Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

AMIOTROFIČNA LATERALNA SKLEROZA Znate li da je ALS jedan od najtežih oblika invaliditeta

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu ljudi koji sudjeluju u nekoj vrsti javnog događaja ili izazova. Izgleda da su im crvene kante preokrenute na glavama, a iz kanti se izlijeva voda. Lica sudionika su zamagljena, što ukazuje na zaštitu privatnosti. Na majicama nekih sudionika nalazi se tekst, ali nije jasno vidljiv. Slika sugerira da bi moglo biti riječ o nekoj vrsti prikupljanja sredstava ili osvještavanja o nekoj bolesti, slično “Ice Bucket Challenge” izazovu za ALS.
Foto: ALS Association

Savez društava distrofičara Hrvatske i ove se godine uključio u obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o ALS-u i pozvao na sudjelovanje u ‘Ledenom izazovu’

Svjetski dan svjesnosti o ALS-u obilježen je  21. lipnja, a ujedno i deset  godina ‘Ledenog izazova’

Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) najčešći je tip bolesti motoričkog neurona. Često se naziva Lou Gehrigova bolest. Lou Gehrig bio je poznati igrač bejzbola 1930-ih koji je imao ALS.

ALS se razvija postupno, a mišići polako postaju slabi i ukočeni. S napredovanjem bolesti gubi se mogućnost hodanja, govora i gutanja i ako postoje tegobe s gutanjem, potrebna je cijev za hranjenje.

Ako su zahvaćeni mišići za disanje, potreban je ventilator (stroj koji pomaže u disanju).

Ne postoji lijek koji će dovesti do izlječenja, ali postoje lijekovi koji mogu olakšati simptome.

Oko polovice osoba s ALS-om umire unutar tri godine, ali neke osobe žive duže od jednog desetljeća.

Postoji nekoliko drugih vrsta bolesti motoričkih neurona, uključujući primarnu lateralnu sklerozu, progresivnu bulbarnu paralizu i progresivnu mišićnu atrofiju. Sve te bolesti uzrokuju slabost i teški invaliditet.

Nagađa se da ALS nastaje zbog nasljednih faktora, starosti i spola. Istraživanja naime pokazuju da se ALS češće javlja kod muškaraca. No znanstvenici proučavaju i druge moguće uzroke, poput mutacije gena, kemijske neravnoteže, lošeg imunološkog odgovora te abnormalnih proteina. Kako pokazuju neka istraživanja, pušenje povećava rizik za amiotrofičnu lateralnu sklerozu, kao i izloženost olovu.

Pokretač tzv. ‘Ledenog izazova’ bio je Peter Frates i umro je 2019. godine, a želio je osigurati financije za istraživanje i pronalazak lijeka za amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS). Preminuo je u 34. godini, pet godina nakon što je pokrenuo Ledeni izazov. ALS mu je dijagnosticiran 2012. godine.

Savez društava distrofičara Hrvatske (SDDH) se kao član International Alliance of ALS/NMD Disorders (Međunarodni savez osoba s ALS-om) i ove godine uključio u obilježavanje i pozvao na sudjelovanje u ‘Ledenom izazovu’ i dijeljenje videozapisa na društvenim mrežama.

Kako bi podržao ‘Ledeni izazov’ i pružio podršku oboljelima diljem svijeta pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić zalio je glavu kantom vode na zagrebačkim fontanama.

Zbog sve veće nestašice vode u pojedinim dijelovima svijeta, nije moralo biti nužno izlijevanje kante ledene vode na glavu već se moglo npr. posuti cvijećem, lišćem, travom, konfetima od recikliranog papira i slično pa se tako saborska zastupnica Ljubica Lukačić posula laticama cvijeća u Saboru.

In Portal

Kutak za stručnjake

Kod moždanog udara brzina je ključna

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana osoba koja leži u bolničkom krevetu u sobi s prozorom kroz koji prodire dnevno svjetlo. Osoba ima podignutu ruku na čelo, a pored kreveta se nalazi noćni ormarić s nekoliko predmeta na njemu. Soba izgleda prostrano i osunčano.
Foto: Pexels

Moto ovogodišnje kampanje naglašava važnost prepoznavanja simptoma i hitnog reagiranja, sa sloganom ‘Vrijeme je mozak’ – što znači da brza reakcija može spasiti mozak i smanjiti štetne posljedice moždanog udara

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada. Ovogodišnje obilježavanje nastavlja #jači od > moždanog udara (#GreaterThan) kampanju Svjetske organizacije za moždani udar o važnosti prevencije moždanog udara s naglaskom na važnost bavljenja sportom tj. tjelesnom aktivnošću.

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

U publikaciji Svjetske organizacije za moždani udar ‘Global Stroke Factsheet’ iz 2022., navedeno je kako se u posljednjih 17 godina za 50 posto povećao doživotni rizik od razvoja moždanog udara te da će 1 od 4 osobe starije od 25 godina doživjeti moždani udar tijekom života.

Budući da se 90 posto moždanih udara može spriječiti, važno je poznavati vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilnog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i invalidnosti u svijetu, no ranim prepoznavanjem i brzim djelovanjem mogu se znatno smanjiti posljedice. Kroz edukativne kampanje na Svjetski dan moždanog udara nastoji se istaknuti važnost zdravog načina života, kontrole faktora rizika poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa, te brzog pristupa medicinskoj skrbi.

Prevencija moždanog udara temelji se na kontroli čimbenika rizika i zdravom načinu života. Evo ključnih koraka za smanjenje rizika.

Visoki krvni tlak jedan je od glavnih uzroka moždanog udara. Redovito praćenje i po potrebi uzimanje lijekova mogu pomoći u održavanju tlaka unutar zdravih granica.

Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima (maslinovo ulje) i ribom može smanjiti rizik. Izbjegavanje prekomjerne soli i zasićenih masti također pridonosi prevenciji.

Vježbanje može pomoći u kontroli krvnog tlaka, šećera u krvi i tjelesne težine. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.

Pretilost povećava rizik od hipertenzije, dijabetesa i visokog kolesterola, što su sve faktori rizika za moždani udar.

Pušenje oštećuje krvne žile i povećava rizik od krvnih ugrušaka. Prestankom pušenja rizik se s vremenom smanjuje.

Prekomjerno konzumiranje alkohola može povećati krvni tlak i dovesti do debljanja. Preporučuje se ograničavanje alkohola na umjerene količine.

Dijabetes može oštetiti krvne žile i povećati rizik od moždanog udara. Redovito mjerenje šećera u krvi, pravilna prehrana, tjelovježba i terapija mogu pomoći u kontroli dijabetesa.

Dugotrajan stres može povisiti krvni tlak. Tehnike poput meditacije, dubokog disanja, joge i redovnog odmora mogu pomoći u smanjenju stresa.

Pridržavanje ovih preporuka može značajno smanjiti rizik od moždanog udara, pogotovo kad su prisutni dodatni čimbenici rizika kao što su obiteljska povijest bolesti, starija dob i prisutnost drugih kroničnih stanja.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Prehladu i gripu pokušajte zaustaviti u nekoliko koraka

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi na krevetu držeći ruke preko lica, a lice je zamagljeno kako bi se sakrila identiteta. Oko osobe su razbacane maramice, šolja, lijekovi i bočice s tabletama, što ukazuje na to da se osoba možda ne osjeća dobro ili je bolesna. Fotografija može biti zanimljiva ili relevantna jer prikazuje trenutak bolesti ili tuge.
Foto: Pixabay

Prirodna obrana od prehlade i gripe temelji se na zdravoj prehrani, dovoljno sna, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i unosu hranjivih tvari koje podupiru imunološki sustav. Korištenje prirodnih dodataka poput vitamina C, D, cinka i probiotika može dodatno ojačati otpornost tijela, dok topli napitci, poput čajeva i napitaka s medom i limunom, ublažavaju simptome i potiču hidrataciju

Jačanje imuniteta prirodnim putem i borba protiv prehlade te gripe oslanjaju se na nekoliko ključnih navika i hranjivih sastojaka. Evo nekoliko učinkovitih i prirodnih metoda.

Naoružajte se citrusima poput naranči, limuna, grejpa i mandarina jer su bogati vitaminom C, koji podržava imunološku funkciju. Iduće na popisu je bobičasto voće i zeleno lisnato povrće jer sadrže antioksidanse koji štite stanice od oštećenja.

Zatim idu češnjak i đumbir jer imaju prirodna protuupalna i antivirusna svojstva koja mogu olakšati simptome prehlade.

U strategiji obrane svakako mora biti i umjerena fizička aktivnost, kao što su hodanje, bicikliranje ili joga, što pomaže u održavanju cirkulacije i smanjenju upalnih procesa, čime se jača imunološki sustav.

Kvalitetan san također omogućuje tijelu da obnovi energiju i popravi stanice, što je presudno za snažan imunološki odgovor. Nedostatak sna može oslabiti imunitet.

Konzumirajte biljne čajeve i napitke. Čaj od kamilice pomaže smiriti grlo i može imati blago antibakterijsko djelovanje.

Zeleni čaj bogat je antioksidansima, koji dodatno podupiru obranu organizma.

Med i limun u toploj vodi mogu ublažiti simptome prehlade i upale grla te pružiti tijelu dodatne hranjive tvari.

Vitamin D posebno je važan tijekom zimskih mjeseci kada manje boravimo na suncu, a poznat je po svojoj ulozi u imunološkoj zaštiti.

Cink pomaže u brzom odgovoru tijela na infekcije.

Probiotici podržavaju zdravlje crijeva, koje je ključno za snažan imunološki sustav jer su crijeva izravno povezana s imunitetom.

Ne zaboravite vodu jer pomaže u održavanju hidratacije sluznica, što olakšava tijelu borbu protiv virusa. Topli napitci, poput biljnih čajeva, mogu također smanjiti simptome prehlade i zagušenja.

Redovitim usvajanjem ovih navika možete doprinijeti jačanju imuniteta, smanjiti trajanje prehlade i gripe te podržati prirodnu otpornost tijela na infekcije.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Perimenopauza i sve što dolazi u paketu s njom

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi u položaju za meditaciju na šljunčanoj obali rijeke. Osoba je odjevena u bijelu majicu bez rukava i sive hlače, a lice joj je zamagljeno radi zaštite privatnosti. Pozadina prikazuje rijeku i zelenilo drveća pod vedrim nebom. Ova fotografija može biti zanimljiva ili relevantna zbog prikaza opuštanja i meditacije u prirodi, što može potaknuti razmišljanje o važnosti mentalnog zdravlja i pronalaženju mira u svakodnevnom životu.
Foto: Pixabay

Ako su simptomi izrazito neugodni i narušavaju kvalitetu života, preporučuje se konzultirati ginekologa. Postoje različiti načini za ublažavanje simptoma, uključujući hormonsku nadomjesnu terapiju koja može pomoći u ublažavanju perimenopauzalnih tegoba

Perimenopauza je prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi i može trajati nekoliko godina. U tom vremenu jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena, što uzrokuje nepravilnosti u menstrualnom ciklusu i pojavu raznih simptoma. Ovo razdoblje često počinje u 40-im godinama, a simptomi se mogu razlikovati od žene do žene.

Jedan od prvih znakova perimenopauze su promjene u menstrualnom ciklusu – krvarenja mogu postati rjeđa, kraća ili dulja nego prije. Valunzi su također česti, a manifestiraju se iznenadnim valovima vrućine, najčešće u gornjem dijelu tijela, praćenim crvenilom i znojenjem. Noćno znojenje može uzrokovati buđenje i ometati san.

Hormonalne promjene često dovode do emocionalnih oscilacija, poput anksioznosti, razdražljivosti, depresije ili naglih promjena raspoloženja. Problemi sa spavanjem, poput nesanice, također su česti, često povezani s noćnim znojenjem.

Iako je plodnost u ovom razdoblju smanjena zbog neredovitih ovulacija, žene u perimenopauzi još uvijek mogu zatrudnjeti. Također, smanjeni libido i vaginalna suhoća mogu uzrokovati nelagodu tijekom spolnih odnosa.

Hormonalne promjene mogu utjecati i na kognitivne funkcije, pa se mogu pojaviti poteškoće s pamćenjem i koncentracijom. Promjene u raspodjeli masti, osobito u području trbuha, također su uobičajene, zbog čega pravilna prehrana igra važnu ulogu u ovom razdoblju.

Preporučuje se prehrana bogata kalcijem, poput mlijeka, sira, jogurta, brokule i badema. Hranu bogatu vitaminom D, poput ribe i jaja, dobro je uključiti barem nekoliko puta tjedno. Omega-3 masne kiseline možete dobiti iz masne ribe poput lososa i srdela, te lanenog sjemena i oraha.

Svakodnevna konzumacija raznolikog voća i povrća bogatog antioksidansima također je važna. Za doručak možete odabrati integralni kruh, a za ručak smeđu rižu ili zob. Prekomjerna konzumacija kofeina i alkohola može pogoršati simptome poput valunga i anksioznosti, pa ih je dobro izbjegavati.

Ako su simptomi izrazito neugodni i narušavaju kvalitetu života, preporučuje se konzultirati ginekologa. Postoje različiti načini za ublažavanje simptoma, uključujući hormonsku nadomjesnu terapiju koja može pomoći u ublažavanju perimenopauzalnih tegoba.

Nastavi čitati

U trendu