Jordan Fish (bivši član Bring Me The Horizon).
Njihov je cilj stvoriti prostor potpune slobode i zanosa koji briše granicu između benda i publike, a pjesme poput Pulling Teeth jamče da nas 21. srpnja čeka večer čistog adrenalina.