Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

UNESCO je prvi četvrtak u studenome proglasio Međunarodnim danom borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje. Ove godine obilježava se 5. studenoga, pod sloganom „Svaki učenik siguran i dobro – od obećanja do prakse“

Poslušaj članak

Međunarodni dan borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje, obilježava se 5. studenoga. Cilj je upozoriti na sve oblike nasilja među djecom i mladima te potaknuti stvaranje sigurnijeg okruženja za njihovo odrastanje i obrazovanje.

Nasilje među djecom i mladima problem je koji ne smijemo zanemarivati. Ono se može događati u školskim učionicama, hodnicima, na igralištima, ali i na društvenim mrežama i drugim internetskim platformama.

Vrijeđanje, ismijavanje, prijetnje, isključivanje iz društva, širenje glasina i objavljivanje neprimjerenih sadržaja na internetu samo su neki od oblika nasilja s kojima se djeca susreću. Posljedice mogu biti ozbiljne i dugotrajne, a često utječu na samopouzdanje, mentalno zdravlje, školski uspjeh i odnose s vršnjacima.

UNESCO je zato prvi četvrtak u studenome proglasio Međunarodnim danom borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, uključujući elektroničko nasilje. Ove godine je to 5. studenoga, pod sloganom „Svaki učenik siguran i dobro – od obećanja do prakse“.

Naglasak je na stvaranju škola u kojima se djeca osjećaju sigurno, imaju podršku odraslih i mogu slobodno učiti i razvijati se bez straha od nasilja. Posebna pozornost posvećuje se mentalnom zdravlju, podršci nastavnicima, uključivanju svih učenika i sigurnosti na internetu.

U Hrvatskoj se također organiziraju događanja kojima se želi upozoriti na nasilje među djecom i mladima te potaknuti otvoren razgovor o njegovim posljedicama i prevenciji.

Jedan od takvih događaja održan je u Crikvenici. Srednja škola dr. Antuna Barca organizirala je javnu tribinu 3. studenog pod nazivom „#iza ekrana – Nije sve samo šala!“, u Dvorani Zora. Tribina je provodena u sklopu međunarodnog projekta CARING 2.0 – Suzbijanje nasilja među mladima i školskog programa Znanstveno popodne. Posebnost ovog događanja je aktivno sudjelovanje učenika u pripremi i provedbi programa.

Važno događanje održat će se danas i u Zagrebu. Na sam Međunarodni dan borbe protiv nasilja i zlostavljanja u školi, 5. studenoga, u hotelu The Westin Zagreb održat će se prva multidisciplinarna konferencija „Sigurnost 360° – Djeca i mladi“.

Konferencija će okupiti stručnjake iz područja obrazovanja, psihologije, znanosti, pravosuđa i sigurnosti. Razgovarat će se o sigurnosti djece u školama i vrtićima, prevenciji vršnjačkog nasilja, elektroničkom nasilju, mentalnom zdravlju mladih i postupanju u kriznim situacijama. Poseban dio programa činit će panel-rasprave o sigurnosti djece u stvarnom i virtualnom okruženju te iskustvima iz stvarnih školskih incidenata.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog ceha zaštitara.

U borbi protiv nasilja veliku ulogu imaju roditelji, nastavnici, stručni suradnici, ali i sami učenici. Važno je prepoznati znakove nasilja, saslušati dijete i pružiti mu podršku. Djeca trebaju znati da nisu sama i da uvijek mogu potražiti pomoć odrasle osobe kojoj vjeruju.

Posebno je važno ne zanemarivati nasilje na internetu jer ono ne prestaje završetkom školskog dana. Djecu treba učiti odgovornom ponašanju na društvenim mrežama, poštovanju privatnosti i činjenici da riječi napisane iza ekrana mogu povrijediti jednako kao i one izgovorene uživo.

Nasilje ne smijemo prešućivati, opravdavati ni ignorirati. Potrebno je reagirati, pružiti podršku i zajednički stvarati okruženje u kojem se svako dijete osjeća prihvaćeno, poštovano i sigurno.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Pjesmom „Koje su stvari bitne” i peticijom roditelji djece oboljele od bulozne epidermolize traže dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj, a njihovoj su se inicijativi pridružila brojna poznata glazbena imena

Poslušaj članak

Brojni hrvatski glazbenici udružili su glasove u pjesmi „Koje su stvari bitne”, nastaloj kao podrška djeci oboljeloj od bulozne epidermolize (EB) i njihovim obiteljima. Pjesmu je napisao Srđan Petric, jedan od roditelja pokretača akcije kojom se traži uvrštavanje genske terapije Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Videospot i peticija objavljeni su u nedjelju, 25. listopada, povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi i početka tjedna posvećenog podizanju svijesti o ovoj bolesti, koji traje do 31. listopada. U središtu kampanje pitanje je dostupnosti liječenja koje bi djeci moglo olakšati svakodnevicu obilježenu ranama i zahtjevnom njegom.

Pozivu roditelja odazvali su se Davor Gobac, Eni Jurišić, Gina Damjanović, Ivan Dečak, Jakov Jozinović, Josip Radić iz sastava Valentino Bošković, Lara Antić Prskalo, Marko Tolja, Martin Kosovec, Matija Cvek, Mia Dimšić, Mladen Badovinac, Neno Belan i Vjeko Ključarić. U snimanju su sudjelovali i Lelek, Pavel, Silente te Dječji zbor HRT-a.

Svakodnevica koja zahtijeva složenu njegu

Bulozna epidermoliza skupina je rijetkih nasljednih bolesti koje uzrokuju iznimnu osjetljivost kože i sluznica. Svakodnevna skrb uključuje njegu rana, previjanja te sprječavanje ili odgađanje komplikacija, a velik dio te skrbi preuzimaju roditelji, uz stručnu podršku zdravstvenih djelatnika.

Jedan od težih oblika bolesti jest distrofična bulozna epidermoliza, povezana s promjenama gena COL7A1. Zbog njih dolazi do nedostatka ili poremećene funkcije kolagena tipa VII, proteina koji pomaže povezivanju slojeva kože. Posljedice su izrazita krhkost kože, stvaranje mjehura i rana te ožiljaka.

Važan napredak u liječenju predstavlja Vyjuvek, genska terapija koja se u obliku gela nanosi izravno na rane. Omogućuje stanicama kože stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII i tako potiče zacjeljivanje. Namijenjena je liječenju rana kod osoba s distrofičnom buloznom epidermolizom koje imaju promjene u genu COL7A1. Odobrenje za stavljanje u promet u Europskoj uniji dobila je 23. travnja 2025. godine.

Terapija ne omogućuje potpuno izlječenje bolesti, ali roditelji ističu koliko bi bolje zacjeljivanje rana značilo njihovoj djeci i cijelim obiteljima.

Roditelji traže pravodoban pristup liječenju

Prema informacijama koje organizatori akcije navode u priopćenju i peticiji, u Hrvatskoj je u tijeku postupak odlučivanja o uvrštavanju Vyjuveka na Osnovnu listu lijekova HZZO-a. Roditelji upozoravaju da se terapija već primjenjuje u drugim državama te traže da i djeca u Hrvatskoj kojoj je medicinski indicirana dobiju pristup liječenju.

Peticijom upućenom HZZO-u i Ministarstvu zdravstva pozivaju na žurno dovršavanje postupka odlučivanja, uz uvažavanje medicinskih dokaza, težine bolesti i potreba oboljelih. Traže i razmatranje postojećih zakonskih i regulatornih mogućnosti kojima bi se medicinski opravdano liječenje omogućilo prije završetka redovnog postupka uvrštavanja lijeka na listu.

Glazbenom akcijom nastoje doprijeti do što većeg broja ljudi i potaknuti podršku tom zahtjevu. Iza pjesme i poznatih izvođača stoje obitelji kojima dostupnost terapije znači mogućnost lakše svakodnevice i manje vremena provedenog u njezi rana.

Podršku inicijativi građani mogu izraziti potpisivanjem peticije, a videospot za pjesmu „Koje su stvari bitne” dostupan je na YouTubeu. Organizatori podsjećaju da potpis treba potvrditi putem poveznice u primljenoj e-poruci te, ako poruka ne stigne u ulaznu poštu, provjeriti i mapu neželjene pošte.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

U 2026. godini u Afganistanu i Pakistanu zabilježeno je ukupno 48 slučajeva divljeg poliovirusa, a cijepit ćemo se dok skroz ne nestane

Poslušaj članak

Dječja paraliza ili poliomijelitis jedna je od opasnih virusnih bolesti, zahvaća središnji živčani sustav, a od koje najčešće obolijevaju djeca do pet godina života.

Iako je bolest gotovo iskorijenjena, u pojedinim zemljama svijeta još se uvijek može naći pokoja oboljela osoba. Svjetski dan borbe protiv dječje paralize obilježava se 24. listopada.

Svjetska zdravstvena organizacija 1988. godine donijela je rezoluciju o iskorjenjivanju dječje paralize, te je zahvaljujući sustavnom cijepljenju uspješno iskorijenjen divlji tip poliovirusa u većem dijelu svijeta.

Iako je posljednji slučaj u Hrvatskoj zabilježen 1989. godine, obavezno cijepljenje protiv ove bolesti još je uvijek na snazi. Naime, u našoj se zemlji provodi trogodišnji obavezni program cijepljenja protiv dječje paralize.

U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize započelo 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine provedena je masovna kampanja cijepljenja kojem se obuhvatilo sve osobe do 20 godina starosti.

U današnje vrijeme djeca ovo cjepivo primaju tri puta prije nego što navrše jednu godinu života. Prvo cjepivo dijete primi s dva, drugo s četiri mjeseca, dok je treća doza ovog cjepiva na rasporedu sa šest mjeseci djetetova života. Dijete također primi još jednu vrstu zaštite od ove bolesti docjepljivanjem s navršenih pet godina života.

Iako je obolijevanje od dječje paralize 99% iskorijenjeno sustavnim cijepljenjem, ova bolest još je uvijek prisutna u Pakistanu i Afganistanu. U 2026. godini u te dvije zemlje zabilježeno je ukupno 48 slučajeva divljeg poliovirusa.  

S obzirom na to da posljedice ove bolesti mogu biti kobne za dijete, nije čudno što je nivo zaštite protiv ove bolesti toliko rigorozan, a provodit će se dok god ova bolest skroz ne nestane.

Naime, postoje tri oblika dječje paralize: Abortivni oblik (blagi), neparalitički oblik (senzorni), te paralitički oblik (teški).

Iako oko 70% ljudi koji oboli, prođe bez simptoma, njih 25% razvije simptome poput vrućice, glavobolje, povraćanja i proljeva. Najteži oblici ove bolesti mogu dovesti do paralize koja može uzrokovati trajni invaliditet i smrt.

Najteži oblik, odnosno paraliza, javlja se u rijetkim slučajevima. Ovaj oblik kreće sa simptomima meningitisa, potom oboljela osoba počne osjećati jaku bol u mišićima popraćenu gubitkom pokreta i osjeta u različitim dijelovima tijela. Poslije toga nastupa slabost i paraliza koja može zahvatiti bilo koji ekstremitet, a kod većine oboljelih zahvaćeni su donji ekstremiteti.

Zahvaljujući uspješnim programima masovnog cijepljenja, Europska regija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) službeno je proglašena slobodnom od dječje paralize. Kako bi se ova bolest u potpunosti iskorijenila, važno je nastaviti s kontinuiranim cijepljenjem populacije.  

Na Svjetski dan borbe protiv dječje paralize, organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Rotary International organiziraju brojne kampanje i događaje kako bi naglasile važnost cijepljenja i nastavak borbe protiv polia do njegovog potpunog iskorjenjivanja.